Povežite se s nama

Život i društvo

FOTO Josip i Nikola međimurskim konjima i fijakerom iz Varaždina kreću za Dubrovnik

Ivan Agnezović

Objavljeno:

- dana

Šest godina trajala je potraga supružnika Lukač iz naselja Lužan Biškupečki u Varaždinskoj županiji za prekrasnim radišnim divom koji je nekada u Beču i Budimpešti vukao tramvaje, a danas je jedna od najugroženijih pasmina na svijetu.

Riječ je o međimurskom konju, odnosno kobili imena Csilla, koja je na Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo „Svijet prirode“ stigla početkom svibnja.

– Priča oko međimurskoga konja muči nas već godinama. Otkad smo počeli graditi imanje, imali smo u planu kupiti međimurskoga konja, no jako je teško doći do njih. Žalosno je da su danas pretežno zatvoreni u štalama i ljudi ih ne mogu vidjeti. Srećom, nekidan me zvao gospodin Siladi iz Kotoribe, koji je upoznat s mojom problematikom oko međimurskoga konja, te nam je odlučio prodati svoju kobilu Csillu – navodi Josip Lukač, sretan i pomalo iznenađen što po dolasku kobile na imanje brojni Međimurci ciljano dolaze razgledati upravo toga međimurskoga konja.

– Mnogo nam Međimuraca dolazi na imanje jer nikada u životu nisu vidjeli međimurskoga konja, koji je njihova domaća pasmina – nadovezuje se Nikolina Lukač.

Do Dubrovnika

Iz ljubavi prema tim plemenitim životinjama rodila se ideja o putovanju koje bi pridonijelo očuvanju ove doista ugrožene pasmine konja. Naime, želja je prijatelja Josipa Lukača i Nikole Juraškovića da u rujnu s međimurskim konjima i zapregom putuju od sjevera do samog juga Hrvatske, od Varaždina do Dubrovnika.

– Ideja o putovanju postoji već duže vrijeme, ali je nismo realizirali jer nismo imali međimurskoga konja. Sad kad ga imamo, pokušali bismo povezati krajnji sjever i jug Hrvatske tako da konjima prijeđemo cijelu Hrvatsku, usput bismo se povezali i s turističkim zajednicama, a i cijela bi se priča medijski popratila – govori Josip Lukač, kojem je cilj upoznati što više Hrvata s pravim životinjskim blagom, pasminom međimurskoga konja.

– Kada ćemo mi, obični seljaci, sa zapregom doći do Dubrovnika, bit će to pravi „bum“. Svi će se pitati: „Tko si sad ti i što radiš s konjima u Dubrovniku?“ Vjerujem da bi to moglo koristiti našem imanju i općenito zaštiti međimurskoga konja kao pasmine. Možda se javi netko iz, primjerice, Amerike, tko bi financirao uzgoj te pasmine – navodi Josip Lukač.

Na putovanje konjima krenut će oko 1. rujna, ovisno o vremenskim uvjetima. Dnevno bi konji prehodali maksimalno 25 do 30 kilometara, a pohod do Dubrovnika trajao bi 40-ak dana. 

Svjesni su poteškoća koje bi mogle otežati ovaj pothvat, poput loših vremenskih uvjeta ili potkivanja konja, koji tog dana ne bi mogao pješačiti. Također, s konjima se ne može bilo kad na cestu, navodi naš sugovornik, stoga im tek predstoji razmišljanje o cjelovitoj organizaciji puta. U ovom tjednu će, kaže Josip, obići rutu do Dubrovnika, s tim da će pokušati zaobilaziti državne ceste, po kojima je potrebna policijska pratnja.

– Mogao je na put ići i s našim drugim hladnokrvnjakom, ali to ne bi bilo to jer je međimurski konj ipak „pojava“. Mnogi ga ljudi nikad nisu vidjeli uživo, a riječ je o najugroženijoj pasmini konja na svijetu – podsjeća Nikolina Lukač, navodeći da je riječ o konju stvorenom za vuču tereta.

Drugi konj

Obitelj Lukač započela je suradnju i s Javnom ustanovom za zaštitu prirode „Međimurska priroda“ i u skoro vrijeme iz te ustanove planiraju nabavu još jedne kobile koja bi uz Csillu krenula na put od 900 kilometara do Dubrovnika. Ovih dana ugostit će i zagrebačkoga glumca Dušana Bućana, autora putopisnog dokumentarca „Na putu: Konjima do Crnog mora“, koji će savjetima iz prve ruke varaždinskom dvojcu zasigurno olakšati putovanje.

Pripreme za pustolovinu već su započele, zaprega je spremna, a za koji dan i konji će početi s treningom. Nakon Dubrovnika, u planu je i putovanje do Beča, kao i udomljenje još jedinki međimurskoga konja. Na imanju su svakako – dobrodošli, kao i svi posjetitelji.

MEĐIMURSKI KONJ KOD VARAŽDINACA – kobila Csilla ima 980 kilograma

Kobila Csilla na obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo stigla je prije desetak dana. Teži 980 kilograma, a na putovanju će izgubiti minimalno 200 kilograma, otkriva Josip Lukač.

– To je za nju i njezino zdravlje dobro. Jer, gospodin kod kojeg je bila prije dolaska na moje imanje pokušao ju je „prepuštati“, ali je kobila očito malo prejaka. Pod hitno bi trebala smršaviti, a kada će se više kretati, razvit će joj se mišići. Stoga ćemo njezine potomke pokušati dobiti idućeg proljeća. To će biti taman jer kobila nije više beba, a nije ni odrasla. Inače, žive do 35 godina, ako je sve u redu – objašnjava Josip Lukač, na čijem se imanju nalazi ukupno šest konja, uz očekivanje sedmoga, također međimurskoga konja.

– Ima mjesta za još 10 konja jer se nalazimo na površini od 85.000 kvadrata, uz mogućnost širenja – rekao je Josip, koji se bez podrške obitelji i supruge Nikoline ne bi odvažio na realizaciju velikog projekta konjima do Dubrovnika.

Nekategorizirano

Varaždinski gimnazijalci proslavili 50. godišnjicu mature

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nekad učenici varaždinske Gimnazije, danas iskusni profesionalci različitih struka, proslavili su 50. godišnjicu mature u školskim klupama.

Proslava je upriličena u subotu, 11. svibnja, a bivši maturanti na druženje s vršnjacima pristigli su i iz inozemstva, gdje žive i rade.

Međutim, većina ih je u mirovini, a mnogi od njih uspješno su završili studije ostvarivši potom profesionalne karijere. Na poziv za proslavu maturanata iz daleke 1974. godine, odazvalo se 116 bivših maturanata varaždinske Gimnazije.

Tada ih je maturiralo  215 u 7 razreda i nikad dosad prilikom proslava godišnjica mature nije se odazvalo toliko slavljenika. Nažalost, 27 ondašnjih maturanata je preminulo.

Dodajmo da su nakon okupljanja pred zgradom Prve Gimnazije i fotografiranja, ušli u gimnazijsku zgradu i boravili nakratko po razredima. Bila je to prigoda da se svi prisjete srednjoškolskih dana i svojih snova.

Druženje je nastavljeno uz svečanu večeru, glazbu i ples u Park Boutique hotelu.

Nastavite čitati

Život i društvo

Novomarofska tvrtka više od 50 tisuća eura donirala za 60 tamošnjih udruga

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Knauf Insulation, kao društveno odgovorna kompanija i aktivan član lokalne zajednice, nastavlja sa svojom podrškom lokalnim udrugama, ustanovama i organizacijama. Ove godine, kompanija je ponovo dokazala svoju predanost društvenoj odgovornosti donacijom više od 50 tisuća eura za rad 60 udruga s područja Novog Marofa i okolice.

Nakon pažljivog pregleda svih pristiglih prijava, novomarofska kompanija odabrala je 60 udruga koje će primiti financijsku podršku. Ova donacija naglašava važnost društveno odgovornog poslovanja koje Knauf Insulation stavlja visoko na listu svojih prioriteta.

– Briga za kvalitetu života lokalne zajednice je među našim najvažnijim prioritetima,” izjavio je Stjepan Mršić, direktor Knauf Insulationa. “Ove donacije predstavljaju kontinuitet naše snažne suradnje s lokalnom zajednicom, koja ima ključnu ulogu u našem poslovanju. Izuzetno smo ponosni što možemo podržati rad udruga i s nestrpljenjem iščekujemo nove projekte koji će dodatno unaprijediti kvalitetu života u Novom Marofu i okolnim područjima – ističu u ovoj tvrtki.

Donacije su usmjerene prema udrugama i ustanovama koje se bave obrazovanjem, zdravstvom, zaštitom okoliša, socijalnom pravdom, kulturom, sportom i drugim društveno važnim područjima. Kroz ovu podršku, Knauf Insulation želi poslati jasnu poruku o važnosti suradnje s organizacijama koje dijele iste vrijednosti i prioritete.

U prostorijama kompanije Knauf Insulation u Novom Marofu održan je prijem za predstavnike pojedinih udruga, ustanova i organizacija iz raznih područja djelovanja. Tijekom prijema, predstavnici su imali priliku osobno podijeliti informacije o projektima i aktivnostima koje planiraju za ovu godinu, a za koje su donacije i namijenjene.

Knauf Insulation će i dalje nastojati biti primjer društveno odgovornog poslovanja, nastavljajući podržavati projekte koji doprinose boljoj budućnosti za sve članove lokalne zajednice.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje