Povežite se s nama

Međimurje

“Zvuk cimbala najbolje oslikava skrivene emocije njezina svirača”

Objavljeno:

- dana

TRADICIJA

Međimurje je bogato vrijednom kulturnom baštinom, na čijem očuvanju rade brojni pojedinci i udruge.

Na području Međimurske županije zaštićeno je čak 15 natuknica nematerijalne baštine, među kojima se nalazi i umijeće sviranja i izrade cimbala. Iako je ovaj instrument duboko utkan u narodnu tradicijsku glazbu Međimurja, posljednjih nekoliko godina gotovo da su nestali svi registrirani cimbalaši. Ipak, zahvaljujući angažmanu Kulturno-umjetničkog društva “Seljačka sloga” iz Donje Dubrave, vještina sviranja cimbala ostat će očuvana.

Vrsni glazbenici

Naime, posljednja četiri mjeseca sviranje na cimbalama uče dvojica mladića, 17-ogodišnji Vilim Čituš i godinu dana stariji Dražen Balog.
– Posljednjih nekoliko godina cimbale su lagano pale u zaborav. Sve je manje registriranih svirača, pa je moja odluka da se okušam u sviranju cimbala jednim dijelom motivirana time da se očuva znanje i cimbalaška tradicija – otkrio nam je Dražen Balog, a slične motive imao je i Vilim Čituš.

– Morali smo se angažirati kako bismo očuvali ovu vrijednu tradiciju. Sama činjenica da se cimbale nalaze na popisu zaštićene nematerijalne baštine dovoljno govori o vrijednosti koju imamo u Međimurju. Ja sam četvrta generacija svirača cimbala u svojoj obitelji. Moj pradjed, djed i otac također su bili vrsni svirači, pa je i to djelomično pomoglo u donošenju odluke da i ja počnem svirati – rekao nam je Vilim Čituš.

Vilim i Dražen vježbaju pod budnim okom Andrije Maronića, koji iz Đurđevca dva puta tjedno dolazi u D. Dubravu

Inače, obojici mladih svirača ovo nije prvi susret s glazbalima. U KUD-u “Seljačka sloga” Vilim svira bisernicu, a Dražen brač, dok u slobodno vrijeme vježba i harmoniku. No, cimbale su sasvim novo iskustvo.

– Cimbale su tradicionalni instrument koji je desetljećima prisutan na području Međimurja, a ovamo je donesen iz Mađarske. Riječ je o instrumentu koji se ne svira po notama, već po sluhu i osjećajima. Zbog istančanog zvuka, za cimbale se kaže da najbolje dočaravaju emocije njegova svirača – otkrivaju nam talentirani glazbenici iz Donje Dubrave.

Vilim i Dražen dvojica su od ukupno trojice registriranih cimbalaša u Međimurja. Društvo im još radi Čakovčanin Neven Kolerić. Sva trojica vježbaju pod budnim okom Andrija Maronića, iskusnog svirača i izrađivača cimbala iz Đurđevca.
– Iako je malo nas registriranih svirača, zasigurno ima još ljudi koji znaju svirati cimbale. Riječ je o instrumentu koji se često koristio u narodnoj i tradicijskoj glazbi, u romskim zajednicama, pa bi bilo čudno da je sve ostalo samo na nama trojici – šali se Vilim.

Česti nastupi

Mladići redovno nastupaju na raznim zabavnim i kulturnim događanjima na kojima gostuje KUD “Seljačka sloga” iz Donje Dubrave.

– To je idealna prilika da publiku podsjetimo na bogatstvo tradicije našeg Međimurja. Ljudi zvuk cimbale odmah prepoznaju i prihvate kao nešto svoje, bez obzira nastupamo li u Hrvatskoj ili inozemstvu – zaključio je Dražen.

Cimbale su u savršenoj vezi s međimurskom popevkom, još jednom natuknicom koja se nalazi na popisu zaštićene nematerijalne baštine Međimurja. Upravo o cimbalama i međimurskoj popevki Muzej Međimurja Čakovec će sljedeće godine snimati dokumentarne filmove u sklopu višegodišnjeg projekta dokumentiranja nematerijalne baštine. Sve to radi se radi u svrhu organiziranja stalnog postava u kojem će biti zastupljene sve natuknice.

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

Međimurje

Usred noći 27-godišnji vozač stisnuo papučicu gasa i Malom Suboticom projurio sa 133 km/h

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Policijski službenici Policijske uprave međimurske u razdoblju od 15. do 21. travnja 2024. godine proveli su pojačane aktivnosti iz akcije “Nadzor brzine kretanja vozila”.

Tijekom akcije utvrđeno je ukupno 262 prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, od čega:

  • 142 prekršaja nepropisne brzine kretanja,
  • devet prekršaja upravljanja vozilima pod utjecajem alkohola,
  • sedam prekršaja nepropisnog zaustavljanja i parkiranja,
  • pet prekršaja nepropisne uporabe svjetala u prometu,
  • sedam prekršaja nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje,
  • jedan prekršaj tehničke neispravnosti vozila,
  • šest prekršaja upravljanja neregistriranim vozilom,
  • tri prekršaja upravljanja vozilom nakon isteka važenje prometne dozvole za više od 15 dana,
  • jedna prekršaj upravljanja za vrijeme izrečene zabrane upravljanja motornim vozilima,
  • 56 prekršaja nekorištenja sigurnosnog pojasa te,
  • 25 ostalih prekršaja.

Najveća brzina od 133 km/h utvrđena je u subotu, 20. travnja, u 2:44 sati u Maloj Subotici, Glavnoj ulici (brzina ograničena na 50 km/h), kod 27-godišnjeg vozača osobnog automobila, čakovečkih registarskih oznaka. Odredbom članka 53. Zakona o sigurnosti prometa, vozač koji se u naselju kreće brzinom koja je za više od 50 km/h veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1320 do 2650 eura ili kaznom zatvora do 60 dana. Također, za spomenuti prekršaj predviđena je i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od 3 do 12 mjeseci.

Nastavite čitati

Međimurje

Autohtoni doživljaji kod Spomen doma rudarstva Cimper

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U sklopu turističko – volonterskog programa Turističke zajednice Međimurske županije „Z cugom v zeleno Međimurje“, turistima – volonterima predstavilo se i Mursko Središće i Spomen dom rudarstva „Cimper“.

Grad Mursko Središće, Centar za kulturu „Rudar“ i Turistička zajednica područja „Mura i gorice“ uz podršku Društva žena Mursko Središće i Udruge međimurska žganica „Tepka“ turistima – volonterima su približeni autohtoni sadržaji koje mogu upoznati samo ovdje.

Po razgledu interpretacijskog centra Spomen dom rudarstva „Cimper“, krenulo se u radionicu izrade tradicijske maske cimeri, maske koja svoje korijene ima upravo u rudarskoj mitologiji. Radionicu su držale članice „Društva žena Mursko Središće“, koje i baštine tradiciju izrade maske. Nekoliko metara dalje pekla se prava međimurska žganica, što su prezentirali članovi Udruge međimurska žganica „Tepka“, a u drugom kraju parkića ispred Spomen doma kuhao se pravi međimurski grah, za što je na području Murskog Središća već tradicionalno zadužen Rudi Mesarić.

Ovaj oblik volonterskog turizma jedinstvena je prilika da se uz razgledavanje povijesnih vrijednosti osjeti i sudjeluje u pravim autohtonim aktivnostima ovog kraja.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje