STANOING O planu financijskog restrukturiranja

Hoće li Stanoing u stečaj ili će ga izbjeći zahvaljujući pristanku njegovih vjerovnika na obročnu otplatu potraživanja, bit će poznato 4. srpnja za kada je zakazano ročište radi glasovanja o izmijenjenom planu financijskog restrukturiranja.

Izgradivši gotovo cjelokupni stambeno-poslovni fond kolektivne izgradnje u Varaždinu od 1965. kad se zvao Poduzeće za stambenu privredu, Stanoing je i nakon privatizacije 90-ih nastavio sa stanogradnjom. Zahvaljujući tome, tvrtka u vlasništvu Eduarda Brumena (50,0075 %) i Branka Dretara (49,9925 %) postala je lider u stambeno-komunalnoj djelatnost na sjeverozapadu Hrvatske, odnosno u izgradnji i upravljanju zgradama. O tome govore i prihodi dvadesetak zaposlenika koji su prelazili 100 milijuna kuna i u vrijeme početka krize, odnosno 2008., 2009. i 2010. godine.
Usprkos nepovoljnom okruženju, uspijevale su se podmirivati obveze prema bankama i dobavljačima, ali ne i prema državi, pa je Porezna uprava krajem 2011. blokirala Stanoing zbog nepodmirenog duga. Nakon toga počeli su se aktivirati svi instrumenti osiguranja plaćanja od strane dobavljača i banaka koji pokreću ovrhe, a prije svih Hypo Alpe Adria bank koja potražuje oko osam milijuna eura. Uslijed toga staje izgradnja već djelomično izgrađenih stanova vrijednih 70 milijuna kuna, dok je kapital zamrznut u investicijama dvostruko veći.
Da izlaz iz složene situacije nije pronađen u predstečajnoj nagodbi, Stanoing bi vjerojatno već bio u stečaju. Naime, ukupne obveze utvrđene su u iznosu od 342 milijuna kuna, od čega 163 milijuna kuna iznose obveze s osnova kredita, 90 milijuna su obveze prema dobavljačima, 26 milijuna s osnova primljenih predujmova, a obveze za poreze, doprinose i slična davanja iznose 19 milijuna koliko i obveze s osnova udjela u dobiti.
Kako se to misli riješiti? Za gotovo sve ove obveze Stanoing predlaže obročnu mjesečnu otplatu, i to u roku od svega godinu dana. Dakle, prema izmijenjenom planu financijskog restrukturiranja, tražbina prema Poreznoj upravi od 19 milijuna kuna podmirila bi se u roku od 12 mjeseci, kao i 90 milijuna obveza prema dobavljačima te 162 milijuna kuna tražbina prema IMEX banci, HAAB-u, RBA, Kreditnoj banci Zagreb, VABA banci, PARTNER banci i Banki Kovanica. Otpisale bi se jedino obveze prema vlasniku, dok bi se obveze za primljene predujmove od 26 milijuna kuna podmirile kroz isporuku stanova.

Odakle novac?

Odakle toliki novac u razmjerno kratkom vremenu? Prihodi za podmirenje obveza uglavnom se namjeravaju ostvariti od prodaje poslovne zgrade u Zagrebačkoj ulici (dilatacija I) za koju se planira dobit 103 milijuna kuna, 11,6 milijuna kuna planira se dobiti od prodaje poslovne zgrade palače Zakmardy, a milijuni kuna planiraju se ostvariti od prodaje dijela građevinskog zemljišta na Banfici, Grabanicama i Jalkovečkoj ulici. Stanoing isto tako očekuje 10 milijuna kuna od prodaje gotovih stanova u Tina Ujevića te dva milijuna od prodaje kupljenih stanova, dok se od kupaca misli naplatiti potraživanja u iznosu od 20 milijuna.
Za dovršetak ugovorenih i novih poslova koji su pred ugovaranjem, odnosno stanova, planiraju se koristiti sredstva banaka i predujmovi kupaca stanova. Na rok od pet godina s godinom dana počeka očekuje se kredit poslovne banke od 75 milijuna kuna koji bi se u većem dijelu iskoristio za završetak izgradnje objekata u Jalkovečkoj i Merlićevoj ulici, a manji dio za tekuće poslovanje. Od prodaje 270 stanova u Jalkovečkoj površine 16 tisuća kvadrata očekuje se prihod od 127 milijuna kuna.

Moglo bi Vas zanimati:

Podravka pripremila 12 milijuna presadnica rajčice za sve proizvođače

Podravka će u travnju započeti s podjelom oko12 milijuna presadnica rajčice, a u projekt će biti uključeni svi kooperanti s...

I kredit od 75 milijuna

– Uvjereni smo da nastavkom poslovanja možemo podmiriti sve obveze na predloženi način te tvrtku organizirati da bude pouzdan i prepoznatljiv partner našim kupcima, a nastojat ćemo zaposliti nove radnike u skladu s povećanjem obujma poslova. Deblokadom računa otvara se mogućnost završetka radova na VTC-u u Varaždinu te nastavak izgradnje oko 280 stanova na gradilištima u Jalkovečkoj i Merlićevoj ulici. Uz to, Stanoing raspolaže i s još dodatnih 40.000 kvadrata građevinskog zemljišta u gradu Varaždinu što osigurava kontinuitet u izgradnji za sljedećih deset godina, a samim time su osigurani i prihodi tvrtke. Ostvarenjem refinanciranja postojećih obveza Stanoinga nastavit će se redovito poslovanje. Prihodom od prodaje započetih i novougovorenih projekata može se uredno podmirivati sve tekuće troškove te ostvariti dobit u poslovanju – navodi se u izmijenjenom planu financijskog restrukturiranja.
Na području sjeverozapadne Hrvatske, kako se naglašava, ne postoji niti jedan značajniji investitor u stambenoj djelatnosti koji bi mogao ugroziti ponudu stanova za prodaju i tržišnu poziciju Stanoinga, što potvrđuje i to da su pojedine banke već pokazale interes za daljnje financiranje projekata nakon deblokade društva.
– Stečaj zaustavlja sve i za tvrtku bi nastala šteta nesagledivih razmjera, od nemogućnosti poštovanja svih ugovorenih obveza, isporuke svih stanova i svih poslovnih prostora te namirenja poslovnih partnera i kooperanata, a samim time bilo bi i upitno namirenje obveza prema radnicima, državi i dijelom bankama. U slučaju stečaja, šteta bi bila veća od 300 milijuna kuna – upozorava se u planu te naglašava da plan predstavlja realni okvir razvoja Stanoinga nakon provedene predstečajne nagodbe koja je realna i višestruko povoljnija za sve vjerovnike u odnosu na stečaj.

Plan: 2014. dobit 4 milijuna, 2018. godine – 28 milijuna

U planu financijskog restrukturiranja nalazi se i plan poslovanja za idućih pet godina.
– U 2013. godini zbog blokade žiro-računa u potpunosti smo morali obustaviti gospodarsku djelatnost izgradnje započetih stanova. Svi naši kooperanti spremni su odraditi ugovorene poslove. Gubitak u poslovanju od 2013. godine pokrit će se otpisom potraživanja većinskog vlasnika. U narednih pet godina planiramo rast ukupnog prihoda od 10 % godišnje s time da se već u 2014. godini planira ostvarenje 200 milijuna kuna prihoda. To je utemeljeno na prodaji građevinskih zemljišta, prodaji gotovih proizvoda te pripremljenim poslovima i ugovorenoj proizvodnji za poznate kupce stanova. Rashode planiramo veoma racionalno tako da su uštede na pojedinim troškovima i do 15 % i to naročito na onim troškovima na koje se može utjecati. Broj zaposlenih povećat ćemo adekvatno potrebama proizvodnje na optimalan broj od 100 zaposlenika do 2018. godine – stoji u planu gdje se već ove godine planira dobit od 4 milijuna kuna, a 2018 čak 28 milijuna.

Izvor:
Foto: