Povežite se s nama

Život i društvo

Do Švicarske stigli – biciklima!

Objavljeno:

- dana

AVANTURA

Švicarska je zemlja s četiri službena jezika i sa švicarskim frankom koji mnogim Hrvatima zadaje glavobolje. Zemlja predivnih alpskih krajolika, najfinije čokolade, poznatog švicarskog nožića, najtočnijih satova, najboljih sireva i bernardinaca.

Mnogo je razloga da posjetite Švicarsku, a ako se zaista odlučite na to, vjerojatno ćete otputovati automobilom, autobusom, vlakom ili avionom. Međutim, kad su se Branimir, Ivan i Marko odlučili posjetiti Švicarsku, odabrali su ipak – bicikl. U tjedan dana biciklom su svladali udaljenost od Novog Marofa do švicarskog Winterthura i pritom „odbiciklirali“ čak 925 kilometara!

Testiranje granica

Branimira Šafrana (32) i Marka Košćaka (33) iz Novog Marofa te Ivana Hegeda (27) iz Visokog veže ljubav prema biciklizmu i avanturizmu. Ideja o biciklističkom putovanju u Švicarsku potekla je od Branimira.

– Razmišljao sam o putovanju u kojem su mi bitne dvije točke. Prva je prijevoj Stelvio u Italiji na 2758 metara, na kojem se godinama održavala etapa jedne od najjačih biciklističkih utrka na svijetu – Giro d’ Italia. Gledajući te utrke još kao klinac maštao sam da vozim tim serpentinama i eto, ostvarilo se. Druga točka bila je naše odredište Winterthur u Švicarskoj gdje živi i radi moja sestra Mihaela. Ideju sam podijelio s Ivanom na jednoj lokalnoj biciklijadi prošle godine, on je „zagrizao“ mamac, a ubrzo se priključio i Marko – objašnjava Branimir. Njihova avantura započela je u Novom Marofu 1. kolovoza, a na zadano odredište u Švicarskoj stigli su 7. kolovoza. Na svojem putu do Winterthura na biciklima su u tjedan dana proveli čak 56 sati, odnosno u prosjeku 8 sati te ponekad i više od 150 kilometara dnevno! Svoju ekspediciju nazvali su K7D (Kroz sedam država), a prošli su Hrvatsku, Sloveniju, Austriju, Italiju, Lihtenštajn, Švicarsku i Njemačku.

Nema odustajanja

Na pitanje jesu li u kojem trenutku pomislili na odustajanje, Branimir odgovara tek smijehom jer pa “nisu pekmezi”. Najtežim djelom puta smatra uspon na Stelvio te još dva ozbiljna prijevoja koja su uslijedila već idući dan, Ofenpass na 2149 metara te Flüelapass na 2383 metara. 

– Što je bilo najteže svakako je bilo i najdraže jer je i cilj putovanja bio osvojiti Stelvio. Također je bio odličan osjećaj kada smo stigli u Winterthur! – ističe Branimir te navodi kako im je tijekom puta petnaestak ljudi reklo da nisu normalni kad su čuli za njihov podvig u kojem ih nisu spriječili ni tehnički problemi. – Ukupno su se dogodila dva kvara: pucanje žbice te sitni problemi s mjenjačem, no ništa što se ne može srediti. Sve su to stvari s kojima se računa na takvom putu – navodi Branimir te ističe da su s kilometrima rasle i cijene noćenja i obroka.

 

Već planiraju nove biciklističke pothvate u kojima bi se mogle naći i skandinavske zemlje

– Dvije noći spavali smo u kampovima, a ostale u hostelima i pansionima. Bilo nam je bitno da se kvalitetno odmorimo budući da je put bio prilično zahtjevan. Doručak smo uglavnom pojeli na parkingu ispred neke trgovine, gdje smo se također opskrbili s voćem i grickalicama koje smo jeli putem. Drugi normalan obrok bio je uglavnom kasni ručak ili večera – napominje Branimir kojem je u posebnom sjećanju ostao jedan cijenom luksuzan obrok u Švicarskoj. – Kad smo stigli u Švicarsku, u St. Mariji smo odlučili nešto pojesti. Pronašli smo restoran, ali je konobarica rekla da je kuhinja zatvorena te da nam može ponuditi neku salatu sa salamom, sirom i povrćem. Uzeli smo salate i pojeli ih, iako je u salati bilo svega, samo ne salame i sira. Na to je došao gazda koji nam je ponudio sendviče. Izmoreni i gladni nismo ni pitali za cijenu i uzeli sendviče koji se mogu posramiti pred plitvičkim hamburgerom. Dvije šnite kruha, kriška sira i dvije kriške šunke. No pravi šok uslijedio je pogledom na račun: 70 CHF (490 kuna) za 3 salate, sendviča i pive! – ističe Branimir.

 

Branimir je “potegnuo” i do Francuske te ukupno biciklom prošao oko 1.700 kilometara

U Švicarskoj su odsjeli u stanu Branimirove sestre Mihaele. Nakon dolaska na odredište još su četiri dana proveli biciklima razgledavajući Švicarsku i dio Njemačke, a tada su se Marko i Ivan autobusom vratili u Hrvatsku. Branimir je putovanje malo produžio, biciklom “potegnuo” čak do Francuske te ukupno prešao oko 1700 kilometara! Na putu je ukupno bio 21 dan, nakon čega se i on autobusom vratio u Hrvatsku. – Budući da sam ja još navratio u Francusku, u mojem je slučaju bilo K8D – ističe Branimir.

– Po kvaliteti i količini biciklističke infrastrukture prednjače Švicarska i Italija, ali je situacija znatno bolja već i u Sloveniji i Austriji u odnosu na Hrvatsku. Puno je biciklističkih staza koje su dobro označene. Kada smo koristili normalne prometnice, kultura vozača je na toj razini da je bicikl prijevozno sredstvo br. 1 i gotovo svi vas propuštaju, a sirenu tijekom tih sedam dana nismo čuli bez obzira koliko smo možda u nekim situacijama i zasmetali u prometu – objašnjava Branimir koji s Markom i Ivanom već planira nove pothvate u kojima se kao opcija javlja čak i Norveška.

 

Branimir Šafran: “Bile su mi bitne dvije točke puta. Prva je prijevoj Stelvio u Italiji na kojem se godinama održavala etapa utrke Giro d’ Italia. Još kao klinac maštao sam da vozim tim serpentinama i eto, ostvarilo se. Druga točka bila je naše odredište Winterthur u Švicarskoj gdje živi i radi moja sestra Mihaela.”

K7D 

Svoju ekspediciju Branimir, Marko i Ivan nazvali su K7D (Kroz sedam država), a prošli su Hrvatsku, Sloveniju, Austriju, Italiju, Lihtenštajn, Švicarsku i Njemačku.

Izvor:
Foto:

Život i društvo

Na području Općine Petrijanec bit će posađeno 826 komada stabala i 535 sadnica grmlja

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Ilustracija

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost temeljem Javnog poziva za neposredno sufinanciranje provedbe mjera prilagodbe klimatskim promjenama u svrhu jačanja otpornosti urbanih sredina Općini Petrijanec dodijelilo je 251.751,80 eura za ozelenjivanje površina na području Općine, što čini 80 % procijenjenih i Fondu opravdanih troškova Projekta.

Projektom „Vrtovi ulica mojega Petrijanca“ planiraju se posaditi pojedinačne i grupe stabala u svrhu povećanja površina pod krošnjama te provesti radionice  o klimatskim promjenama namijenjene djeci Dječjeg vrtića Bambi Petrijanec.

U Općini Petrijanec identificirano je 19 lokacija za sadnju na koje se planira zasaditi 826 stabala te 535 drvenastog grmlja. Uz sadnju, predviđena je ugradnja dvije slavine, uređenje te edukacija o klimatskim promjenama.

Realizacija projekta za cilj ima povećanje otpornosti Općine Petrijanec prema klimatskim promjenama, tj. želi se smanjiti ranjivost prirodnog sustava i društva na negativne utjecaje klimatskih promjena što će se postići sadnjom ukupno 826 stabala i 535 drvenastog grmlja.
Posljedično će projekt pridonijeti izgradnji zelene i klimatski neutralne Hrvatske koja će sa novim stablima i grmljem na području Općine Petrijanec doprinijeti kompenzaciji dijela emisije CO2.

Projekt je u skladu sa Akcijskim planom održivog energetskog razvoja i prilagodbe klimatskim promjenama Općine Petrijanec.

– Realizacijom ovog projekta, povećati će se udio zelenila u Općini Petrijanec, smanjiti utjecaj toplinskih otoka i stvoriti općenita veća otpornost Općine na klimatske promjene. Projektom će se unaprijediti zeleni identitet Općine te podići svijest lokalnog stanovništva o važnosti zelene infrastrukture u svakodnevnici s posebnim naglaskom na najmlađe. Kako bi predložene mjere zaživjele, važno je da one budu prepoznate od cjelokupne zajednice. Stoga se planira aktivnost edukacije i podizanje svijesti o klimatskim promjenama i to na najmlađoj, vrtićkoj populaciji – naglasio je načelnik Željko Posavec

Vrste sadnica kojima će se ozeleniti lokacije: obična smreka, javor, lovor višnja, lavanda, malolisna lipa, obična breza, mukinja, stupoliki brijest, američki likvidambar, davidija, puzva mušmulica, lipa, divlji kesten, jasen, kuglasta katalpa, tuja, magnolia, bagrem…

LOKACIJE ZAHVATA:

  1. Trg u Družbincu
  2. Trg sv. Petra u Petrijancu
  3. Ulica Butina u Petrijancu
  4. Dječje igralište u Petrijancu
  5. Groblje Petrijanec
  6. Dječji vrtić u Petrijancu
  7. Ulica Đure Basaričeka, Majerje
  8. Radnička ulica Majerje
  9.  Trg sv. Katarine, Nova Ves Petrijanečka
  10. Park u Ulici Florijana Bobića, Nova Ves Petrijanečka
  11. Groblje Nova Ves Petrijanečka
  12. Uz sportske terene u Novoj Vesi Petrijanečkoj
  13. Ulica Ivice Jovana, Nova Ves Petrijenčka
  14. Nogometno igralište Majerje
  15. Ulica Miroslava Krleže, Petrijanec
  16. Livadarska i Vrtna ulica, Družbinec
  17. Dječje i malonogometno igralište, Komar
  18. Vidovićeva ulica, Strmec Podravksi
  19. Podravska ulica, Strmec Podravski

Nastavite čitati

Život i društvo

Općina Maruševec objavila Javni poziv redovitim studentima za dodjelu stipendija

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Općina Maruševec će svim redovnim studentima s područja Općine Maruševec, koji prvi put upisuju godinu studija koju polaze, dodijeliti stipendije za akademsku godinu 2024./2025., počevši od 1. rujna 2024. godine.

Prijave za dodjelu stipendija se primaju od 19. rujna do 4. listopada 2024. godine, osobnom dostavom Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Maruševec, preporučenom pošiljkom (na adresu Općina Maruševec, Maruševec 6, 42243 Maruševec) ili e-mailom na: [email protected].

Pravo na stipendiju imaju svi redoviti studenti koji ne primaju državnu, županijsku ili bilo koju drugu stipendiju ili novčanu potporu koja ima karakter stipendije, te koji ne ponavljaju godinu. Uvjet za dobivanje stipendije je da student ima prebivalište na području Općine Maruševec najmanje 3 godine, te da je nositelj zajedničkog domaćinstva čiji je član student, podmirio sve financijske obaveze prema Općini Maruševec.

Uz obrazac prijave za dodjelu stipendije koji se nalazi na Internet stranici Općine Maruševec, a može se i podići u Općini Maruševec, student je dužan priložiti:

–           potvrdu obrazovne ustanove (fakulteta) o redovnom studiranju;

–           potvrdu Policijske uprave o prijavi mjesta prebivališta;

–           presliku osobne iskaznice;

–           presliku domovnice;

–           izjavu studenta da nije korisnik druge stipendije ili bilo koje druge novčane potpore koja ima karakter stipendije (obrazac izjave nalazi se na Internet stranici Općine Maruševec);

–           izjavu studenta o članovima zajedničkog domaćinstva (obrazac izjave nalazi se na Internet stranici Općine Maruševec) i

–           presliku kartice žiro-računa ili tekućeg računa otvorenog kod banke na ime studenta.

Studenti koji već primaju stipendiju, odnosno koji su potpisali s Općinom Maruševec ugovor o dodjeli stipendije u prethodnim akademskim godinama, dužni su Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Maruševec najkasnije do 15. listopada 2024. godine dostaviti:

–           potvrdu obrazovne ustanove (fakulteta) o redovnom studiranju, odnosno upisu u narednu godinu te

–           presliku osobne iskaznice.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje