Prvi samostalni koncert varaždinske crossover pjevačice Irme Dragičević pred zagrebačkom publikom
U zagrebačkom Klubu Kazališta Komedija u utorak, 14. svibnja, s početkom u 20 sati, varaždinska crossover pjevačica Irma Dragičević, održat...
Na rasporedu „Srijede u Muzeju“ 1. ožujka u palači Herzer je predstavljanje knjige „Barokne palače u Varaždinu“ autora Petra Puhmajera.
Knjigu su objavili ArTresor naklada i Institut za povijest umjetnosti u suizdanju s Državnim arhivom u Varaždinu, Gradskim muzejom Varaždin te HAZU-om, Zavodom za znanstveni rad u Varaždinu.
Grad Varaždin s pravom nosi epitet jednoga od najljepših baroknih gradova u Hrvatskoj. Skladni splet ulica s elegantnim pročeljima kuća te niz trgova naglašenih monumentalnim sakralnim sklopovima odišu nevjerojatnom ljepotom.
Izrastao iz tkiva srednjovjekovnog grada, Varaždin dobiva novo lice već u 16. stoljeću, kad se opasuje modernim sustavom renesansnih fortifikacija.
No radikalna transformacija uvođenjem prostorne dinamike, sceničnosti i reprezentativnosti događala se postupno u dva „barokna“ stoljeća – sedamnaestom i osamnaestom.
Dok se u 17. stoljeću u Varaždinu ponajprije formiraju dva samostana – franjevački i isusovački, s osebujnim ranobaroknim crkvama građenima po uzoru na zagrebačku Sv. Katarinu, u idućem je stoljeću raskošni kasni barok oplemenio siluetu grada obnovom župne i gradnjom uršulinske crkve.
Ono što je, međutim, dubinski preobrazilo samu urbanu strukturu, reprezentativna je stambena i javna arhitektura.
Kontinuirani tijek gradnje, započet još u ranobaroknom razdoblju, nastavlja se još većim intenzitetom u doba zrelog i kasnog baroka, a kulminirao je u kratkom vremenu kad Varaždin, postavši hrvatskim glavnim gradom (1767. – 1776.), doseže zenit svojega razvoja.
Plemićke i građanske rezidencije te obnovljena Gradska vijećnica i županijska palača čine jedan od najvrjednijih korpusa hrvatske barokne profane arhitekture.
Znanstveno-likovna monografija Petra Puhmajera „Barokne palače u Varaždinu“ cjelovit je pregled povijesti reprezentativne stambene i javne arhitekture u razdoblju 17. i 18. stoljeća u tad najvećem gradu kontinentalne Hrvatske.
Knjiga opisuje urbanistički razvoj Varaždina, pruža uvid u naručitelje i graditelje palača, daje analizu prostorne organizacije i oblikovno-stilskih značajki te kontekst njihova nastanka u okviru srednjoeuropske barokne arhitekture.
Svaka od devetnaest uključenih građevina detaljno je obrađena u katalogu. Knjiga obaseže 340 stranica, bogato je opremljena povijesnim prilozima, arhitektonskim nacrtima i kvalitetnim suvremenim fotografijama autora Paola Mofardina i Petra Puhmajera, a sadrži i kazala te sažetak na engleskom jeziku.
U predstavljanju će sudjelovati urednica knjige dr. sc. Katarina Horvat-Levaj, dr. sc. Ratko Vučetić i autor dr. sc. Petar Puhmajer. Program počinje u 19 sati, a ulaz je besplatan.
O autoru:
Petar Puhmajer diplomirao je povijest umjetnosti i engleski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na kojem je 2012. i doktorirao s temom o baroknim palačama u Varaždinu. Radi u Hrvatskom restauratorskom zavodu kao konzervator savjetnik.
Vodio je projekte konzervatorsko-restauratorskih istraživanja, samostalno ili u suradnji izradio više desetaka elaborata, studija i ekspertiza, obavljao stručni konzervatorski nadzor te koordinirao radove na nepokretnim kulturnim dobrima.
Bavi se istraživanjem arhitekture 18. do 20. stoljeća. Autor je četiriju knjiga i niza znanstvenih članaka o povijesnoj arhitekturi i zaštiti kulturne baštine.
Suradnik je na projektima Eugen Savojski i gradovi-tvrđave jugoistočne granice Habsburške monarhije te Et tibi dabo: Naručitelji i donatori umjetnina u Istri, Hrvatskom primorju i sjevernoj Dalmaciji od 1300. do 1800. godine.
Dobitnik je povelje Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske 2009. godine za suautorstvo knjige Palača šećerane u Rijeci.
U zagrebačkom Klubu Kazališta Komedija u utorak, 14. svibnja, s početkom u 20 sati, varaždinska crossover pjevačica Irma Dragičević, održat će svoj prvi samostalni koncert te premijerno predstaviti svoj novi singl ‘Bivši Budući’ – koji najavljuje novi smjer solističke karijere ove akademske glazbenice.
Zagrebačka crossover glazbena priča koja je pred nama, obilježena je Irminom jedinstvenom vještinom i talentom da s lakoćom spaja različite žanrove i stvara zvuk koji je tako jedinstveno njezin – Irmin zvuk.
Uz opus koji nas vodi od emotivnog sevdaha preko pop standarda do vječitih klasika, francuskih šansona I talijanskih kancona, Gershwina i zlatnog doba hrvatske glazbe – plijeni njena sposobnost da na svakome od ovih glazbenih izvora crpi inspiraciju i dokazuje svoju svestranost i dubinu umjetničkog izraza.
Glasom koji prelazi žanrove, Irma je osvojila publiku regije svojim talentom i očaravajućim nastupima, a poznata je po brojnim nastupima u regiji te ulogama u mjuziklima, operama i operetama – trenutačno nastupa u beogradskom Theater Madlenianum u mjuziklu ‘Posljednjih pet godina’ te u HNK Varaždin u opereti ‘Grofica Marica’.
Irma Dragičević izvodi i lead ulogu Kosjenke u operi „Regoč“ za djecu i mlade koja se ovog proljeća izvodi u K.D. Vatroslav Lisinski povodom 150. godišnjice rođenja spisateljice Ivane Brlić Mažuranić.
U Klubu Kazališta Komedija uz pratnju vrhunskog banda u sastavu Jan Jakovljev (gitara), Tomislav Parmać (klavir), Leopold Stašić (violina), Mario Klarić (bubnjevi) I Dragutin Roić (saksofon), Irma Dragičević će – uz podršku zanimljivih glazbenih gostiju – uvesti publiku crossover glazbeni svijet koji povezuje žanrove i melodije, generacije i ritmove.
Kako je sama Irma najavila: ‘Pjevat ću sve ono što jesam – klasično obrazovana glazbenica kojoj je prva ljubav pop. Želim predstaviti ono najbolje od glazbe, bez obzira na žanr, bez obzira na izvor, u mojoj, novoj interpretaciji”.
Gradski muzej Varaždin i ove godine se uključuje u Noć tvrđava, međunarodnu manifestaciju koja se održava treći put zaredom.
Njezin cilj je povezivanje i promoviranje fortifikacijskih lokaliteta u zemljama sudionicama: Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Češkoj, Rumunjskoj i Srbiji, iz kojih je dosad sudjelovalo 45 utvrđenih lokaliteta s raznovrsnim programima.
Potaknuti velikim zanimanjem koje je pobudila prošlogodišnja manifestacija, u organizaciji varaždinskog muzeja ponovno će se održati večernja šetnja pod fenjerima po bedemima Staroga grada pod nazivom Noć na bašči u petak, 10. svibnja s početkom u 20 sati.
Posjetitelje će kroz bedeme voditi Davor Kraš, kustos na Povijesnom odjelu GMV-a. Sudjelovanje je besplatno.
S obzirom na ograničen broj posjetitelja, dolazak je potrebno potvrditi na brojeve telefona: 042 658 773 / 658 760 (u vrijeme kad su izložbeni postavi GMV-a otvoreni za razgled; utorak – petak od 9 do 17 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 13 sati).