Sve češći krivolov

Divlja svinja ulovljena je na žičanu zamku. Životinja od sto kilograma cvili, baca se i polako na mukama umire.

Do nje dolaze ljudi i sjekirama je ubijaju. Izmrcvare je na licu mjesta da bi došli do mesa. Od jadne životinje na snijegu je ostala tek krv i iznutrice. Prizor koji teško može zamisliti netko s asfalta i prizor s kojim su se zadnjeg dana siječnja susreli lovci – nažalost ne prvi put. – Dečki su mi tog dana s terena u Svibovcu Podravskom, na predjelu Trnovčak, javili da je krmača raskomadana. Na našu veliku žalost, krivolov je uzeo maha. I mi točno znamo o kome se radi.

“Jedan od krivolovaca na kolegu je potegnuo pušku. Preživio je jer metak nije bio ispravan.”

Ivan Kutnjak, predsjednik županijskog Lovačkog društva

Na području Svibovca postoji ekipa od desetero ljudi koji to rade planirano i to zato da bi se prehranili – govori nam predsjednik županijskog Lovačkog društva Ivan Kutnjak. Kaže, krivolovci koji se sumnjiče za ovo brutalno komadanje svinje, njima su poznati kao i policiji, ali niske kazne i siromaštvo tjeraju ih na krivolov. – Lovci kontroliraju lovišta koliko mogu, no i to je opasno. Prije otprilike dvije godine, jedan od krivolovaca potegnuo je pušku na kolegu. Jedino što je lovca spasilo bilo je to što metak nije proradio – veli Kutnjak.

Na crno

Rekli bismo, surovi način lova i surov odnos prema lovcima – zbog prehranjivanja. No istovremeno postoje i krivolovci koji meso prodaju na crno. U Lovačkom društvu “Lovnik” u Trnovcu Bartolovečkom s tim su itekako upoznati. – U čak 90 posto slučajeva znamo o kome se radi. To su sve ljudi iz ovoga kraja. Love i onda prodaju divljač po selu ili ugostiteljima – kaže nam Mladen Brezovec, lovnik Lovnika. Najveći problem, kao i Kutnjak, vidi u niskim kaznama i složenoj proceduri dokazivanja krivnje. – Mi nađemo na stotine srnećih koža koje krivolovci ogule, pa ostave u šumi. Zadnji dan siječnja, kolega je u redovnoj kontroli našao srnu u zamci i istog trena nazvao policiju. Vidio je dvojicu koja su došla autom po srnu, ali kako policija nije došla odmah da ih privede na licu mjesta, jedino što je mogao je zapisati registracije – objašnjava Brezovec.

NE PRIJAVLJUJU:                               Prošle godine evidentirano 11 leševa u zamkama, a lovci svjedoče o stotine oguljenih srnećih koža

Krivolov je uzeo maha – tvrde lovci, a policija smatra da se radi o „tamnoj zoni kriminaliteta“ jer u najvećem broju slučajeva lovci ne prijavljuju zatečene lešine životinja u zamkama – prošle godine evidentirano ih je tek 11, a stvarna problematika je znatno veća. U varaždinskoj policiji identificirali su dvije vrste krivolovaca – onih koji to rade za vlastitu prehranu kao i za lokalnu prodaju.
– Za sada ne postoji sumnja da bi u županiji postojao organizirani profesionalni lanac krivolova, ali postoje saznanja da se u počinjenju kaznenih djela udružuje više osoba koje zatim u noćnim satima odlaze u šumska područja radi počinjenja djela i protupravnog dolaska do divljači – kaže načelnik varaždinske policije Darko Jurčec.

NAJČEŠĆE LOKACIJE:                              – šume uz Dravu
– šume Varaždinskih Toplica
– mjesta od Bednje do Trakošćana

Policija je utvrdila da se najveći broj protuzakonitog lova obavlja u šumama uz Dravu, šumskim područjima oko Varaždinskih Toplica i oko mjesta Bednja – Trakošćan. Krivolovci češće love žičanim zamkama neego puškama. – U otprilike 30 % prijavljenih kaznenih djela su otkriveni počinitelji, a utvrđeno je da su u većini slučajeva već evidentirane zbog takvih kaznenih djela, odnosno postojala su neka saznanja da se bave tim radnjama. Sam način dokazivanja ovog kaznenog djela je dosta složen jer uključuje veći broj vještačenja – objašnjava Jurčec.

Izvor:
Foto: