˝Z cugom v zeleno Međimurje˝ – nova je turistička ponuda zelenog Međimurja
Istraživanja su pokazala kako čak 75 % turista za dolazak i kretanje po Međimurskoj županiji - a svake je godine...
Podsjećamo, Dani cikloturizma su najveća konferencija posvećena razvoju ove važne, održive, rastuće i iznimno vrijedne grane turističke industrije koja je u Ludbreg dovela brojne dionike njezinog razvoja.
– Za nas je ovo iznimno važan projekt preusmjeravanja naše turističke strategije u jednu suvremenu – novu priču „Outdoor Ludbreg“ koja je vezana uz cikloturizam. Iskoristili smo ovaj trenutak, kada se ljudi diljem Europe i svijeta okreću vanjskim aktivnostima i boravku na svježem zraku, jer je to daleko sigurnije i zdravije. Stoga predstavljamo na spomenutoj konferenciji našu cikloturističku priču, koja treba rezultirati pozicioniranjem Ludbrega kao ozbiljne destinacije na sjeveru Hrvatske – naglašava ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić, koji je četvrtak sudionicima konferencije poželio dobrodošlicu.
U pravi čas
U svojem obraćanju okupljenima ukazao je između ostalog i koliko je zapravo ovaj oblik sportsko-pustovnog turizma otporan na izazove koje nam je s pandemijom Covida – 19 donijela 2020. godina.
– Uvjereni smo da u ludbreški kraj možemo privući cikloturiste iz Austrije, Njemačke, Slovenije, Mađarske te Zagreba i okolice. To su tržišta koja su važna za cikloturistički razvoj Ludbrega. Tijekom konferencije predstavljamo šest biciklističkih hiking i kayaking ruta (na Bednji i Dravi) ta svim sudionicima Dana cikloturizma omogućeno je da ih odvoze i testiraju. Sve to je tek prvi korak prema njihovoj afirmaciji u čemu očekujemo i svesrdnu pomoć medija. Naši novi turistički djelatnici i oni koji se žele time baviti, sada napokon dobivaju potrebne sadržaje koji privlače goste – uvjeren je Bilić.
Dodao je da Ludbreg ima ogroman potencijal koji će se iskoristiti u vremenima koja dolaze, jer je grad blizu emitivnih tržišta iz kojeg stižu turisti. Naime, Zagreb je udaljen manje od 100 kilometara dok je Budimpešta na otprilike 200 kilometara…
– Velika je potražnja za sadržajima kakve nudi Ludbreg i na nama je da ulažući u ovakve stručne skupove i turističku infrastrukturu doprinosimo zajednici – te onima koji se na nas vežu – da ostvari zaradu. To je velika prilika za sve koji žive ili žele sve više živjeti od turizma u gradu koji je zapravo industrijski. U Ludbregu trenutno imamo nultu stopu nezaposlenosti i u tom segmentu gospodarstva se dalje ne možemo značajno razvijati. No, možemo graditi turističku priču jer Ludbreg ne samo da je centar svijeta, već će zasigurno postati i outdoor centar u pravom smislu – rekao je ludbreški gradonačelnik koji ne žali ni truda ni novca kako bi u ovom kraju nadogradili već uhodanu eno – gastro destinaciju.
Kad svemu dodamo da kroz projekt Outdoor Ludbreg u ovome gradu možemo očekivati skoru gradnju auto-kampa i otvorenog bazena, nikoga ne treba čuditi da je projekt „Dani cikloturizma 2020“, koji kroz svoj cikloturistički brand „Trail – Full Cycling Experience“ pokrenulo varaždinsko poduzeće SPOT d.o.o., organiziran baš u centru svijeta.
Najbrže rastuća turistička industrija
Na potencijale cikloturizma osvrnuo se i Karlo Kučan iz tvrtke Trail – Full Cycling Experience, koji podsjeća da su počeci cikloturizma u Hrvatskoj bili početkom 2000. godine. Nažalost, nakon Istre i Međugorja, ozbiljnijih pomaka dugo vremena nije bilo u kontinentalnom dijelu Lijepe naše.
– Tek zadnjih 5 – 6 godina počelo se ozbiljnije raditi s četiri europske rute i pomakli smo uz Drava bike rutu još nekoliko njih. Ludbreg je primjer da u tom segmentu turizma i mali gradovi mogu dosta napraviti. Potencijal za razvoj cikloturizma je dobar i premda destinacija nije velika, za izletničku priču je izvrsna. Koliki je interes za ovaj segment najbrže rastuće turističke industrije, svjedoči i stotinjak sudionika koji sudjeluju na konferenciji u sklopu Dana cikloturizma – ističe Kučan.
Napomenuo je i da je za bilo kakav razvoj cikloturizma na sjeveru hrvatske iznimno važna suradnja gradskih uprava te Turističkih zajednica.
Općina Maruševec objavila je prvi ovogodišnji Javni poziv za dodjelu bespovratnih potpora mladim obiteljima za rješavanje njihovog stambenog pitanja, za koji je u općinskom Proračunu ove godine osigurano 55.000 eura.
Mlade obitelji s područja Općine Maruševec mogu ostvariti bespovratnu potporu kroz dvije mjere iz Programa demografskih mjera za poticanje rješavanja stambenog pitanja mladih obitelji na području Općine Maruševec za 2024. godinu, i to za sufinanciranje adaptacije obiteljske kuće te za sufinanciranje kupnje obiteljske kuće/stana.
Prijavitelji mogu ostvariti sufinanciranje za adaptaciju obiteljske kuće na području Općine Maruševec u iznosu do 50 posto prihvatljivih troškova, a najviše do 2000 eura, pod uvjetom da je adaptacija započela nakon završetka 2. Javnog poziva za dodjelu bespovratnih potpora mladim obiteljima za rješavanje njihovog stambenog pitanja na području Općine Maruševec u 2023. godini.
Što se tiče sufinanciranja kupnje obiteljske kuće/stana, prijavitelji mogu ostvariti sufinanciranje u iznosu do 50 posto kupoprodajne cijene, a najviše 4.000,00 eura pod uvjetom da je kupoprodajni ugovor sklopljen nakon završetka 2. Javnog poziva za dodjelu bespovratnih potpora mladim obiteljima za rješavanje njihovog stambenog pitanja na području Općine Maruševec u 2023. godini.
–Općina Maruševec stvara uvjete za ostanak i doseljavanje mladih obitelji na svoje područje radi demografske obnove, povećanja broja stanovnika i ravnomjernog gospodarskog razvoja općine. Tome već sada svjedoči 50-ak obitelji kojima smo pomogli da dođu, ovdje ostanu graditi život, svoje obitelji i našu zajednicu. Vjerujemo da će ove i druge naše politike biti dodatni poticaj mladim ljudima za ostanak u našem kraju, imajući na umu da su upravo oni nositelji razvoja i presudni faktor povećanja nataliteta – ističe načelnik Mario Klapša.
Javni poziv kao i svi potrebni dokumenti, nalaze se na Internet stranicama Općine Maruševec, a rok za prijavu na Javni poziv je 3. lipnja ove godine.
Zajednički susret učenika završnih razreda Osnovne škole Babinec, a koji su osmi A, B ili C razred završili školske godine 1973./74. održan je u petak, 3. svibnja, objavila je Općina Cestica.
Prvi generacijski susret, 50 godina nakon završetka Osnovne škole potaknuli su Stanko Dugi iz osmog A, Mirko Majhen iz 8. B i Marijana Kutnjak r. Hutinski iz 8.C razreda.
Uz 47 učenika, susretu se odazvala i razrednica 8. B, učiteljica Marija Jug, a nakon okupljanja koje je započelo u 17 sati na terasi restorana Žmah u Babincu, snimljena je zajednička fotografija.
U nastavku druženja izaslanstvo učenika otišlo je na groblje u Cesticu te položilo svijeće i zapalilo svijeću na grobu učiteljice Marije Sedlar, razrednice 8. C razreda, a u spomen na učiteljicu Ivanku Jakopan, razrednicu 8. A razreda, kao i na preminule kolege učenike, potom je vijenac položen kod središnjeg križa na groblju gdje je molitvu za preminule razrednike, učitelje i učenike predvodila Slavica Kovačić rođena Šinjur.
Po povratku s groblja druženje je nastavljeno uz sjećanje na školske dane, a u ime organizacijskog odbora učenicima koji su se na susret odazvali zahvalila je Marijana Kutnjak. Podsjetila je na siromaštvo i sveopću oskudicu u kojoj se nekad odrastalo i živjelo te izrazila zadovoljstvo i zahvalnost roditeljima i nastavnicima koji su ih tijekom odrastanja i školovanja vodili kroz život. Zahvalnost na susretu svojim nekadašnjim đacima izrazila je i učiteljica glazbenog odgoja Marija Jug, a susret je potom nastavljen uz zakusku i sjećanja na školske dane.
Na generacijski susret učenika, danas mahom u dobi od 65 godina, đaci su donijeli i fotografije iz školskih dana, a sa zanimanjem su pogledali i „Spomenar“ (isti je sačuvala i na susret donijela Josipa Korotaj rođena Mihin iz Kolarovca) koji je u to doba gotovo držao svaki učenik.
Druženje je uz pjesmu i prepričavanje dogodovština iz školskih dana potrajalo do duboku u noć, a uz izvođenje hitova iz sedamdesetih i nešto novijih glazbenog sastava „Mihael i Marinko“ se i zaplesalo.