SKANDAL

Da bi male pacijente pedijatrijske ambulante Doma zdravlja Varaždinske županije u Lepoglavi imao tko liječiti, ta zdravstvena ustanova bila je prisiljena angažirati obiteljsku liječnicu u mirovini.

– To govori da nema dovoljno pedijatara, ali ni ginekologa i obiteljskih doktora. Nije to problem samo u Varaždinskoj županiji. Broj doktora u primarnoj zdravstvenoj zaštiti smanjuje se posljednjih deset godina u cijeloj Hrvatskoj, koja se trenutno suočava s ozbiljnim nedostatkom doktora medicine. U sustavu zdravstva, prema podacima iz diplomskog rada Danka Relića, nedostaje 2.566 doktora. Veliki problem je i činjenica da je prosjek godina doktora koji rade blizu 50 godina – upozorava dr. Mirjana Kolarek Karakaš, specijalistica pedijatrije, vijećnica ZS-a i predsjednica Savjeta za zdravlje Varaždinske županije.
Ona je i dopredsjednica Hrvatskog društva za preventivnu i socijalnu pedijatriju te članica Povjerenstva za pedijatriju pri Ministarstvu zdravlja. Unatoč tome, ravnatelj Županijskog doma zdravlja Ivan Crnković ustvrdio je da “začuđuje činjenica njezinog velikog nepoznavanja rada i funkcioniranja sustava primarne zdravstvene zaštite na području Varaždinske županije i Republike Hrvatske kao cjeline”.

Iz Hrvatske je u druge zemlje EU u zadnjih godinu dana otišao 91 liječnik

I ne samo to. Kao što smo izvijestili prošli tjedan, Crnković je u pisanom odgovoru na pitanje vijećnice ustvrdio da je “pravi biser” tvrdnja dr. Karakaš da doktora nema. To je potkrijepio podacima da je početkom svibnja na području Varaždinske županije bilo devet nezaposlenih liječnika, a još šest ih se javilo Domu zdravlja za posao. Međutim, iznošenjem tih podataka Crnković, koji je diplomirani pravnik, pokazao je da je njegov odgovor “pravi biser”. Iako je već godinama na čelu zdravstvene ustanove, čiji je zadatak organizacija primarne zdravstvene zaštite, iz njegovog odgovora se može zaključiti da uopće ne zna razliku između doktora medicine sa stručnim ispitom i bez njega, odnosno sa završenom specijalizacijom i bez nje.
Upravo je ta razlika ključna: doktor bez stručnog ispita ne može nigdje raditi. – U Hrvatskoj je 30. travnja bilo 356 nezaposlenih liječnika, od kojih je svega njih 64 imalo stručni ispit, što znači da mogu raditi. Istovremeno, u varaždinskom uredu Zavoda za zapošljavanje bilo je evidentirano osam doktora medicine bez stručnog ispita – navodi dr. Karakaš.

Alarm zbog EU

A polaganjem stručnog ispita školovanje svakog mladog doktora nije ni približno gotovo. – Studij medicine traje šest godina, pripravnički staž jednu godinu, specijalizacija iz obiteljske medicine četiri godine, a iz ginekologije i pedijatrije pet godina. To znači da školovanje obiteljskog doktora, ginekologa i pedijatra traje najmanje 11 do 12 godina – navela je dr. Karakaš na sjednici Županijske skupštine prošli ponedjeljak.
Dakle, kad su u pitanju nezaposleni liječnici o kojima govori Crnković, oni ni ne mogu raditi u Domu zdravlja jer nemaju stručni ispit. A oni sa stručnim ispitom traže radno mjesto na kojem će raditi tako dugo dok ne dobiju specijalizaciju. Domu zdravlja se, prema Crnkoviću, radi posla javilo šest liječnika. Međutim, da je riječ o malom broju, dovoljno govori podatak da je Opća bolnica Varaždin u četvrtak raspisala natječaj za čak 11 doktora medicine koje će uputiti na specijalizaciju!
– Mladi liječnici uglavnom žele kliničke specijalizacije, pa je pitanje koliko njih će ostati u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Postojeći broj sigurno nije dostatan za potrebe bolnica i primarne zdravstvene zaštite – upozorava dr. Kolarek Karakaš.

Prim. Minigo: Hrvatskoj nedostaje 4.000 liječnika želi li imati standard EU

Novi veliki problem je odlazak doktora u zemlje Europske unije. Kao što je objavljeno prošli tjedan, u samo godinu dana Hrvatsku je napustio 91 liječnik. Njih još 600 je zatražilo potvrde radi odlaska, a među njima su i liječnici iz Varaždinske županije. – I kada jedan liječnik ode, to je jedan previše – rekao je prošli tjedan ministar zdravlja Siniša Varga.
Predsjednik Hrvatske liječničke komore prim. dr. Hrvoje Minigo upozorio je pak da Hrvatskoj nedostaje čak 4.000 liječnika želi li imati standard EU. Hoće li ravnatelj Doma zdravlja i njima prigovoriti da su “vrlo loše informirani”?

Osam doktora bez mirovine

Iako su trebali biti umirovljeni, osam doktora medicine i dentalne medicine iz Varaždinske županije ove je godine dobilo suglasnost Ministarstva rada za produženje rada nakon 65. godine života. Prema zakonu, doktorima pravo na obavljanje privatne prakse prestaje kada navrše 65 godina i 20 godina staža osiguranja. – Iznimno, u slučaju ugroženosti pružanja zdravstvene zaštite, ministar može tim zdravstvenim radnicima odobriti produljenje obavljanja privatne prakse do navršenih 70 godina života – istaknuli su iz Ministarstva zdravlja. Suglasnost ministra za produženje rada ove godine dobila su četiri liječnika opće/obiteljske medicine, jedan pedijatar i četiri doktora dentalne medicine. Iz Varaždinske županije doznali smo da su oni dali pozitivna mišljenja za sve koji su podnijeli zahtjev za produženje rada.

Dr. Mirjana Kolarek Karakaš: “Suočavamo se s ozbiljnim nedostatkom doktora, a problem je što oni koji rade u prosjeku imaju blizu 50 godina.”

Izvor:
Foto: