Povežite se s nama

Kultura

Poimanje umjetnosti u današnjoj kulturi

Objavljeno:

- dana

Od drevne egipatske do moderne konceptualne, umjetnost je doživjela bezbroj preobražaja, a ujedno i uspješno izmaknula svakom pokušaju definiranja. Iako su se ukoštac s tom zadaćom uhvatili brojni mislioci – od Aristotela do Andyja Warhola – danas još uvijek ne znamo što točno mislimo kad kažemo „umjetnost“.

Što je to zapravo umjetnost?

Oko pojma umjetnosti još uvijek vlada toliko neslaganje da su i njeni kritičari još uvijek daleko od toga da daju odgovor na pitanje što joj je u srži. Dok George Dickie smatra da se fokus treba okrenuti na odnos između umjetnika i publike, Arthur Danto, kojeg su prozvali američkim Hegelom, tvrdi da ga se treba vratiti na moć umjetnosti da nam kaže istinu o svijetu. Ta neslaganja, međutim, ne bi nas trebala čuditi, pogotovo kad se u obzir uzmu svi smjerovi – međusobno toliko različiti – u kojima se umjetnost počela kretati. Čak i na hrvatskoj sceni, mladi se umjetnici sve više odmiču od tradicionalnih predmeta i načina izražavanja, te svojim radom aktivno pridonose daljnim transformacijama umjetnosti. Među najperspektivnijima nalaze se Martin Mrzljak, umjetnik kojega zanimaju granice između analognog i digitalnog svijeta, te Vesna Rohaček i Dora Đurkesac, umjetnički tim koji je oduševio svojim multimedijalnim instalacijama.

Unatoč svoj zbrci tema i oblika, postoji jedna definicija umjetnosti koja je zastupljena više od ostalih. Iako se u mnogočemu drugom ne slažu, mnogi poznavatelji umjetnosti smatraju da je ona bilo koja aktivnost, ili njen proizvod, koji izražavaju ideju, osjećaj ili pogled na svijet. Osim toga, definicija je umjetničkog djela oduvijek bila usko povezana s pojmom kreativnosti ili nadahnuća, tradicionalnim medijima i određenim estetskim osjećajem, ali i s pozadinom autora samoga djela. I iako će većini navedena definicija umjetnosti zvučati ispravno, postavlja se pitanje koliko su ustaljeni povijesni kriteriji za njeno određenje u skladu s poimanjem općenitog pojma umjetnosti u današnjoj kulturi.

 Izvor: stocksnap.io

Tradicionalna i nova umjetnost

Tradicionalni su mediji, poput kiparstva i figurativnog slikarstva, stoljećima vladali umjetničkom scenom, zbog čega su se kroz veći dio povijesti i izjednačavali s pojmom umjetnosti. Iako se i danas mnogi umjetnici opredjeljuju za izražavanje putem baš tih medija, zbog sve veće je diverzifikacije područja sad već teško napraviti takav znak jednakosti – osim kista i dlijeta, umjetničkim se alatima danas smatra sve od vlastitog tijela do lasera. Konceptualna umjetnost, umjetnost novih medija i performans sve su popularniji oblici umjetnosti, što na hrvatskoj sceni dokazuju i uspjeh Dana performansa, i dugogodišnje djelovanje Multimedijalnog instituta. Uzimajući sve to u obzir, moramo doći do zaključka da tradicionalni mediji više nisu dovoljan kriterij za određivanje umjetnosti.

Kao što smo već rekli, umjetnost je dugo bila u uskoj vezi s estetskim osjećajem čija je jedna od glavnih karakteristika doza uzvišenosti i nepristupačnosti. Takav je stav o umjetnosti još uvijek prisutan i u popularnoj kulturi – u prikazima ljudi koji stoje pred djelom nekog velikana i u šutnji promišljaju svijet, kao i u prikazima umjetničkih kružoka u kojima sudionici komuniciraju koristeći skoro isključivo široj javnosti nerazumljive termine. Da uzvišenost i nepristupačnost više ne mogu adekvatno opisati to područje dokazuje nam samo postojanje trash kulture, kulture čiji se proizvodi s vremena na vrijeme uspiju infiltrirati u sferu one visoke, kao što se dogodilo u slučaju Rolling Stonesa. Trash kultura najzastupljenija je u glazbi i filmu, i ne može ju se više tako lako odbaciti kao nešto što nema veze s umjetnošću, a pogotovo ne s načinom na koji ju se danas poima. Kao i u mnogim drugim zemljama, ta je kultura zaživjela i u Hrvatskoj, gdje se već dugi niz godina održava Trash film festival.

Izvor: Croatia.hr

Tko sve danas stvara umjetnost?

Osim s tradicionalnim medijima i estetskim osjećajem, umjetnost je kroz skoro cijelu svoju povijest bila određena i onime tko ju je proizvodio. Dok su u doba renesanse umjetnička djela stvarali oni koje su izučavali majstori, a financirali mecene, čak su i slavni umjetnici današnjice uglavnom oni koje se odgajalo da to postanu. Suvremeno je doba, međutim, karakteristično po većoj dostupnosti sredstava za bavljenje umjetnošću, što rezultira i nemogućnošću da ju izjednačimo s pripadnošću elitnim društvenim krugovima. Kao jedan od primjera nameće se umjetnost Miroslava Prikratkog, automehaničara koji je u poznim godinama počeo izrađivati skulpture, i ubrzo nakon toga ih i izložio uz djela Pabla Picassa, slikara kojeg se smatra jednim od utjecajnijih osoba 20. stoljeća.

U javnosti je široko rasprostranjeno mišljenje da se umjetnošću mogu nazvati samo skupa djela. Takav stav podupire, naravno, činjenica da su sve slike i kipovi velikana umjetnosti procijenjena na stotine tisuća, ako ne i milijune dolara. Dok je Van Goghov Portret dr. Gacheta procijenjen na 85 milijuna dolara, za kupiti San Pabla Picassa trebali biste izdvojiti čak 155 milijuna dolara.

Razna značenja riječi umjetnost

Da još uvijek zbilja ne možemo odrediti značenje riječi „umjetnost“ dokazuje nam i činjenica da ju koristimo i u svrhe koje nisu usko vezane uz umjetnička djela bilo koje vrste. Jedan je od boljih primjera takvog korištenja riječi pojam umjetnosti blefiranja i strateškog mišljenja. Očito je da jedna partija pokera nikad neće rezultirati slikom ili bilo kakvom umjetničkom instalacijom, ali vještine „čitanja“ tuđih gesti i postupaka, te razvijanja za određenu situaciju primjerenih strategija koje vode pobjedi posjeduju specifičnu vrstu kreativnosti zbog kojih smo se navikli zvati ih umjetnošću.

Osim toga, umjetnošću se danas nazivaju i razni oblici uljepšavanja. Kao jedan od primjera možemo navesti oblike koji se dobivaju nanošenjem kreme za sunčanje na određene dijelove tijela, koji nakon izlaganja suncu postaju privremene tetovaže.

Izvor: art.ekstrax.com

Sve veća dostupnost kulturnih sadržaja i široko rasprostranjen interes za umjetnost neki su od razloga zašto se pod nju danas svrstava tako velik broj različitih fenomena. Američki Nacionalni fond za umjetnost (NEA) svake godine provede nekoliko istraživanja kojima je cilj pokazati koliko je općenita populacija zainteresirana za umjetnost i na koje načine s njom dolazi u doticaj. Posljednje je istraživanje pokazalo da je u razdoblju od godine dana više od polovice Amerikanaca barem jednom posjetilo izložbu ili otišlo u kazalište, što dokazuje uistinu velik interes i visoku razinu sudjelovanja u kulturi. S obzirom na to da se broj ljudi koji imaju nekog udjela u proizvodnji kulture i umjetnosti sve više povećava, nije ni čudno da se ona morala prilagoditi na način da može obuhvatiti niz novih fenomena.

U zaključku, umjetnost je pojam koji pokriva širok spektar značenja, od raznih vještina do proizvoda umjetničke djelatnosti, od figurativnog slikarstva do poigravanja oblikom i zvukom, od slikanja na platnu do programiranja, a jedino što je svemu tomu zajedničko jesu izražavanje i kreativnost. 

Izvor:
Foto:

Kultura

Dani folklora u Maruševcu iz godine u godinu oduševljavaju

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U sklopu programa obilježavanja Dana Općine, u školsko-sportskoj dvorani Osnovne škole Gustav Krklec u Maruševcu održani su 21. Dani folklora u Maruševcu, u organizaciji Kulturno-umjetničkog društva Klaruš te uz pokroviteljstvo Općine Maruševec.

Uz Povorku Jure Zelenog, Dani folkora u Maruševcu tradicionalna je kulturna manifestacija koja iz godine u godinu oduševljava ljubitelje folklora. U ovogodišnjem je izdanju ugostila Kulturno-umjetničko društvo Bjelovar iz Bjelovara koji su se publici predstavili koreografijama „Ajde cure u kolo igrati“ i „I ja jesam posavačko dete“ i Kulturno-umjetničko društvo Tomislav iz Svetog Ivana Žabno s koreografijama „Kolovođo, kolovođo daj kolo povedi“ i „Žabničari, milo lane“ uz domaćine Kulturno-umjetničko društvo Klaruš iz Maruševca.

-Svoje ime, običaje i vrijedne ljude KUD Klaruš s ponosom predstavlja na folklornim manifestacijama diljem Lijepe naše, s nacionalno prepoznatljivom Maruševečkom nošnjom i Jurom Zelenim – istaknuo je na početku programa najznačajnijeg kulturnog događaja u Općini Maruševec tajnik KUD-a Klaruš Zlatko Peharda, dodavši kako su od prvog izdanja 2002. godine na manifestaciji nastupila 94 gostujuća društva s preko 3000 folkloraša koji su izveli više od 200 plesnih točaka u preko 60 sati programa.

Načelnik Općine Maruševec Mario Klapša naznačio je pritom kako ova manifestacija preko dvadeset godina obogaćuje kulturni život Općine Maruševec i slavljenički program u povodu obilježavanja Dana Općine i blagdana svetog Jurja.

Osim velikog broj proba koje su nužne za brojne smotre i nastupe širom Lijepe naše ali i izvan njenih granica u Sloveniji i Mađarskoj gdje su predstavljali našu tradiciju i kulturu ovoga kraja, u KUD Klaruš su unazad godinu dana za sav taj uloženi trud, vrijeme i pokoju ozljedu stigle i vrijedne nagrade i priznanja. Nagradu Varaždinske županije, odnosno Priznanje Župana Varaždinske županije u povodu obilježavanja Dana Varaždinske županije primio je Zlatko Peharda, plaketu Zajednice kulturno-umjetničkih udruga Varaždinske Županije za izniman cjeloživotni doprinos na unapređivanju i promicanju vrijednosti kulturno-umjetničkog amaterizma Varaždinske županije uručena je pak predsjednici KUD Ani Rehvald, a KUD-u Klaruš je prije nekoliko dana, za iznimno djelovanje na promociji kulturne baštine Općine Maruševec, a povodom 25. obljetnice rada i postojanja dodijeljena i nagrada, odnosno Plaketa Općine Maruševec – istaknuo je načelnik Klapša te zaključio kako je sve navedeno pravi dokaz da je Općina Maruševec svojevrsni brend kad se govori o očuvanju tradicije i promociji kulture zahvaljujući najboljem KUD-u u Varaždinskoj županiji – KUD-u Klaruš.

Uz koreografije „Šečem, šečem drotičko“ mlađe dječje grupe, „Pod mostec“ starije dječje grupe, „Oj divojko Bunjevko“ prve folklorne postave KUD-a, „Dajte Juri vina da mu nebu zima“ grupe odraslih folkoraša, na 21. Danima folklora u Maruševcu KUD Klaruš je premijerno izveo koreografiju Pjerina Hrvaćanina uz glazbenu obradu Franje Plantaka – „Maruševečki majpan“ u kojoj su predstavljeni davno zaboravljeni svibanjski folklorni običaji maruševečkog kraja. Uvodnu pjesmu, Marijo svibnja kraljice, otpjevala je Danijela Kundija, dok je završna stara pjesma zapisana u Donjem Ladanju, Shajala nam zvezdica.

U raznolikom i nadasve bogatom folklornom programu izvedene su koreografije Hrvatskog zagorja (maruševečki kraj i okolica), Međimurja, Bilogore, Posavine, Moslavine te bunjevačkih Hrvata.

Pucanjem iz kubura Kuburaške udruge Maruševec najavljen je početak manifestacije, dok je kao popratni program pripremljena izložba Etnografske sekcije KUD-a Klaruš s fotografijama iz obiteljskih albuma mještana iz svih naselja Općine Maruševec koje su vrijedno prikupljali Anica Šimunec, Davor Gregur i Sanja Kolenko.

Nastavite čitati

Kultura

Restauratorski odjel Ludbreg već 30 godina spašava ugrožena kulturna dobra

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U petak, 3. svibnja, prigodnom će svečanošću i otvorenim vratima restauratorskih radionica biti obilježena 30. obljetnica osnivanja Restauratorskog odjela Ludbreg.

Restauratorski centar Ludbreg (danas Restauratorski odjel Ludbreg) osnovan je 1994. godine s ciljem spašavanja i privremenog smještaja evakuiranih kulturnih dobara iz ratom zahvaćenih područja Hrvatske.

Smješten je u glavnu zgradu dvorca Batthyány, koju je 1992. godine Grad Ludbreg ustupio tadašnjem Ministarstvu prosvjete, kulture i športa na korištenje bez naknade, za potrebe zaštite kulturne baštine. Zgrada dvorca za tu je svrhu obnovljena te uređena kao središnja čuvaonica za pokretna kulturna dobra, s restauratorskim radionicama Hrvatskog restauratorskog zavoda.

Predstavnici Bavarskoga zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika (Bayerisches Landesamt für Denkmalpflege) pružili su veliku pomoć donirajući restauratorsku opremu i stručnu literaturu te novčana sredstva za pomoć pri osnivanju restauratorske radionice, a financijska pomoć stigla je i od bavarske Vlade, Hypo – Zaklade za kulturu, Bavarskoga državnog ureda i nadbiskupskih ordinarijata München – Freising i Bamberg.

U restauratorskim radionicama su uz domaće radili i strani konzervatori-restauratori, njihovi suradnici i studenti te stručnjaci čija je djelatnost bila vezana uz konzervatorsku i restauratorsku djelatnost.

Opravdanost projekta obilježena je 1997. godine dodjelom namjenskog kredita Bayerische Landesbank i Bayerische Landesanstalt für Aufbaufinanzierung Hrvatskom restauratorskom zavodu, uz odgovarajuće odluke o jamstvu Vlade Republike Hrvatske, za cjelovitu obnovu dvorca Batthyány te za dodatno opremanje Restauratorskog centra, koji je iste godine ušao u sastav Hrvatskog restauratorskog zavoda.Restauratorski centar Ludbreg svečano je otvoren 4. svibnja 2000. godine. Intenzivirano je konzerviranje i restauriranje u ratu oštećenih umjetnina pohranjenih u prostorijama dvorca, a potom i drugih spomenika hrvatske kulturne baštine.

Uz radionice za restauriranje štafelajnog slikarstva i polikromirane drvene skulpture, osnovan je 2003. godine i Odsjek za tekstil, a 2009. godine i Tekstiloteka – specijalizirana zbirka u kojoj se čuva i obrađuje ugrožena povijesna tekstilna građa.

U Centru su se održavali i brojni programi stručnog usavršavanja za konzervatore i konzervatore-restauratore (konferencije, seminari i radionice) te programi međunarodne suradnje, s ciljem unapređivanja konzervatorske i konzervatorsko-restauratorske djelatnosti.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje