Povežite se s nama

Međimurje

Poljoprivrednici o rastu cijena energenata: “Ne znamo gdje je tomu kraj, gorivo je svakodnevni trošak”

Objavljeno:

- dana

Upravo kad se cijeli svijet ponadao da pandemija koronavirusa ide kraju i da ćemo se uhvatiti ukoštac s ekonomskom krizom koja je posljedično nastala, njezini su razmjeri produbljeni napadom Rusije na Ukrajinu.

Osim što su stotine tisuća ljudi ostale bez domova i zaputile se na zapad u potrazi za sigurnošću za sebe i svoje obitelji, sankcije koje su nametnute Ruskoj Federaciji u kombinaciji s raznim drugim pritiscima s obiju strana dovele su i do rasta cijene energenata, čiji su efekti za prosječnoga građanina najvidljiviji u porastu cijena goriva. Kako pak te cijene igraju veliku ulogu u gotovo svim područjima proizvodnje, trgovine i drugih komercijalnih aktivnosti na tržištu, može se očekivati porast svih mogućih troškova života.

Jedna od stavki koje direktno utječu na rast inputa poljoprivrednika, a time i na cijenu poljoprivrednih proizvoda i prerađevina, cijena je plavog dizela, goriva za posebnu namjenu u čiju cijenu nije uračunata trošarina. Dok je ona ne toliko davno iznosila oko pet kuna, sada je premašila cijenu od čak devet kuna po litri!

Rentabilnost?

– Cijene će se morati povisiti, što će najviše osjetiti krajnji potrošači, jer su porasli svi inputi. Što se tiče smanjenja PDV-a i trošarina, to su samo mjere kojima će se koliko-toliko zadržati rentabilnost proizvođačima, no pitanje je kako će se ponašati trgovci. Umjetno gnojivo i repromaterijal jako su poskupjeli, što će na kraju neizbježno doprinijeti povećanju cijena proizvoda, a ako godina bude sušnija, ono bi moglo biti još rigoroznije – objašnjava Damir Mesarić iz Belice, predsjednik Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira.

Igor Rešetar predsjednik je Odbora za mljekarstvo HPK-a

Da će veće cijene u pitanje dovesti nabavu repromaterijala, smatra Igor Rešetar iz Kuršanca, vlasnik Poljoprivrednoga gospodarstva Rešetar, ujedno i predsjednik Odbora za mljekarstvo Hrvatske poljoprivredne komore.

– Situaciju dodatno otežava i spora nabava rezervnih dijelova za poljomehanizaciju, farme i slično. Jednostavno ne znamo gdje je tomu kraj: gorivo je za poljoprivrednike svakodnevni trošak – ističe Rešetar.

Borba za svakog kupca

Pčelari također najveći udar osjete na cijeni goriva. Oni s većim brojem košnica orijentirani su na seleće pčelarenje, što se u konačnici itekako odrazi na rashodovnu stranu poslovanja.

– Sve vrste goriva su poskupjele. Treba imati na umu da je plavi dizel prije stajao 2,5 ili 3 kune, a danas je više od 9 kuna. Porasli su i režijski troškovi, cijena repromaterijala… Ali, s takvim situacijama u poljoprivredi i društvu općenito susrećemo se gotovo svake godine – komentira međimurski pčelar Željko Trupković, predsjednik Udruge pčelara Međimurske županije “Agacija”.

Hoće li zbog svega toga med poskupjeti, tek treba vidjeti.

– Na cijenu utječu razni parametri. Treba vidjeti kakva će biti godina, koliko će biti meda. Posljednje dvije godine bile su iznimno loše, jer su nam mraz i druge vremenske nepogode smanjile proizvodnju. Teško se oporaviti nakon jedne loše godine, a mi smo imali dvije takve u nizu. Stariji pčelari ne pamte takvu situaciju u posljednjih 50 godina. Hrvatski pčelari su u okvirima tržišnog nadmetanja mali proizvođači kojima su njihovi kupci najvažniji. Za svakog se borimo, svaki nam je jednako važan, tako da je povećanje cijena zadnji potez koji vučemo kada su sve druge mogućnosti iscrpljene – zaključuje Trupković.

Jesenske i proljetne sjetve protekle prema planu

Rast cijena energenata, ruska agresija na Ukrajinu i teško predvidljivo kretanje stanja na tržištu hrane u velikoj će mjeri krojiti domaću poljoprivrednu politiku. Iz Ministarstva poljoprivrede poručuju da je Vlada RH već pripremila paket mjera, ali i da će se, ovisno o kretanju stanja na tržištu, pravovremeno dodatno intervenirati.

Tržište strahuje i od nestašice žitarica. Naime, Ukrajina i Rusija zajedno su izvoznice više od četvrtine svjetske pšenice i petine kukuruza.

– Stanje u Ukrajini ne može proći bez posljedica, ali hrvatska jesenska sjetva je prošla prilično uredno i ne očekujemo pad količina. Neke su procjene, ali treba biti oprezan, da ćemo imati nekoliko postotaka veću količinu proizvodnje nego smo imali u prethodnoj sezoni. Pripreme za proljetnu sjetvu su prošle planirano i vjerujemo da će i ona biti dobra. Sa svim mjerama Vlada se već priprema za jesensku sjetvu.

Trebamo ozbiljno razmišljati i o mogućim posljedicama povećane potražnje na EU tržištu, ali pri tome nećemo napustiti načelo europske solidarnosti, ni solidarnosti prema Ukrajini – ističe ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

Ministrica Vučković se osvrnula i na stanje robnih rezervi.

– Uobičajene rezerve formiraju se na bazi 30-dnevne potrebe stanovništva. Sada primamo i izbjeglice. Imamo prijetnje u opskrbnim lancima. Stanje robnih rezervi koje je na redovitoj razini, nadogradit ćemo vrlo skoro – poručila je.

Na sastanku o mljekarstvu

O porastu cijena inputa u proizvodnji u sektoru mljekarstva riječi je bilo i na sastanku predstavnika proizvođača i prerađivača mlijeka s ministricom poljoprivrede Marijom Vučković, državnim tajnikom Zdravkom Tušekom i ravnateljem Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane Zdravkom Baraćem te suradnicima koji se održao u petak, 11. ožujka.

Razgovaralo se i o sprečavanju pada broja mliječnih krava te potencijalnog odustajanja poljoprivrednika od te, za hrvatsko gospodarstvo važne, proizvodnje.

– Cijena mlijeka i mliječnih proizvoda je porasla, no mi kao proizvođači nismo to osjetili. Postavlja se pitanje – tko zadržava taj novac? Važno je napomenuti i da je ta cijena kod nas rasla najmanje u Europi: dok je kod nekih zemalja cijena povećana za 30-40 posto, kod nas se radilo o samo nekoliko postotnih poena. Potpore teško da mogu nadoknaditi male otkupne cijene – smatra Igor Rešetar, koji je na čelu Odbora za mljekarstvo već četiri godine.

Tijekom sastanka iznesena je i inicijativa udruga u sektoru proizvodnje mlijeka, kojom se s ciljem olakšanja poslovanja predlažu izmjene pravilnika u postojećoj regulativi sektora mljekarstva. Proizvođači mlijeka se slažu u jednom: ne budu li mogli osigurati kvalitetnu hranu za stoku, proizvodnja će nastaviti padati bez obzira na potpore države.

Međimurje

KUU Zvon će u “Dobro jutro, Hrvatska” prezentirati župu i Općinu Mala Subotica

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

KUU Zvon župne zajednice Mala Subotica će ove subote, 4. travnja, gostovati u HRT-ovoj emisiji “Dobro jutro, Hrvatska”.

Tridesetak Zvonovaca će prezentirati župu i Općinu Mala Subotica kroz međimursku popevku, ples, nošnju, rukotvorine i naravno gastronomiju.

Nastup uživo se očekuje oko 10:20 sati, stoga budite pokraj malih ekrana i podržite naše čuvare kulturne tradicije.

Nastavite čitati

Međimurje

Na radost učenika i nastavnika otvorena nova zgrada Srednje škole Čakovec

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U Srednjoj školi Čakovec 2. svibnja priređena je svečanost povodom otvorenja nove školske zgrade, za koju je kamen-temeljac položen u lipnju 2020. godine te je prizemlje stavljeno u funkciju 2022.

Cijela školska zgrada u međuvremenu je dovršena i opremljena na radost učenika i nastavnika, a kako je istaknula ravnateljica Srednje škole Čakovec Gordana Ramušćak, u dugoročnom planu je izgradnja sportske dvorane: „Ukupna vrijednost škole i dvorane dosegnut će 7,2 milijuna eura, a u realizaciju prve i druge faze uložena su 3,2 milijuna eura. Zgrada je u cijelosti financirana putem donacija“. Posebno je među uzvanicima pozdravila glavnog donatora Friedhelma Loha. Ravnateljica je također istaknula da je ovo dan u kojem se slavi ostvarenje sna – dosezanje suvremenih uvjeta za inovativno obrazovanje.

Nova školska zgrada stajala je 7 milijuna eura, a glavninu novca dali su donatori. Jedan od najvećih je Friedholm Loh, koji je rekao da nije dvojio kad mu je Bratoljub Horvat predstavio svoju viziju o osnivanju i građenju kršćanske škole. Misija njihove zaklade je poticati obrazovanje i pripremati mlade za život te mu je iznimna čast što je dio ovog čakovečkog projekta. Rekao je da moramo zahvaliti Bogu na velikom daru te da je nova škola zapravo dar od Boga. Posebno je i on, ali i ostali govornici istaknuo ulogu Bratoljuba Horvata, bez čije upornosti i truda Srednja škola Čakovec ne bi postojala.

U ovoj Školi, uz program opće gimnazije, učenice i učenici obrazuju se za medicinska zanimanja i to medicinske sestre i tehničare opće njege, fizioterapeute te njegovatelje, a od jeseni se uvodi novi program – smjer farmaceutski tehničar odnosno tehničarka.

Župan Matija Posavec pozdravio je u ime Međimurske županije brojne uzvanike te čestitao domaćinima na uspjehu: „Vi ste u svoju viziju vjerovali i upornošću dosegnuli cilj. Raduje nas uvođenje novog smjera u Srednjoj školi Čakovec i s ponosom ćemo pratiti vaše snove. Naša svijest o važnosti obrazovanja pokazuje da je upravo to područje broj jedan na ljestvici prioriteta Međimurske županije jer smatramo da je svaka regija onoliko uspješna i prosperitetna koliko ulaže u svoje mlade i u obrazovanje. Zato smo kandidirali 17 projekata uređenja škola u vlasništvu Županije te čekamo suglasnosti resornog Ministarstva kako bismo u sve naše obrazovne ustanove uveli jednosmjensku nastavu.“ Župan je odao su povijesni junaci Međimurja, uz koje vezujemo Dane Županije, bili vrhunski intelektualci svoga doba te su upravo zahvaljujući svom obrazovanju razvili svijest i odigrali ključne uloge u najvažnijim trenucima europske povijest.

Uzvanicima se obratio predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković također čestitavši rukovodstvu Škole na velikom dosegu: „Srednja škola Čakovec jedna je od ustanova koje nadopunjavaju i obogaćuju hrvatski obrazovni sustav, stoga zahvaljujem gospodinu Lohu i njegovoj Zakladi na velikoj investiciji u ovu školu, što je čin koji zaslužuje veliko poštovanje.“ Premijer je dodao da je novi Centar kompetentnosti u strojarstvu, formiran pri Tehničkoj školi Čakovec u suradnji s Međimurskom županijom, još jedan sjajan primjer kako se obrazovanje podiže na sasvim novu razinu.

Ministar znanosti i obrazovanja u tehničkoj Vladi RH Radovan Fuchs prisjetio se vremena kada je Srednja škola Čakovec integrirana u obrazovni sustav Republike Hrvatske, a svojim razvojem se dokazala kao vrijedan dio toga sustava.

Domaćinima je čestitala i gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini naglasivši da je Čakovec posvećen djeci i mladima, stoga je važno da imaju veliki izbor kada je riječ o odluci gdje će nastaviti srednjoškolsko obrazovanje. Zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak zahvalila je svima koji su Srednju školu Čakovec pratili na njezinu posebnom putovanju.

Donator Freidhelm Loh istaknuo je da ga raduje sretna škola te nastavnicima i učenicima poručio da su oni istinska vrijednost ustanove.

U sklopu svečanosti održan je i prigodni program u kojem su nastupile profesorice i profesori, učenice i učenici, Tamara Korunek i Scifidelity Orchestra iz Čakovca.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje