U petak, 5. ožujka, na akumulacijskome jezeru HE Dubrava kod Preloga provedena je akcija uklanjanja krivolovnih čeka.

U akciji su sudjelovali Javna ustanova za zaštitu prirode „Međimurska priroda“ i Javna ustanova „Priroda“ Varaždinske županije uz potporu Udruge „Biom“ i logističku pomoć Hrvatske gorske službe spašavanja. O akciji smo razgovarali s glavnim čuvarom prirode u Javnoj ustanovi „Međimurska priroda“ Velimirom Bašekom.

S međimurske i varaždinske strane

– Dojavu o postojanju ilegalnih lovačkih čeka dobili smo od Udruge „Biom“. Nakon toga smo uz podršku HGSS-a, s kojim radimo na nadzoru vodenih površina, izašli na teren. Utvrdili smo da se na spomenutome području nalazi čak sedam čeka: tri su bile na međimurskoj, a četiri na varaždinskoj strani. Budući da Hrvatska elektroprivreda, koja također upravlja tim područjem, mora izdati suglasnost za sve građevinske zahvate koji se tamo provode, poslali smo im upit u kojem smo postavili pitanje jesu li ikomu dopustili gradnju čeke ili više njih.

Od njih nam je stigao odgovor da nikad nisu izdali suglasnost za gradnju. Osim toga, lovačka društva koja imaju lovišta na tome području takvu suglasnost trebala bi tražiti od „Međimurske prirode“ kao Javne ustanove, što nijedno društvo nije učinilo. Iz Lovačkoga saveza Međimurske županije javili su nam da te lovno-tehničke objekte nemaju zabilježene u svojim knjigama – objašnjava Bašek.

Dodaje da je sav materijal o saznanjima vezanima uz spomenute objekte proslijedio i svojim kolegama iz Javne ustanove „Priroda“ u Varaždinskoj županiji, s obzirom na činjenicu da „Međimurska priroda“ ima ovlasti samo na području svoje županije.

– Svoja saznanja proslijedio sam i lovnomu inspektoru te je on pristao izaći s nama na teren. Vratili smo se do ilegalnih čeka, opet uz podršku HGSS-a, inspektor je sastavio zapisnik, a kontaktiravši LD „Patka“ Sveti Đurđ, čije je lovno područje na varaždinskoj strani, provjerio je imaju li oni čeke u svojim knjigama, na što je dobio negativan odgovor. Navedene čeke navodno su koristili pojedinci koji nisu članovi lovačkoga društva. Nakon što smo zaključili da su objekti bespravno izgrađeni, u dogovoru s Udrugom „Biom“ odlučili smo krenuti u akciju uklanjanja, s čime se HEP složio. „Biom“ već ima sličnih iskustava, jer su prethodno već uklanjali čeke na Ormoškome jezeru, a nebrojeno puta i u dolini Neretve. Protekloga petka, 5. ožujka, konačno smo krenuli u akciju uklanjanja – kaže međimurski rendžer.

Pucali na zaštićene vrste!

Konstrukcije objekata koje su uklanjali bile su napravljene od građevinskih skela i drugih improviziranih materijala, zbog čega je teško bilo predvidjeti koliko ih će lako biti ukloniti i s kojim će se problemima potencijalno susresti.

– Dosad smo uklonili pet od navedenih sedam čeka. Preostale dvije uklonit ćemo vjerojatno tijekom ovoga tjedna, ovisno o vremenskim uvjetima. Na poprištu smo pronašli i izvukli i jednu mrežu zapletaču duljine od oko 20 metara, koja je bila puna divera (deverika). Što se tiče elementa krivolova, moram napomenuti da Javna ustanova „Međimurska priroda“, Udruga „Biom“ i mnogobrojni volonteri svake godine tijekom siječnja provode zimsko prebrojavanje ptica močvarica.

Na prošlogodišnjem prebrojavanju članovi „Bioma“ na jednoj od tih čeka fotografirali su dvije osobe koje su pucale. U ono vrijeme zabilježili smo pet-šest vrsta pataka i gusaka, od kojih su samo dvije lovne. Ostale ne samo da nisu lovne, nego su i strogo zaštićene, a s obzirom na činjenicu da lete u izmiješanome jatu, u njih se ne smije pucati – selektivan lov nemoguć je uz korištenje sačmarice. Dakle, ne samo da su čeke bespravno izgrađene, već se s njih provodi i krivolov! – naglašava glavni čuvar prirode Bašek.

Ističe i podršku Grada Preloga, s obzirom na činjenicu da se tamošnji komunalni redar obvezao zbrinuti sav uklonjeni materijal uz pomoć Gradskoga komunalnog poduzeća „Pre-kom“.

Ključna suradnja

Udruga „Biom“ je nevladina organizacija koja se bavi zaštitom prirode, njenom promidžbom i popularizacijom. Očuvanju prirode doprinose putem rada na očuvanju staništa i podizanju kvalitete staništa za divlje vrste, borbe protiv krivolova, sudjelovanja u izradi raznih dokumenata vezanih uz sektorske politike, edukacije djelatnika u sustavu zaštite prirode, rada s volonterima te čitavoga niza drugih aktivnosti.

– Veseli nas ovako složna akcija institucija u suzbijanju ilegalnog ubijanja ptica! – poručuju.