Povežite se s nama

Život i društvo

Zvjezdana i Tesla nakon potresnog iskustva iz Turske: Kad bismo našli mrtvu osobu u ruševini, ljudi su nam zahvaljivali kao da im se rodilo dijete

FOTO : IVAN AGNEZOVIC / RAVNATELJSTVO CIVILNE ZASTITE RH

Objavljeno:

- dana

Dana 6. veljače razoran potres magnitude 7,8 po Richteru pogodio je Tursku na granici sa Sirijom i promijenio živote stotina tisuća ljudi. Zbog težine katastrofe bila je potrebna brza reakcija, stoga su na potresom pogođeno područje uskoro počele stizati spasilačke ekipe iz mnogih država, pa tako i iz Hrvatske, kako bi spasile brojne ljude koji su ostali zarobljeni ispod ruševina.

Hrvatski spasilački tim činio je 41 predstavnik Ravnateljstva civilne zaštite Republike Hrvatske sa sedam potražnih pasa, a privilegija, ali i velika odgovornost pripala je i Zvjezdani Kušter, članici Hrvatske gorske službe spašavanja – Stanice Čakovec, i njezinoj kujici Tesli. Hrvatski spasioci upućeni su u Antakyju, grad u turskoj pokrajini Hatay koja je jedna od najteže stradalih područja, a nalazi se uz samu granicu sa Sirijom.

Zvjezdana se s ostalim predstavnicima hrvatske Civilne zaštite u Hrvatsku vratila u petak, 17. veljače, te nam je prenijela iskustvo na koje se, iako je znala što je ondje očekuje, nije mogla pripremiti. Uvodno nam je otkrila da je članica HGSS-a pet godina te da je prije Turske sudjelovala u potragama i akcijama spašavanja u Hrvatskoj, a u posljednjih godinu dana s njome u tome sudjeluje i njemačka ovčarka Tesla koja će uskoro napuniti tri godine.

– Kada se aktivirala potraga u Hrvatskoj, ako sam u tom trenutku mogla ići, javila sam se. Sudjelovala sam u potragama gdje se tragalo za izgubljenom osobom. Dobijete sektor koji morate “očistiti”, psu se stavlja  GPS ogrlica i točno znate što je sve pas prošao. Za svaku potragu se radi analiza, tome se pristupa vrlo studiozno i iza svake vježbe ili akcije analizira se kako bi se idući put slična situacija mogla brže ili bolje riješiti. Akcije spašavanja uglavnom su uspješne, imamo jako mali broj slučajeva gdje se na kraju nije pronašla osoba. Naši psi i ljudi traže i smrtno stradale osobe, kako bi njihovim najbližima pomogli da se na dostojan način oproste od svojih najmilijih – ispričala je za početak Zvjezdana, inače zaposlena kao instruktorica u Centru za obuku vodiča i dresuru službenih pasa u policiji u Zagrebu.

Sravnjen sa zemljom

Tako se odazvala i kada je uslijedio poziv Ravnateljstva civilne zaštite 6. veljače.

– Svi koji smo bili raspoloživi smo se javili. Odabrane smo Tesla i ja te smo bile jedan od sedam potražnih timova iz Hrvatske – rekla je.

Zadnjih 180 kilometara do odredišta putovali su više od osam sati, stvorile su se ogromne kolone jer su ljudi masovno slali pomoć. Ono što su hrvatski spasioci potom zatekli u Turskoj bilo je strašno, dodaje.

– Nadam se da u životu nešto slično više nikad neću vidjeti, zbog ljudi koji žive na tim područjima. Grad je sravnjen sa zemljom. Tek je nekolicina zgrada ostala u zraku, od kojih je svaka bar popucala ili “klecnula” na prvi kat. To je zlo za vidjeti, skoro ništa nije upotrebljivo. Ljudi koji su ostali, kojima je netko od obitelji bio zatrpan, bili su vani u šatorima. Sa strane su si zapalili vatru, od smeća ili nečeg što bi našli, grijali su se tako cijele noći, a temperatura se spuštala i do nule. To nisu bili pravi šatori, nego više kao bivak kao što djeci u igri radimo konstrukciju od drva i onda preko toga neku plahtu ili slično – opisala je Zvjezdana i dodala da ju je u cijelom tom kaosu iznenadila zahvalnost domaćih ljudi.

Foto: Ravnateljstvo civilne zaštite RH

– Nevjerojatno je koliko su ti ljudi zahvalni. Na terenu su nam nudili vodu, i psima su nosili. Nudili bi nam piće i neke kolačiće, rekli smo da ne trebamo, ali nekad bismo uzeli samo zato jer smo vidjeli koliko ih je razveselilo to što smo uzeli pola litre vode od njih. A na svakih 200-tinjak metara po ulici bilo je ostavljeno po 3-4-5 paleta vode u većim i manjim bocama da ljudi imaju na raspolaganju barem to. Vukli su nas na ruševine i rekli da im je tu netko zatrpan, molili da pogledamo sa psima… – opisala je vrlo stresno iskustvo.

Radni dan

Prvi dan, kaže, nije bilo struje ni signala, jedva su se kontaktirali na terenu, no svakim se danom vidio pomak u organizaciji i prometu. Na ulici su bili svi rodovi policije i vojska, a spasioci su radili po cijele dane. Otkrila je kako je izgledao jedan radni dan.

– Rano buđenje, spremanje za teren. Za to vrijeme nam je vođa modula bio na sastanku i dobio je zadatke za nas po sektorima. Rekao nam je gdje tko ide, onda smo se dijelili u manje timove, na više mjesta po sektoru kako bismo ga što prije pregledali. Išli smo bar po dva tima jer kad jedan pas markira da ima nekoga, onda šaljemo drugoga za potvrdu. Označili bismo tu ruševinu, a tehnički tim bi izvlačio. Pokušali smo dozvati osobu, komunicirati, utvrditi je li živa ili smrtno stradala, ali, nažalost, mi u nalascima nismo imali odaziva žive osobe, sve su bile smrtno stradale. S nama su išli i inženjeri, statičari koji su otprilike procjenjivali sigurnost, na to se najviše pazi. Jer ako se nešto dogodi spašavatelju, akcija se prekida i ide se izvlačiti spašavatelja jer je tu najveća vjerojatnost da će se osoba izvući. Ako je bila velika ruševina i pas nije mogao sam toliko daleko, vodič se izložio opasnosti, dok su ostale osobe iz tima uvijek pratile gdje se on nalazi za slučaj da dođe do urušavanja – pojasnila je i dodala da se radilo do navečer, eventualno po noći toliko dokad ne bi završili pregled neke ruševine, i slijedio je povratak u bazu. Po noći su ih budili after šokovi, potresi od pet po Richteru.

Preispitivanje

Kako su dani prolazili, sve više se smanjuje mogućnost da će biti pronađena živa osoba. Tada počne preispitivanje je li sve dobro učinjeno.

– Dajete sve od sebe svaki dan i zna biti jako teško. Prevalili smo 2500 kilometara, počneš se preispitivati: Pa jesam li sve dobro napravio, jesam li mogao još nešto? Ali nekad, koliko god dali sve od sebe, ne možete utjecati na neke stvari. Tek tada shvatite koliko smo zapravo mali, a s druge strane, koliko taj mali čovjek može puno napraviti. I kad bi našli smrtno stradalu osobu u ruševini, ljudi su nam zahvaljivali kao da im se dijete rodilo jer su sretni što će ga tehnički tim izvući i što će dostojno pokopati svojeg člana obitelji. U tom trenutku nema osuđivanja, nema ničega, to njihovo prihvaćanje toga što se dogodilo… Oni uopće nisu plakali za materijalnim. Te ljude je pogodila strašna katastrofa, a oni imaju prostora za zahvalnost, tu bismo puno mogli puno učiti od njih – ističe Zvjezdana.

Možda bi se sa svime lakše nosili da su pronašli živu osobu, no zahvaljujući njima, na nekom drugom mjestu su ljudi spašeni.

– To je kao i u potrazi, da biste pronašli živu osobu, mora biti u vašem sektoru, to je prvi uvjet. Badava ne znam kako dobar pas ako osobe tu nema, ili ako tu ljudi nisu preživjeli. Ali da taj pas nije “čistio” ovaj sektor, možda onaj drugi pas ne bi došao na vrijeme u sektor u kojem je bila živa osoba, to treba tako gledati – govori te dodaje da dolje nije bilo nacionalnosti, rasa i drugih razlika među spašavateljima, već da su si svi međusobno pomogli kad je zatrebalo.

Hrvatski timovi pronašli su više osoba, nažalost preminulih, no točan broj ne znaju jer nisu svi koje su našli bili vidljivi i nisu kraj svake ruševine imali ljude da potvrde da je unutra netko njihov.

Sigurnost

Što se tiče društvene sigurnosti, ekscesi na terenu su više izolirani slučajevi nego pravilo, ističe HGSS-ovka i dodaje da se ni u jednom trenutku nije osjećala nesigurno.

– S velikim poštovanjem su se odnosili prema nama. U jednom trenutku sam ostala sama s kolegom statičarom i prolazili smo pokraj desetaka muškaraca i žena. Pričala sam s njima, odnosili su se prema nama s velikim poštovanjem, i prema meni kao ženi. Moj posao su cijenili jednako kao i rad od kolege – rekla nam je.

Nadalje, neki timovi, kaže, morali su ranije ići kući, kao npr. Slovenci, jer su im se psi ozlijedili do te mjere da im je trebala pomoć i nisu mogli nastaviti.

– I naši psi su imali manje ozljede po šapama, ali ne do te mjere. Sve je puno žica, sajli, stakla, armature… Na jednoj ruševini Tesla se trudila uporno ići gore na istu točku, no nije mogla prijeći preko zbog svoje konstitucije, onda je kolega pustio svojeg psa koji je manji i laganiji. Otišao je gore i lajao je, netko je bio gore. Teški su to uvjeti i za pse, a toliko su agilni – ispričala je Kušter i pohvalila sve hrvatske heroje na četiri noge. Po povratku kući Teslu je odvela na pregled u veterinarsku ambulantu Vita, koja brine o zdravlju pasa HGSS – Stanice Čakovec, gdje su potvrdili da Tesla, osim par ogrebotina, nema težih ozljeda.

– Psi su super radili unatoč ometanjima. Bila je jedna ogromna ruševina, gdje su radila dva bagera, 20 ljudi stoji okolo, buka, a pas radi i radi, bez obzira na ljude, buku i vibracije, pas radi ono za što je naučen. Svi psi su pokazali da su zaista vrhunski, samo nismo bili te sreće da pronađemo živu osobu, a svi smo si to toliko željeli – navodi Zvjezdana.

Sada se ondje radi na drugim oblicima pomoći, govori, i uspostavlja se infrastruktura. Ističe dobru organiziranost turskih službi. Ruševine koje su pregledane se uklanjaju, ulice se čiste i sve se pokušava dovesti u kakvu-takvu “normalu”.

Hrvati su kući krenuli 14., a stigli su 17. veljače. Po povratku će zbog traumatičnih iskustava dobiti psihološku pomoć.

– Došla sam doma i mislila – pa nisam toliko umorna. Ali kada sam se počela “gasiti”… Prespavala sam 11-12 sati i ujutro se jedva digla. Nisam osjećala tu napetost, nego tek kad sam došla doma sam se opustila i shvatila koliko sam prazna. Odradit ćemo psihološku pomoć jer možda mi ni ne znamo posljedice koje bi nam mogle ostati. Je li me to promijenilo? Vjerojatno je, ali ja to sada ne znam. Ne mogu reći na koji način, ali sigurno je jer svako, pa i ono najmanje iskustvo vas mijenja, a kamoli ovako nešto. Možda ću s vremenom to primijetiti – zaključila je Zvjezdana Kušter.

Prema posljednjim informacijama, u potresu u Turskoj i Siriji smrtno je stradalo više od 45.000 osoba.

“Tesla je zaigrana i vrlo aktivna, a ja joj omogućujem da bude sretan pas”

S obzirom na osjetljiv njuh, veliku agilnost i brzinu, jedan pas u potrazi može zamijeniti i do 30-ak ljudi. Nikakva tehnologija ne može ga nadomjestiti te bi bez pasa brojni ljudi ostali zarobljeni ispod ruševina. Zvjezdana nam je stoga pobliže predstavila i jednu od psećih junaka Turske i Sirije, svoju njemačku ovčarku Teslu.

– Ona mora biti sretna, vesela, ona ne smije znati da radi, njoj traganje za osobama mora biti najveći gušt koji postoji jer će nakon toga dobiti nagradu. Ja se brinem o njezinoj sigurnosti i o tome da najviše iskoristi svoj potencijal. Psi su pametniji nego što ljudi misle, oni imaju jako veliku potrebu suradnje s čovjekom i brzo shvate što se od njih traži. Ruševine su najveći izazov u cijeloj toj priči naših potražnih pasa jer su najteže za napraviti. Vježba se u kontroliranim uvjetima, u specijalno izrađenim poligonima ruševina gdje mi možemo sakriti osobu da znamo gdje točno izlazi miris. Učimo pse da mikrolociraju osobu i Tesla je u tome izvrsna. Kada ne radi, jako je zaigrana, znatiželjna i vrlo aktivna, a ja je puštam da radi što voli i omogućujem joj da bude sretan pas – rekla je međimurska HGSS-ovka.

Spasilački timovi iz Hrvatske, foto: Ravnateljstvo civilne zaštite RH

Prizori iz Turske (Foto: Facebook/Ravnateljstvo civilne zaštite Republike Hrvatske)

Život i društvo

Trnovec Bartolovečki: Općini za projekt digitalizacije javne uprave i modernizaciju komunalne infrastrukture 27 tisuća eura

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Općina Trnovec Bartolovečki jedna je od tri općine i tri grada Varaždinske županije kojima su ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković i direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen u četvrtak na Trakošćanu dodijelili ugovore za sufinanciranje razvoja pametnih i održivih rješenja i usluga u javnom sektoru.

Naime, Općina je na natječaj Fonda iz 2023. godine prijavila projekt digitalizacije javne uprave i modernizaciju kruga djelovanja komunalne infrastrukture ukupne vrijednosti 64 tisuće eura bez PDV-a, a po natječaju je dobiveno 40 posto ukupnog iznosa, odnosno nešto manje od 27 tisuća eura.

– Želimo digitalizirati naša groblja, kompletno ćemo raditi novi Geografski informacijski sustav (GIS) i ove smo godine po prvi put pokrenuli digitalne obrasce na razini općine s obzirom na to da nam to nalaže i obaveza od strane države – rekla je općinska načelnica Verica Vitković, dodavši da su za to potrebna značajna financijska sredstva.

Istaknula je pritom kako općina Trnovec Bartolovečki spada u šestu skupinu razvijenosti, zbog čega  na natječajima ne može ostvariti veći postotak sufinanciranja, ali svaka pomoć je dobrodošla, stoga su u Općini zadovoljni i ovim sredstvima.

– Planiramo se javiti i na novi natječaj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji je najavljen do kraja ove godine, a tiče se ozelenjavanja površina – poručila je još Vitković.

Uz Općinu Trnovec Bartolovečki, u četvrtak su na Trakošćanu dodijeljeni ugovori i gradovima Varaždinu, Lepoglavi i Novom Marofu te općinama Donjoj Voći i Vinici. Riječ je o projektima vrijednim 536.626 eura, za koje je Fond odobrio 238 tisuća eura sufinanciranja.

Nastavite čitati

Život i društvo

Predani projekti za dogradnju Gimnazije i Srednje škole Prelog, uređuju se vanjski tereni i nove učionice

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Međimurski župan Matija Posavec zajedno s direktorom poduzeća Međimurje investicije i nekretnine Ivanom Vinkovićem, obišao je tri srednje škole u Čakovcu, Gimnaziju Josipa Slavenskog, Ekonomsku i trgovačku školu te Graditeljsku školu.

Na radnom sastanku s ravnateljicom Gimnazije Sandrom Breka Ovčar bilo je govora ovogodišnjim upisima i pripremi za početak školske godine, te daljnjim investicijskim projektima. Međimurska županija je na javni natječaj za EU fondove aplicirala dogradnju i proširenje Gimnazije te stvaranje uvjeta za jednosmjensku nastavu.

Projekt vrijedan preko 12 milijuna eura podrazumijeva dogradnju deset novih učionica te izgradnju školske sportske dvorane. S obzirom da je izrađena sva potrebna projektna dokumentacija, te ishođena građevinska dozvola, čekaju se rezultati natječaja te ukoliko projekt dobije sva potrebna odobrenja, do kraja ove godine će se raspisati javni natječaj za izvođače radova.

Međimurska županija, nakon prošlogodišnjeg projekta obimne rekonstrukcije cjevovodnog sustava i toplovodne kotlovnice, uz dogradnju visokoučinkovitog kondenzacijskog kotla, te ugradnju izmjenjivača topline, realizira projekt ozelenjivanja javnih površina uređenjem vanjskih površina iza Gimnazije i Ekonomske škole.

Tijekom ljetnih mjeseci u školskoj zgradi će se obaviti manji građevinski zahvati, dok će se u Ekonomskoj i trgovačkoj školi urediti nova učionica koja je prijeko potrebna za bolje uvjete učenicima spomenute škole. “Naši učenici ostvaruju vrhunske rezultate, interes za pohađanjem Ekonomske i trgovačke škole sve je veći, te imamo potrebu za adaptacijom prostora koje maksimalno koristimo za izvođenje nastave” ističe ravnateljica Bosiljka Vinković Kukolić zahvalivši Međimurskoj županiji na praćenju želja i potreba učenika i nastavnika škole.

Ravnatelj Graditeljske škole Damir Srnec i župan Matija Posavec obišli su vanjske terene iza sportske dvorane Graditeljske škole čiji su radovi na rekonstrukciji atletske staze i uređenju nogometnog igrališta, postavljanju rubnjaka uz atletsku stazu, zamjene podloge na stazi te obnovi trave na nogometnom terenu pri kraju, nakon čega slijedi postavljanje opreme.

U investicijskom ciklusu ulaganja u srednje škole, obavljaju se pripreme za veliki projekt obnove Gospodarske škole u Čakovcu vrijedan oko 3 milijuna eura, dok je na javni natječaj za sredstva EU fondova prijavljen projekt kompletne obnove, dogradnje i proširenja Srednje škole Prelog. U toj će se školi tijekom ljetnih mjeseci obnoviti vanjsko pročelje.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje