Početak nastavne godine u varaždinskim osnovnim školama za 3118 učenika
U sedam varaždinskih osnovnih škola te u Centru Tomislav Špoljar u ponedjeljak 9. rujna počela je nastavna godina za ukupno...
Tvrtka AP Varaždin reagirala je na pisanje medija da nisu dopustili Flixbusu pristup na Autobusni kolodvor u Varaždinu.
Dostavili su na uvid stare i nove vozne redove za spomenute linije u kojima se vidi pomak voznog vremena.
>> VIDEO Putnici čekali, a konkurentskom autobusu AP Varaždin zabranio ulaz na kolodvor
Reakciju AP-a u nastavku prenosimo u cijelosti:
Nastavno na medijske istupe tvrtke Flixbus, a vezano uz jučerašnji događaj na Autobusnom kolodvoru u Varaždinu, ispred tvrtke Autobusni prijevoz d.o.o. skrećemo pažnju javnosti kako navedena tvrtka zapravo želi izbjeći hrvatska pravila i proceduru koje vrijede za sve ostale autobusne prijevoznike u Hrvatskoj. Time, ističu iz autobusnog kolodvora u Varaždinu, žele naštetiti percepciji kolodvora i iskoristiti trenutak kada je u tijeku donošenje izmjena važnog Zakona o prijevozu u cestovnom promet. Nameće se zaključak, tvrde, kako Flixbus pliva u mutnom i unaprijed planira medijske manevre u svrhu obmanjivanja javnosti.
Iz tvrtke poručuju kako je gruba neistina da je tvrtka Autobusni prijevoz d.o.o. uskratila pravo na korištenje Autobusnog kolodvora u Varaždinu od 6. travnja 2023. godine tvrtki Flixbus. Iz tvrtke poručuju kako je provjerljiva i javnosti dostupna informacija da navedenom prijevozniku nije zabranjen ukrcaj i iskrcaj putnika za javni prijevoz koji obavlja temeljem dozvola koje mu je izdalo Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i to temeljem prethodne suglasnosti Autobusnog kolodvora Varaždin.
Naime, za nastali incident Flixbus naprosto zlorabi činjenicu da su mu za dvije linije, Osijek-Frankfurt i Vukovar-Dortmund, izdane dozvole, iako mu za iste Autobusni kolodvor Varaždin nije dao suglasnost za pristajanje.
Prema tome, adresa kojoj se treba obratiti povodom ovog očito insceniranog događaja je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture koje je Flixbusu izdalo te dozvole bez zakonom propisane prethodne suglasnosti Autobusnog kolodvora u Varaždinu.
Hrvatske autoceste (HAC) izvijestile su u ponedjeljak da za osobna vozila cestarina ostaje ista kao u ljetnoj sezoni, te se neće kao prošlih godina vraćati na izvansezonske cijene.
Sezonske cestarine HAC primjenjuje od 1. srpnja do 30. rujna i one su deset posto veće od onih izvan sezone. Sada te cijene za osobne vozila ostaju i nakon 30. rujna. Cestarina za teška vozila ostaje ista.
U HAC-u to pravdaju velikim povećanjem troškova i izgradnje.
– U vremenu velikog povećanja troškova održavanja i izgradnje, Hrvatske autoceste moraju korigirati cijene cestarine kako bi se osigurala financijska stabilnost – ističu iz HAC-a, a prenosi Poslovni.hr.
Navode kako se izuzev sezonskih cijena cestarine kroz tri ljetna mjeseca, koje su uvedene 2017. godine kao jedna od mjera financijskog restrukturiranja tvrtki u cestovnom sektoru, ali koje se četiri godine (tijekom i nakon COVID krize) nisu primjenjivale, cijena cestarine nije mijenjala od 2012. godine.
– S ovom promjenom jedinična cijena cestarine za osobna vozila ostaje na razini sezonskih cijena cestarine – naglašavaju iz HAC-a.
Podsjećaju i kako je HAC ulaskom Republike Hrvatske u eurozonu u konverziji cijene cestarine zaokruživao iznose na niže cijene cestarine, te da je smanjena i cijena ENC uređaja na 15 eura.
Korisnicima tih skupina uz plaćanje cestarine ENC-om i dalje je na raspolaganju stoje stimulativni modeli s popustom do 33,48 posto.
Hrvatska je i u 2023. bila na vrhu ljestvice država Europske unije kad je riječ o prosječnoj dobi napuštanja roditeljskog doma: muškarci u Hrvatskoj od roditelja odlaze tek s 33,3 godine, a žene s 30,2 godine. Za oba spola Hrvatska je na vrhu, na kojem se nalazi posljednjih desetak godina, s iznimkom 2021., kad je za dva mjeseca kaskala za Portugalom.
Riječ je o podacima koji se pribavljaju tijekom istraživanja radne snage EU (EU-LFS), a prosječna dob odlaska iz roditeljskog doma predstavlja onu dob u kojoj 50 posto populacije više ne živi u kućanstvu s roditeljima.
Na vrhu ljestvice u pravilu su južnoeuropske i postkomunističke države: iza Hrvatske slijede Slovačka, Grčka, Španjolska, Bugarska, Italija, Portugal, Slovenija i Malta, u kojima mladi roditeljski dom napuštaju tek oko 30. godine. Na dnu su pak sjevernoeuropske države – Finska, Švedska i Danska – u kojima mladići od roditelja odlaze s 22 godine, a djevojke s 21 godinom. Prosječna dob napuštanja roditeljskog kućanstva za oba spola na razini Europske unije iznosi 26 godina.
Izvor: Jutarnji