Povežite se s nama

Kultura

Intrigantan roman za mlade, ali i za one starije čitatelje!

Objavljeno:

- dana

KNJIŽEVNOST

Ines Hrain, najčitanija varaždinska spisateljica, uskoro će nedvojbeno steći još brojniju publiku. Naime, nakon tri romana namijenjena isključivo odraslima, upravo je objavila i svoj prvi roman za mlade, „Pusti otok“.

– Na pisanje me potaknuo moj sin Ivan, koji se vječito žalio da je školska lektira suhoparna i dosadna. Mladi žele pročitati nešto što nema petsto stranica, oni vole da je štivo napeto i suvremeno. Već sam pisala za mlade, a i u školi radim upravo s mladima. Pisala sam tekstove za dramsku grupu i smotru Lidrano, a napisala sam svojedobno i jedan dječji krimić koji mi je kompjuter „pojeo“. No, napisat ću ga ponovno, još zrelije, jer sad imam više iskustva – govori Ines Hrain.

Dvoje mladih

Roman je namijenjen starijim osnovcima i srednjoškolcima, svima koji se suočavaju s izazovima puberteta. Takvi su i glavni likovi, dvoje mladih na razdjelnici djetinjstva i zrelosti. Željko je mladić koji je dijelom još dječak, Emina je djevojčica koja već postaje djevojka. Na ljetovanje još odlaze s roditeljima, ali već izlaze navečer, pa i ljube, ili barem maštaju o tome.

– „Pusti otok“ pisan je mojim prepoznatljivim stilom, čitko i jezgrovito. Radnja je uzbudljiva, odvija se brzo, bez dosadnih opisa. Što se tiče sličnosti s mojim prethodnim romanima, i u ovome se pojavljuju žene, emancipirane i samosvjesne, ali i muškarci, stari i mladi. Likovi se ponovno temelje na stvarnim ljudima koje svakodnevno susrećem, pa su zbog toga životni. Roman je dijelom avanturistički i zaista mi ga je bilo uzbudljivo pisati – kaže autorica. A možemo potvrditi da ga je uzbudljivo i čitati!

Nema tabua

Kao i u svojim romanima za odrasle, i u „Pustom otoku“ autorica otvara neke teme koje se još doživljavaju kao – tabu: otvoreno govori o seksualnoj agresivnosti, hormonalnoj bujici mladih osoba, alkoholizmu… ali kroz to provodi i pedagošku notu. Nije lako odvagnuti te teme, da ih se autor dotakne, a da ne bude neukusan…
– Glavna junakinja susreće se s raznim vrstama ljudi i upada u različite životne situacije. Sve je to dio odrastanja i događa se našoj djeci svakodnevno. U romanu dotičem te teme, izvlačeći po(r)uku da su takva ponašanja štetna, dakle da je veći frajer onaj koji vjeruje u vlastite sposobnosti od onoga koji pluta u izmaglici alkohola ili promiskuiteta – veli Ines.

 

„Mladi žele pročitati nešto što nema petsto stranica“, veli Ines Hrain

Možemo potvrditi da je Ines Hrain uspjela ostvariti potrebnu ravnotežu ne samo na ovoj, osjetljivoj, nego i na drugim razinama teksta. Teme su predočene učinkovito, s velikim talentom da se ocrtaju želje, brige, ljubavi i strahovi današnje mladeži. Replike i unutarnji monolozi su uvjerljivi, autentično kolokvijalni, pripovijedanje tečno i precizno, a nije izostala ni nenametljiva odgojna nota.
Sunakladnici „Pustog otoka“ su Tiskara Tiva i autoričin vlastiti obrt, koji je nedavno osnovala i tako, zacijelo, postala prva varaždinska privatna nakladnica. Za kraj nekoliko riječi o tom nesvakidašnjem potezu:

– Vjerujem u vlastite snage i znam da nitko neće odraditi posao umjesto mene, počevši od samog pisanja pa do prodaje. Sada kad sam se osamostalila imam otvorene ruke da provedem svoje zamisli u djelo. Ne ovisim ni o kome i znam da će mi se trud vratiti. Mogu samostalno potpisivati ugovore s distributerima, tiskarama, knjižnicama i knjižarama, pojavljivati se na književnim sajmovima te se natjecati za potpore Ministarstva kulture, kakvu je dobio i rukopis „Otoka“. Sama mogu birati suradnike i odlučivati o načinu reklame i ponude knjige na tržište. Upravo sam krenula s reklamom i prodajom po hrvatskim knjižnicama i knjižarama, a nakon toga nadam se engleskom ili njemačkom prijevodu – zaključuje Ines Hrain.

Izvor:
Foto:

Kultura

Dani folklora u Maruševcu iz godine u godinu oduševljavaju

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U sklopu programa obilježavanja Dana Općine, u školsko-sportskoj dvorani Osnovne škole Gustav Krklec u Maruševcu održani su 21. Dani folklora u Maruševcu, u organizaciji Kulturno-umjetničkog društva Klaruš te uz pokroviteljstvo Općine Maruševec.

Uz Povorku Jure Zelenog, Dani folkora u Maruševcu tradicionalna je kulturna manifestacija koja iz godine u godinu oduševljava ljubitelje folklora. U ovogodišnjem je izdanju ugostila Kulturno-umjetničko društvo Bjelovar iz Bjelovara koji su se publici predstavili koreografijama „Ajde cure u kolo igrati“ i „I ja jesam posavačko dete“ i Kulturno-umjetničko društvo Tomislav iz Svetog Ivana Žabno s koreografijama „Kolovođo, kolovođo daj kolo povedi“ i „Žabničari, milo lane“ uz domaćine Kulturno-umjetničko društvo Klaruš iz Maruševca.

-Svoje ime, običaje i vrijedne ljude KUD Klaruš s ponosom predstavlja na folklornim manifestacijama diljem Lijepe naše, s nacionalno prepoznatljivom Maruševečkom nošnjom i Jurom Zelenim – istaknuo je na početku programa najznačajnijeg kulturnog događaja u Općini Maruševec tajnik KUD-a Klaruš Zlatko Peharda, dodavši kako su od prvog izdanja 2002. godine na manifestaciji nastupila 94 gostujuća društva s preko 3000 folkloraša koji su izveli više od 200 plesnih točaka u preko 60 sati programa.

Načelnik Općine Maruševec Mario Klapša naznačio je pritom kako ova manifestacija preko dvadeset godina obogaćuje kulturni život Općine Maruševec i slavljenički program u povodu obilježavanja Dana Općine i blagdana svetog Jurja.

Osim velikog broj proba koje su nužne za brojne smotre i nastupe širom Lijepe naše ali i izvan njenih granica u Sloveniji i Mađarskoj gdje su predstavljali našu tradiciju i kulturu ovoga kraja, u KUD Klaruš su unazad godinu dana za sav taj uloženi trud, vrijeme i pokoju ozljedu stigle i vrijedne nagrade i priznanja. Nagradu Varaždinske županije, odnosno Priznanje Župana Varaždinske županije u povodu obilježavanja Dana Varaždinske županije primio je Zlatko Peharda, plaketu Zajednice kulturno-umjetničkih udruga Varaždinske Županije za izniman cjeloživotni doprinos na unapređivanju i promicanju vrijednosti kulturno-umjetničkog amaterizma Varaždinske županije uručena je pak predsjednici KUD Ani Rehvald, a KUD-u Klaruš je prije nekoliko dana, za iznimno djelovanje na promociji kulturne baštine Općine Maruševec, a povodom 25. obljetnice rada i postojanja dodijeljena i nagrada, odnosno Plaketa Općine Maruševec – istaknuo je načelnik Klapša te zaključio kako je sve navedeno pravi dokaz da je Općina Maruševec svojevrsni brend kad se govori o očuvanju tradicije i promociji kulture zahvaljujući najboljem KUD-u u Varaždinskoj županiji – KUD-u Klaruš.

Uz koreografije „Šečem, šečem drotičko“ mlađe dječje grupe, „Pod mostec“ starije dječje grupe, „Oj divojko Bunjevko“ prve folklorne postave KUD-a, „Dajte Juri vina da mu nebu zima“ grupe odraslih folkoraša, na 21. Danima folklora u Maruševcu KUD Klaruš je premijerno izveo koreografiju Pjerina Hrvaćanina uz glazbenu obradu Franje Plantaka – „Maruševečki majpan“ u kojoj su predstavljeni davno zaboravljeni svibanjski folklorni običaji maruševečkog kraja. Uvodnu pjesmu, Marijo svibnja kraljice, otpjevala je Danijela Kundija, dok je završna stara pjesma zapisana u Donjem Ladanju, Shajala nam zvezdica.

U raznolikom i nadasve bogatom folklornom programu izvedene su koreografije Hrvatskog zagorja (maruševečki kraj i okolica), Međimurja, Bilogore, Posavine, Moslavine te bunjevačkih Hrvata.

Pucanjem iz kubura Kuburaške udruge Maruševec najavljen je početak manifestacije, dok je kao popratni program pripremljena izložba Etnografske sekcije KUD-a Klaruš s fotografijama iz obiteljskih albuma mještana iz svih naselja Općine Maruševec koje su vrijedno prikupljali Anica Šimunec, Davor Gregur i Sanja Kolenko.

Nastavite čitati

Kultura

Restauratorski odjel Ludbreg već 30 godina spašava ugrožena kulturna dobra

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U petak, 3. svibnja, prigodnom će svečanošću i otvorenim vratima restauratorskih radionica biti obilježena 30. obljetnica osnivanja Restauratorskog odjela Ludbreg.

Restauratorski centar Ludbreg (danas Restauratorski odjel Ludbreg) osnovan je 1994. godine s ciljem spašavanja i privremenog smještaja evakuiranih kulturnih dobara iz ratom zahvaćenih područja Hrvatske.

Smješten je u glavnu zgradu dvorca Batthyány, koju je 1992. godine Grad Ludbreg ustupio tadašnjem Ministarstvu prosvjete, kulture i športa na korištenje bez naknade, za potrebe zaštite kulturne baštine. Zgrada dvorca za tu je svrhu obnovljena te uređena kao središnja čuvaonica za pokretna kulturna dobra, s restauratorskim radionicama Hrvatskog restauratorskog zavoda.

Predstavnici Bavarskoga zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika (Bayerisches Landesamt für Denkmalpflege) pružili su veliku pomoć donirajući restauratorsku opremu i stručnu literaturu te novčana sredstva za pomoć pri osnivanju restauratorske radionice, a financijska pomoć stigla je i od bavarske Vlade, Hypo – Zaklade za kulturu, Bavarskoga državnog ureda i nadbiskupskih ordinarijata München – Freising i Bamberg.

U restauratorskim radionicama su uz domaće radili i strani konzervatori-restauratori, njihovi suradnici i studenti te stručnjaci čija je djelatnost bila vezana uz konzervatorsku i restauratorsku djelatnost.

Opravdanost projekta obilježena je 1997. godine dodjelom namjenskog kredita Bayerische Landesbank i Bayerische Landesanstalt für Aufbaufinanzierung Hrvatskom restauratorskom zavodu, uz odgovarajuće odluke o jamstvu Vlade Republike Hrvatske, za cjelovitu obnovu dvorca Batthyány te za dodatno opremanje Restauratorskog centra, koji je iste godine ušao u sastav Hrvatskog restauratorskog zavoda.Restauratorski centar Ludbreg svečano je otvoren 4. svibnja 2000. godine. Intenzivirano je konzerviranje i restauriranje u ratu oštećenih umjetnina pohranjenih u prostorijama dvorca, a potom i drugih spomenika hrvatske kulturne baštine.

Uz radionice za restauriranje štafelajnog slikarstva i polikromirane drvene skulpture, osnovan je 2003. godine i Odsjek za tekstil, a 2009. godine i Tekstiloteka – specijalizirana zbirka u kojoj se čuva i obrađuje ugrožena povijesna tekstilna građa.

U Centru su se održavali i brojni programi stručnog usavršavanja za konzervatore i konzervatore-restauratore (konferencije, seminari i radionice) te programi međunarodne suradnje, s ciljem unapređivanja konzervatorske i konzervatorsko-restauratorske djelatnosti.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje