Povežite se s nama

Kultura

Sva tri odjela Gradske knjižnice sele u vilu Oršić, za preuređenje i dogradnju treba 30-ak milijuna kuna

Objavljeno:

- dana

Jednoglasna odluka

Nakon 178 godina podstanarstva varaždinska Gradska knjižnica i čitaonica “Metel Ožegović“ trebala bi napokon dobiti stalnu adresu. Svojoj najstarijoj kulturnoj instituciji Gradsko vijeće je u ponedjeljak  dodijelilo vilu Oršić s pripadajućim zemljištem.

Ministarstvo kulture je poduprlo projekt preseljenja u vilu Oršić. U tom zdanju, koje već godinama propada, u planu je bilo uređenje hotela. Međutim, gradonačelnik Goran Habuš je rekao da zainteresiranih investitora nije bilo, pa su taj objekt odlučili dodijeliti upravo Knjižnici. 

Ministarstvo kulture je podržalo projekt, no sad tek kreće bitka za osiguranje potrebnih 30-ak milijuna kuna za preuređenje i dogradnju vile.

Na novu lokaciju preselila bi sva tri odjela – Odjel za odrasle  koji je sad u HNK, Dječji u vili Bedeković i ogranak na Banfici. Za projekt će biti potrebno osigurati  30-ak milijuna kuna (bez opreme), a taj novac planira se namaknuti iz europskih fondova. Ravnatelj Knjžnice Mario Šoštarić ističe da će prvi korak biti javljanje na natječaj Ministarstva kulture, koji bi trebao biti raspisan u lipnju.  

– Javit ćemo se budući da Ministarstvo od ove godine počinje s financiranjem projektne dokumentacije – najavljuje. 

Osim što bi se vila Oršić preuredila, predviđena je dogradnja zgrada u dvorištu te na pripojenom zemljištu koje je FOI vratio Gradu. Riječ je o 1.200 kvadrata vile i 3.800 kvadrata novih, troetažnih zgrada, pa bi, umjesto sadašnjih 1.400 kvadrata, buduća Gradska knjižnica na raspolaganju imala oko 5.000 četvornih metara.

Knjige u podrumu

Bilo bi to sasvim dovoljno za rješenje kroničnog nedostatka prostora za pohranjivanje knjiga i arhivske građe, koja već niz godina zauzima svaki slobodan prostor u zgradama knjižnice na tri lokacije.

Štoviše, iskorišten je i svaki kutak podrumskih prostora. – Iako su poduzete sve mjere predostrožnosti kako se građa ne bi uništila, jasno je da to nije niti izbliza adekvatan prostor za knjižnu građu, ali, jednostavno i jasno – nema više mjesta – kaže Šoštarić, u čijem je uredu u HNK također smješten dio vrijednih zbirki. 

Novac za projektnu dokumentaciju pokušat će ishoditi na natječaju Ministarstva 

Kad se Knjižnica preseli, predviđeno je da se te zbirke smjeste u kompletno preuređene sobe vile Oršić, dok bi se građa arhivirala u dograđenim objektima.

– Knjižnica nikad nije bila bliže dobivanju vlastitog doma. Za to moramo ponajprije zahvaliti zalaganju predsjednika Upravnog vijeća Branku Godiniću, koji se i u Ministarstvu i u Gradu jako potrudio oko realizacije ove ideje. Više se ne možemo razvijati, nemamo mjesta. Niti za pribavljanje, niti za zaštitu građe – navodi Šoštarić. 

Osim što bi sva vrijedna građa bila čuvana na jednome mjestu, predviđa se uređenje multimedijalne dvorane, informacijski centar, prostor za slijepe i slabovidne osobe, likovne izložbe, glazbene slušaonice i drugo. – Zahvaljujući tome je projekt poduprlo Ministarstvo kulture, čime su otvorena vrata europskih fondova. Znači, ako prođemo na natječaju Ministarstva i dobijemo novac za projektnu dokumentaciju, nema povratka. Projekt ide – rekao je Mario Šoštarić. Bude li sve teklo po planu,  Knjižnica bi se za pet godina uselila u vlastiti prostor.

Selidbe

Tijekom više od stoljeća njezina postojanja, često su se mijenjali ime i adresa Knjižnice. Od 1838. do danas šest je puta promijenila ime, a adresu četiri puta. Prvo je bila u Kavani kod Križa, pa na prvom katu palače Herzer, potom u Kranjčevićevoj i na kraju u zgradi Kazališta. U međuvremenu se Dječji odjel seli u vilu Bedeković, koja je danas predmet denacionalizacije pa je pitanje trenutka kad će se zgrada vratiti franjevcima. Otvoren je i Ogranak na Banfici.

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

Kultura

Restauratorski odjel Ludbreg već 30 godina spašava ugrožena kulturna dobra

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U petak, 3. svibnja, prigodnom će svečanošću i otvorenim vratima restauratorskih radionica biti obilježena 30. obljetnica osnivanja Restauratorskog odjela Ludbreg.

Restauratorski centar Ludbreg (danas Restauratorski odjel Ludbreg) osnovan je 1994. godine s ciljem spašavanja i privremenog smještaja evakuiranih kulturnih dobara iz ratom zahvaćenih područja Hrvatske.

Smješten je u glavnu zgradu dvorca Batthyány, koju je 1992. godine Grad Ludbreg ustupio tadašnjem Ministarstvu prosvjete, kulture i športa na korištenje bez naknade, za potrebe zaštite kulturne baštine. Zgrada dvorca za tu je svrhu obnovljena te uređena kao središnja čuvaonica za pokretna kulturna dobra, s restauratorskim radionicama Hrvatskog restauratorskog zavoda.

Predstavnici Bavarskoga zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika (Bayerisches Landesamt für Denkmalpflege) pružili su veliku pomoć donirajući restauratorsku opremu i stručnu literaturu te novčana sredstva za pomoć pri osnivanju restauratorske radionice, a financijska pomoć stigla je i od bavarske Vlade, Hypo – Zaklade za kulturu, Bavarskoga državnog ureda i nadbiskupskih ordinarijata München – Freising i Bamberg.

U restauratorskim radionicama su uz domaće radili i strani konzervatori-restauratori, njihovi suradnici i studenti te stručnjaci čija je djelatnost bila vezana uz konzervatorsku i restauratorsku djelatnost.

Opravdanost projekta obilježena je 1997. godine dodjelom namjenskog kredita Bayerische Landesbank i Bayerische Landesanstalt für Aufbaufinanzierung Hrvatskom restauratorskom zavodu, uz odgovarajuće odluke o jamstvu Vlade Republike Hrvatske, za cjelovitu obnovu dvorca Batthyány te za dodatno opremanje Restauratorskog centra, koji je iste godine ušao u sastav Hrvatskog restauratorskog zavoda.Restauratorski centar Ludbreg svečano je otvoren 4. svibnja 2000. godine. Intenzivirano je konzerviranje i restauriranje u ratu oštećenih umjetnina pohranjenih u prostorijama dvorca, a potom i drugih spomenika hrvatske kulturne baštine.

Uz radionice za restauriranje štafelajnog slikarstva i polikromirane drvene skulpture, osnovan je 2003. godine i Odsjek za tekstil, a 2009. godine i Tekstiloteka – specijalizirana zbirka u kojoj se čuva i obrađuje ugrožena povijesna tekstilna građa.

U Centru su se održavali i brojni programi stručnog usavršavanja za konzervatore i konzervatore-restauratore (konferencije, seminari i radionice) te programi međunarodne suradnje, s ciljem unapređivanja konzervatorske i konzervatorsko-restauratorske djelatnosti.

Nastavite čitati

Kultura

Proslava 70. obljetnice muzeja Dvor Trakošćan uz otvorenje izložbe „Tko tu koga ženi“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: MKM/Dubravko Hrupa

U srijedu, 24. travnja, održano je službeno otvorenje izložbe „Tko tu koga ženi?” koja predstavlja središnje događanje povodom 70. obljetnice postojanja muzeja Dvor Trakošćan.

Obilježavanju je prisustvovala i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, župan Anđelko Stričak, načelnik Općine Bednja Damir Poljak te brojni drugi uzvanici i građani.

– Dvorac Trakošćan je od samog početka prepoznat kao iznimno vrijedan spomenički kompleks kojeg je krasila vrsnoća samog graditeljskog sklopa, ali i jedinstvena povezanost s prirodom. To je ono što je Trakošćan učinilo tako atraktivnim, toliko posjećenim i tako posebnim među nizom dvoraca u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Sam rad muzeja, ideja da se ovdje uspostavi muzejska zbirka, doprinijela je tome da se dvorac na najbolji mogući način cijelo vrijeme održavao i obnavljao. Vjerujemo da će, uz velike ambicije i planove sadašnje ravnateljice, u sljedećim godinama dvorac doživjeti značajna unapređenja, postati još atraktivniji i pristupačniji brojnim posjetiteljima – istaknula je ministrica Obuljen Koržinek.

Čestitke je uputio i župan Anđelko Stričak.

Ravnateljica Muzeja Goranka Horjan je istaknula da gotovo da nema turističke promidžbe Lijepe naše bez slike Trakošćana.

– Svaka obnova postava u Trakošćanu ima jednu zadanu komponentu, maksimalno uvažavati sačuvani interijer. Sadašnja muzeološka koncepcija prezentira život hrvatskog plemstva, odnosno nasljeđe obitelji Drašković, a jedan smo od rijetkih muzeja koji izlaže veliki postotak svog fundusa, gotovo 70 posto, dakle pristupačnost građe je na prvome mjestu – rekla je Goranka Horjan i dodala da muzej ima nekoliko zbirki koje sadrže vrhunska dostignuća umjetničkog obrta.

– Uvijek smo bili fokusirani na prezentaciju stalnog postava, međutim sve više se otvaramo i drugim događanjima i radionicama te cijela paleta aktivnosti svjedoči o 70-godišnjem radu Dvora Trakošćan – naglasila je ravnateljica.

Izložba „Tko tu koga ženi“ je realizirana uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija i moći će se razgledati sve do 15. rujna.

Izložba prikazuje ugovorene brakove koji su sve do u 20. stoljeće bili sastavni dio socijalno-ekonomskih strategija plemićkih i velikaških obitelji i sredstvo stjecanja i potvrđivanja društvenog i materijalnog položaja te ostvarivanja političkih ciljeva. Autorica stručne koncepcije je kustosica Andreja Srednoselec, stručna suradnica Marina Bregovac Pisk, a likovni postav oblikovala je Ana Katurić.

Osim službenog otvorenja izložbe, za posjetitelje je priređen bogat glazbeni program, impresivan light show te se ukazala prilika za druženje s muzealcima, što je upotpunilo događanje. „Povezani kroz vrijeme”, kao slogan kojim Dvor Trakošćan želi obilježiti ovih 70 godina, ističe važnost kontinuirane povezanosti s prošlošću, oblikovanje sadašnjosti te zajedničko stvaranje budućnosti.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje