Povežite se s nama

U fokusu

Živimo skučeno, cijene rastu, a radnici sve siromašniji

Objavljeno:

- dana

Da su gorivo, energenti i hrana sve skuplji, nije nikakva novost, kao ni činjenica da sve više građana u Hrvatskoj živi na rubu siromaštva. I ne govorimo o slučajevima pod socijalnom skrbi, već o ljudima koji svaki dan idu na posao, ali su im troškovi života sve veći.

Oni koji su imali sreće pa su im poslodavci povećali plaće, nisu ništa bogatiji. Prema svim dostupnim podacima, hrvatska radna klasa je siromašnija jer je inflacija ˝pojela˝ plaće.

Prema podacima Eurostata, kod nas su i dalje pojedini artikli, poput, primjerice, odjeće, jeftiniji nego u drugim europskim zemljama. Kad izuzmemo činjenicu da se isplati prijeći mađarsku ili slovensku granicu radi ulja, mlijeka, sokova ili drugih namirnica, podaci Eurostata govore da je u Hrvatskoj hrana 5,9 % jeftinija od prosjeka EU-a. Međutim, i dalje smo na samom europskom dnu po standardu. Krivac su isključivo niske plaće. Prosječni Hrvat zarađuje oko 900 eura mjesečno, dok prosječni stanovnik EU-a zarađuje oko 1916 eura.

Na rubu siromaštva

Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je prosječna mjesečna isplaćena neto-plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za ožujak iznosila 7607 kuna, što je nominalno više za 6,6 %, a realno niže za 0,7 % u odnosu na isti lanjski mjesec.

U odnosu na plaću za veljaču ove godine, prosječna neto-plaća za ožujak bila je nominalno viša za 2,1 %, a realno je ostala ista.

Medijalna neto-plaća za ožujak 2022. iznosila je 6352 kune, što znači da je polovica zaposlenih imala manju, a polovica veću plaću od tog iznosa.

Zabrinjavajuće je da polovica građana zaposlenih u Hrvatskoj dobiva plaću manju od one koju Državni zavod za statistiku navodi kao prosječnu. Čak 30 % zaposlenih, naime, ne dosegne ni plaću od 5000 kuna.

Podaci Eurostata pak govore da su kod nas 13 % jeftiniji alkoholna pića i duhan, odjeća i obuća 8 %, namještaj plaćamo 19,3 % manje od prosječnog Europljanina, automobile 6,9 %, javni prijevoz 13,1 %, a restorane i hotele 19,9 %. Kazališta, zabavne i rekreativne sadržaje plaćamo po 21,4 % nižim cijenama od prosječnih u EU-u, hrana nam je 5,9 % jeftinija, a stan i režije čak 56,7 %.

No, ako se usporedi, primjerice, Zagreb s drugim europskim gradovima, razlika u plaći je gotovo 7600 kuna.

Spomenimo i da je u Zagrebu prosječna neto-plaća znatno veća nego na sjeveru Hrvatske, gdje, nažalost, velik broj radnika preživljava od minimalca.

Živimo skučeno

Podaci Eurostata pokazuju još jedan zabrinjavajući podatak: ljudi u Hrvatskoj žive skučeno. Konkretno, slabiji standard građana utječe na to da si ne mogu priuštiti stanove pristojne veličine. Primjerice, stan se smatra prenapučenim ako svako od djece u dobi od 12 do 17 godina, kao i, naravno, ona punoljetna, nemaju svoju sobu.

U Hrvatskoj čak 36,2 % građana živi u prenapučenim domovima, s nedovoljnim brojem soba za sve osobe u kućanstvu, što je dvostruko više od prosjeka EU-a, u kojem 17,5 % stanovnika živi u prenapučenim kućanstvima.

Spomenuti podaci pokazuju da je najlošije stanje u Rumunjskoj, u kojoj u prenapučenim kućanstvima živi 45,1 % stanovnika, u Latviji 42,5 %, u Bugarskoj 39,5 %, a u Poljskoj 36,9 %. Hrvatska je na petome mjestu s dna ljestvice.

Predviđanja

Predviđanja za jesen nisu nimalo optimistična, cijene energenata i hrane i dalje rastu, a najavljuje se i recesija. Premijer Andrej Plenković pak misli drugačije, prošlog se tjedna pohvalio turističkom sezonom, rastom prosječne plaće i smanjenjem broja nezaposlenih.

Rekao je pritom da je broj zaposlenih porastao za više od 400.000. Također je rekao kako je dobio podatak da će uskoro biti manje od 100.000 nezaposlenih.

– To je jako dobar podatak, jer ja takvih sjećanja nemam – rekao je premijer. Spomenimo i da se nekoliko stotina tisuća ljudi odselilo iz Hrvatske i da se većina poslodavaca već duže vrijeme bori s nedostatkom radne snage.

Podsjetimo da je Vlada mjerama nastojala ublažiti posljedice krize. Posljednja intervencija vrha države odnosi se na ograničavanje cijena goriva. Prethodno je Vlada donijela paket mjera koje su se odnosile na ublažavanje rasta cijena energenata. Hoće li sve to biti dovoljno za ublažavanje krize? Ostaje za vidjeti. I dok se radnici bore s preživljavanjem, poslodavci upozoravaju državu da smanji vlastitu potrošnju, odnosno da ukine nepotrebne namete te smanji trošarine i poreze.

Jedno je sigurno: recesija nam je pred vratima.

U fokusu

Vrije u Ivancu: mještani Punikva peticijom protiv preseljenja štićenika Pahinskog u svoje naselje!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Članovi Vijeća Mjesnog odbora Punikve na čelu s predsjednikom Stjepanom Turčinom, kojima se pridružilo i dvoje građana, u Gradskoj vijećnici sastali su se s gradonačelnikom Miloradom Batinićem te ga obavijestili o namjeri da danas kreću s potpisivanjem peticije protiv preseljenja štićenika Centra za pružanje usluga u zajednici (bivšeg Odgojnog doma Pahinsko) u svoje naselje

Istaknuli su kako će protiv toga pokrenuti sve moguće pravne postupke te najavili okupljanja, prosvjede i druge metode građanskog neposluha.

S obzirom na ocjenu da je riječ o osobama s poremećajima u ponašanju, koje su u ustanovu radi kaznenih djela smještena temeljem pravomoćne sudske odluke, preseljenje takve populacije u svoje susjedstvo ocjenjuju apsolutno neprihvatljivim i sigurnosno rizičnim.

Gradonačelnik M. Batinić izvijestio ih je da je Grad Ivanec lani dobio obavijest o predstojećoj statusnoj transformaciji Odgojnog doma u Centar za pružanje usluga u zajednici, ali da nijednom riječi nije bio informiran o namjerama preseljenja štićenika u Punikve. 

Ministar bio u Pahinskom, ali…

Žalosno, ali Grad je iz medija doznao da je nedavno u obilasku Centra boravio resorni ministar Marin Piletić, koji se nije udostojio, kao što to nalaže najelementarnija pristojnost, javiti se u grad u koji dolazi te informirati domaćine o predmetnoj tematici. 

Nakon pogovora u javnosti i kad je postalo jasno da cijela ova situacija izmiče kontroli, ravnateljica Centra Stanislava Erdelja gradonačelniku Batiniću prvi put se najavila na razgovor tek  prije nekoliko dana i tada je Grad dobio prvu službenu informaciju o namjerama preseljenja štićenika u Punikve.

-Raditi na tako osjetljivoj stvari „ispod žita“, a ne o tome obavijestiti lokalnu zajednicu, duboko je pogrešno i neprofesionalno. Da su inicijative i razgovori o potencijalnim lokacijama za premještanje štićenika krenuli transparentno, ovakvih tenzija i reakcija sada ne bi bilo – ocijenio je Batinić.

Uljepšana priča?

I dok je ravnateljica S. Erdelja na sjednici Vijeća za prevenciju (o kojoj smo izvijestili) iznijela sa, svoga stajališta, pozitivne argumente koji idu u korist inicijativama preseljenja štićenika u Punikve, mještani smatraju da je riječ o uljepšanoj verziji priče pa su predočili drukčije informacije dobivene u razgovoru s ravnateljicom, s kojom su održali sastanak u prostorijama Centra.

-U razgovoru gđa Erdelja nam je rekla da ona nema potrebe nikog obavještavati o namjerama Centra. Također, rečeno nam je da će se u unajmljenu kuću u Punikvama, s uređena tri stana, useliti 15-ak štićenika u dobi od 14 do 21 godine te da je riječ o populaciji koja ne može ostati u blizini sigurne kuće,koja će se također otvoriti u krugu ustanove. Dakle, zbog stanara sigurne kuće štićenici tamo ne mogu ostati, ali kad je u pitanju sigurnost naše djece, onda to nije važno – izjavili su mještani.

Sigurnost djece i mještana

Kazali su da ne dolazi u obzir da oni i njihova djeca budu ti koji će se, u strahu za svoju sigurnost, u vlastitom naselju zatvarati u svoje kuće i dvorišta. 

Referirajući se na izjave ravnateljice o tome da je riječ o korektnim dečkima koji su prošli kroz tretman i ne čine nikakva kaznena djela, mještani su predočili i drugu stranu priče, a to su medijska izvješća o počinjenim kaznenim djelima štićenika Centra u susjednim mjestima (krađa vozila i sl.).

Nadalje, kao problem istaknuli su činjenicu da u neposrednom susjedstvu živi više male djece, da u Punikvama nema mjesta za društveni život (osim igrališta) pa se postavlja pitanje gdje bi štićenici provodili svoje slobodno vrijeme, a da se i ne govori o nezadovoljstvu najbližih susjeda koji su konsternirani činjenicom da im, praktički u dvorište, dolazi velika skupina štićenika Centra.

Zbor građana

Idući tjedan na ovu će temu biti održan Zbor građana Punikvi, na koji će biti pozvana i ravnateljica Erdelja. 

-S obzirom na posve netransparentan i neprimjeren način na koji je Centar za pružanje usluga u zajednici, kao državna ustanova, bez ikakvog znanja i konzultacije s lokalnom zajednicom nastojao realizirati ovu inicijativu te na činjenicu da su građani zabrinuti za sigurnost, mještanima Punikvi najavljujem punu osobnu podršku i podršku gradske uprave. Lokalna zajednica iz cijelog je ovog procesa u potpunosti bila isključena, što neodoljivo podsjeća na slične slučajeve gdje nas, s državne razine, također nitko ništa nije pitao – poručio je Batinić.

Najavio je dolazak na Zbor građana kao i svu logističku potporu građanima MO Punikve oko peticije i njena slanja na sve nadležne adrese, prvenstveno Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike te Centru za pružanje usluga u zajednici Ivanec.

Nastavite čitati

U fokusu

Ne držite razmak s vozilom ispred sebe na cesti? Donosimo koliku bi kaznu mogli platiti

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U Zakonu o sigurnosti prometa na cestama navodi se razmak između vozila, odnosno navode se i kazne ako se ne pridržavate propisanoga, piše HAK Revija.

Staro je pravilo da biste od vozila ispred sebe morali voziti na udaljenosti od dvije sekunde. Koliko su dvije sekunde u metrima? To varira ovisno o brzini kojom vozite. Pri 80 km/h, na primjer, dvije sekunde bile bi 44 metra. U članku 109. Zakona o sigurnosti prometa na cestama jasno se definiraju obveze vozača. Vozač je dužan držati potreban razmak kad se kreće iza drugog vozila, tako da ne ugrožava sigurnost prometa. Novčanom kaznom u iznosu od 60 eura kaznit će se za prekršaj vozač koji ne drži potreban razmak kad se kreće iza drugoga vozila.

Već sljedeći članak ide dalje. Kad se na javnoj cesti izvan naselja, koja ima samo po jednu prometnu traku namijenjenu za promet vozila u jednom smjeru, kreću jedno za drugim motorna vozila čija je najveća dopuštena masa veća od 3.500 kg ili čija je duljina veća od 7 m, vozači su dužni između svakog od tih vozila držati razmak od najmanje 100 m, piše HAK Revija.

Ova odredba ne odnosi se na dio ceste na kojem je pretjecanje zabranjeno. Također, ako se na cesti izvan naselja kreću u nizu dva ili više vozila koja prevoze opasne tvari, međusobni razmak između tih vozila ne smije biti manji od 200 metara. Kazna za nepridržavanje ovih odredbi je također 60 eura.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje