IN MEMORIAM
Varaždinski antifašisti održali su komemoraciju u spomen na svog prijatelja, preminulog dugogodišnjeg člana i predsjednika udruga, borca Narodnooslobodilačke vojske Tita Graha.
Tito Grah rođen je 1927. godine u Bartolovcu, gdje je završio osnovno obrazovanje, a nakon Gimnazije u Varaždinu, završio je Pravni fakultet u Zagrebu.
Dao doprinos u stvaranju spomeničke baštine varaždinskog kraja
Kao mladi gimnazijalac pridružio se kalničkim partizanima, najprije u sastavu Kalničkog partizanskog odreda, a onda i NO brigade “Braća Radić” koja je djelovala na području sjeverozapadne Hrvatske. Doživio je teške trenutke nakon tragedije Jalkovečkih žrtava, uništenja partizanske bolnice Stupe i nakon Šemovečke bitke kada je među prvima dolazio na mjesto tragedija. Iz rata izašao je sa činom kapetana.
Poslije rata radio je kao sudac u Varaždinu i Ivancu te kao javni pravobranitelj u Varaždinu, međutim većinu radnog vijeka proveo je kao tajnik Grada Varaždina. Vršio je niz funkcija u društveno – političkim organizacijama, a kao sekretar SK i predsjednik SUBNOR-a dao je značajan doprinos u stvaranju spomeničke baštine varaždinskog kraja. S umjetnikom Pavlom Vojkovićem zaslužan za podizanje Spomenika NOB-e i kosturnice na gradskom groblju u Varaždinu, spomenika “Plamen revolucije” u Šemovcu te spomenika u Žabniku, Turčinu i Leštakovcu, a poslednji čin bio je vraćanje i postavljanje bisti narodnih heroja u spomen park NOB-e na varaždinskom groblju.
U više mandata vršio je funkcije predsjednika Zajednice udruga antifašističkih boraca i antifašista Varaždinske županije te Udruge antifašističkih boraca i antifašista općina i grada Varaždina u čemu su ga starost i bolest spriječile u daljnjem djelovanju. Za svoje djelovanje primio je niz lokalnih, republičkih i odlikovanja bivše Jugoslavije, pred nekoliko godina i ratno odlikovanje Ruske Federacije.
Tito Grah umro je 8. listopada, a sahranjen je u krugu obitelji na varaždinskom groblju. Štovaoci, suborci i prijatelji odali su mu počast dan kasnije nakon održane komemorativne svečanosti na kojoj su o djelu druga Tita govorili njegovi suborci Slavica i Mirko Dabić te prvoborac Đuro Klarić.
Izvor:
Foto: ILUSTRACIJA