U Kerameikonovoj Galeriji K10/IZLOZI u Kukuljevićevoj 10 u Varaždinu tijekom travnja i svibnja 2023. godine može se razgledati izložba eminentne umjetnice Blaženke Šoić Štebih (1948., Varaždin), suvremene keramičarke, pedagoginje i publicistkinje, osnivačice i dugogodišnje (sad počasne) predsjednice KERAMEIKON-HKU, Hrvatskog keramičarskog udruženja te organizatorice svih KERAMEIKON-ovih nacionalnih i međunarodnih izložbenih aktivnosti i edukativnih programa realiziranih u periodu 2002. do 2019.
– Keramika je ogromno područje stalnog i uzbudljivog proučavanja i istraživanja. Jer glina, kao prividno jednostavan i svima dostupan materijal, krije u sebi (…) beskrajni svemir nepoznatoga i iznenađujućega (…). Težnja da glina i drugi glini srodni materijali profunkcioniraju kao ravnopravni sudionici izraza, težnja je za ostvarenjem prožimanja i stapanja različitosti, pozivajući na eksperiment, na bezbroj pokušaja i pogrešaka, na varijacije i kombinacije. Sve to pretpostavlja strpljivost i spremnost na iznenađenja (…). Ja sam zaljubljena u bjelinu porculanske mase i izazvana problemima koje zaziva njezina obrada (…). Kombiniranjem kamenjače i porculana pokušavam izgraditi složene oblike od mase u koju dodajem osim šamota i različite okside, pigmente, podglazurne boje, ili pak engobe, ostvarujući tako željenu obojenost već u prvom paljenju. Moja stalna inspiracija izvire iz prirode, koja je naša učiteljica i voditeljica. (…), a zaronila sam (i) u svijet podmorja, očarana njegovom fantastičnom raznovrsnošću i bogatstvom oblika – rekla je Blaženka Šoić Štebih o svome radu i pristupu keramici.
O autorici
Blaženka Šoić Štebih nakon fakultetske diplome radila je kao novinarka, a keramikom se profesionalno počela baviti od 70-ih godina 20.st., nakon što se u ovome mediju usavršavala u respektabilnim keramičkim edukativnim centrima i kod vrsnih majstora u inozemstvu: u Centro Esperimentale d’Arte u Švicarskoj, zatim u Berlinu, Gmundenu i Luxoru pod mentorstvom Gustava Weißa, izdavača Neue Keramik, gdje je izučavala tehnologiju, umijeće i filozofiju keramike te u Höhr Grenzhausenu kod Heide Nonnenmacher, gdje je proučavala staklo i porculan, dok je litofaniju naučila kod Ilone Romule u Letoniji. Uz to, studijski je boravila u Sjedinjenim Američkim Državama u Ceramics Center Watershed/ Main.
Godine 1995. u Varaždinu je osnovala Studio za keramiku, gdje je uz gostovanje mnogih priznatih domaćih i inozemnih stručnjaka za keramički medij organizirala niz tečajeva za edukaciju budućih keramičara, kako bi ublažila nedostatak visokog obrazovanja u ovoj umjetničkoj kategoriji u Hrvatskoj. „Raku u svom trećem periodu“, „Porculan kao novi medij“, „Mixed Media“, „Neolitska keramika“, „Iluzionizam Velimira Vukićevića“ bile su samo neke od izazovnih tema tih radionica.
U svoju biografiju ubilježila je i bogat pedagoški rad, od čega valja istaknuti onaj u srednjoj Graditeljskoj školi u Čakovcu, gdje je neko vrijeme, na Smjeru keramičkog dizajna, predavala „Oblikovanje keramike“ i „Tehnologiju keramike“. Uz to, održala je i mnoga predavanja o hrvatskoj umjetničkoj keramici u Njemačkoj (Ludwigsburg), Bugarskoj (Sofija), Latviji (Zvartava) i Hrvatskoj. Uz to ona niz godina objavljuje i stručne članke o značajnim hrvatskim i inozemnim keramičarima, u stručnim publikacijama Neue Keramik (Berlin – Höhr Grenzhausen), Studio Potter (SAD), A Jour (Švicarska), i Konturi (Hrvatska). Vrijedno je tu spomenuti kako časopis Neue Keramik redovno stručnim komentarima prati izložbe keramike u Varaždinu, a njezinu radu posvetio je 1995. u jednom svom izdanju opširan osvrt.
Kao umjetnica-keramičarka Blaženka Šoić Štebih realizirala je brojne zamjetne samostalne izložbe te sudjelovala na mnogim skupnim žiriranim izložbama u Hrvatskoj, Belgiji, Portugalu, Njemačkoj, Austriji, Rumunjskoj, Sloveniji, Kini i Japanu (Kutani). Ostvarila je veliki broj studijskih putovanja – po Egiptu, Austriji, Bugarskoj, Italiji, Rusiji, Španjolskoj, Mađarskoj, Njemačkoj, Baltiku, Irskoj, Turskoj, SAD-u, Francuskoj , Rumunjskoj, Nizozemskoj… Pritom se u keramičkim radionicama tamošnjih umjetnika susrela s mnogim značajnim keramičarima, koji nakon toga dolaze u Hrvatsku, drže predavanja i razvijaju kontakte s hrvatskim umjetnicima. Svoja iskustva sa studijskih putovanja prenijela je u Hrvatskoj kolegama te im organizirala putovanja i posjete radionicama u Mađarskoj, Austriji, Španjolskoj i Portugalu.
Blaženka Šoić Štebih članica je AIC-IAC, Međunarodne akademije za keramiku u Ženevi i ULUPUH-a te dugogodišnja (sad počasna) predsjednica KERAMEIKONA-HKU, Hrvatskog keramičarskog udruženja. Autorica je i pokretačica KERAMEIKON-ove Zbirke suvremene svjetske keramike (od 2002. do danas fundus Zbirke obogatilo je preko 230 radova), kao i utemeljiteljica KERAMEIKON-ove Galerije K10 u Kukuljevićevoj 10 u Varaždinu.
Dobitnica je 3. nagrade na izložbi Hommage baroku 1997. u Varaždinu, a godine 2005. nagrađena je Zlatnom medaljom grada Varaždina za izniman doprinos kulturi i promociji keramike kao umjetnosti.
U sklopu programa obilježavanja Dana Općine, u školsko-sportskoj dvorani Osnovne škole Gustav Krklec u Maruševcu održani su 21. Dani folklora u Maruševcu, u organizaciji Kulturno-umjetničkog društva Klaruš te uz pokroviteljstvo Općine Maruševec.
Uz Povorku Jure Zelenog, Dani folkora u Maruševcu tradicionalna je kulturna manifestacija koja iz godine u godinu oduševljava ljubitelje folklora. U ovogodišnjem je izdanju ugostila Kulturno-umjetničko društvo Bjelovar iz Bjelovara koji su se publici predstavili koreografijama „Ajde cure u kolo igrati“ i „I ja jesam posavačko dete“ i Kulturno-umjetničko društvo Tomislav iz Svetog Ivana Žabno s koreografijama „Kolovođo, kolovođo daj kolo povedi“ i „Žabničari, milo lane“ uz domaćine Kulturno-umjetničko društvo Klaruš iz Maruševca.
-Svoje ime, običaje i vrijedne ljude KUD Klaruš s ponosom predstavlja na folklornim manifestacijama diljem Lijepe naše, s nacionalno prepoznatljivom Maruševečkom nošnjom i Jurom Zelenim – istaknuo je na početku programa najznačajnijeg kulturnog događaja u Općini Maruševec tajnik KUD-a Klaruš Zlatko Peharda, dodavši kako su od prvog izdanja 2002. godine na manifestaciji nastupila 94 gostujuća društva s preko 3000 folkloraša koji su izveli više od 200 plesnih točaka u preko 60 sati programa.
Načelnik Općine Maruševec Mario Klapša naznačio je pritom kako ova manifestacija preko dvadeset godina obogaćuje kulturni život Općine Maruševec i slavljenički program u povodu obilježavanja Dana Općine i blagdana svetog Jurja.
–Osim velikog broj proba koje su nužne za brojne smotre i nastupe širom Lijepe naše ali i izvan njenih granica u Sloveniji i Mađarskoj gdje su predstavljali našu tradiciju i kulturu ovoga kraja, u KUD Klaruš su unazad godinu dana za sav taj uloženi trud, vrijeme i pokoju ozljedu stigle i vrijedne nagrade i priznanja. Nagradu Varaždinske županije, odnosno Priznanje Župana Varaždinske županije u povodu obilježavanja Dana Varaždinske županije primio je Zlatko Peharda, plaketu Zajednice kulturno-umjetničkih udruga Varaždinske Županije za izniman cjeloživotni doprinos na unapređivanju i promicanju vrijednosti kulturno-umjetničkog amaterizma Varaždinske županije uručena je pak predsjednici KUD Ani Rehvald, a KUD-u Klaruš je prije nekoliko dana, za iznimno djelovanje na promociji kulturne baštine Općine Maruševec, a povodom 25. obljetnice rada i postojanja dodijeljena i nagrada, odnosno Plaketa Općine Maruševec – istaknuo je načelnik Klapša te zaključio kako je sve navedeno pravi dokaz da je Općina Maruševec svojevrsni brend kad se govori o očuvanju tradicije i promociji kulture zahvaljujući najboljem KUD-u u Varaždinskoj županiji – KUD-u Klaruš.
Uz koreografije „Šečem, šečem drotičko“ mlađe dječje grupe, „Pod mostec“ starije dječje grupe, „Oj divojko Bunjevko“ prve folklorne postave KUD-a, „Dajte Juri vina da mu nebu zima“ grupe odraslih folkoraša, na 21. Danima folklora u Maruševcu KUD Klaruš je premijerno izveo koreografiju Pjerina Hrvaćanina uz glazbenu obradu Franje Plantaka – „Maruševečki majpan“ u kojoj su predstavljeni davno zaboravljeni svibanjski folklorni običaji maruševečkog kraja. Uvodnu pjesmu, Marijo svibnja kraljice, otpjevala je Danijela Kundija, dok je završna stara pjesma zapisana u Donjem Ladanju, Shajala nam zvezdica.
U raznolikom i nadasve bogatom folklornom programu izvedene su koreografije Hrvatskog zagorja (maruševečki kraj i okolica), Međimurja, Bilogore, Posavine, Moslavine te bunjevačkih Hrvata.
Pucanjem iz kubura Kuburaške udruge Maruševec najavljen je početak manifestacije, dok je kao popratni program pripremljena izložba Etnografske sekcije KUD-a Klaruš s fotografijama iz obiteljskih albuma mještana iz svih naselja Općine Maruševec koje su vrijedno prikupljali Anica Šimunec, Davor Gregur i Sanja Kolenko.
U petak, 3. svibnja, prigodnom će svečanošću i otvorenim vratima restauratorskih radionica biti obilježena 30. obljetnica osnivanja Restauratorskog odjela Ludbreg.
Restauratorski centar Ludbreg (danas Restauratorski odjel Ludbreg) osnovan je 1994. godine s ciljem spašavanja i privremenog smještaja evakuiranih kulturnih dobara iz ratom zahvaćenih područja Hrvatske.
Smješten je u glavnu zgradu dvorca Batthyány, koju je 1992. godine Grad Ludbreg ustupio tadašnjem Ministarstvu prosvjete, kulture i športa na korištenje bez naknade, za potrebe zaštite kulturne baštine. Zgrada dvorca za tu je svrhu obnovljena te uređena kao središnja čuvaonica za pokretna kulturna dobra, s restauratorskim radionicama Hrvatskog restauratorskog zavoda.
Predstavnici Bavarskoga zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika (Bayerisches Landesamt für Denkmalpflege) pružili su veliku pomoć donirajući restauratorsku opremu i stručnu literaturu te novčana sredstva za pomoć pri osnivanju restauratorske radionice, a financijska pomoć stigla je i od bavarske Vlade, Hypo – Zaklade za kulturu, Bavarskoga državnog ureda i nadbiskupskih ordinarijata München – Freising i Bamberg.
U restauratorskim radionicama su uz domaće radili i strani konzervatori-restauratori, njihovi suradnici i studenti te stručnjaci čija je djelatnost bila vezana uz konzervatorsku i restauratorsku djelatnost.
Opravdanost projekta obilježena je 1997. godine dodjelom namjenskog kredita Bayerische Landesbank i Bayerische Landesanstalt für Aufbaufinanzierung Hrvatskom restauratorskom zavodu, uz odgovarajuće odluke o jamstvu Vlade Republike Hrvatske, za cjelovitu obnovu dvorca Batthyány te za dodatno opremanje Restauratorskog centra, koji je iste godine ušao u sastav Hrvatskog restauratorskog zavoda.Restauratorski centar Ludbreg svečano je otvoren 4. svibnja 2000. godine. Intenzivirano je konzerviranje i restauriranje u ratu oštećenih umjetnina pohranjenih u prostorijama dvorca, a potom i drugih spomenika hrvatske kulturne baštine.
Uz radionice za restauriranje štafelajnog slikarstva i polikromirane drvene skulpture, osnovan je 2003. godine i Odsjek za tekstil, a 2009. godine i Tekstiloteka – specijalizirana zbirka u kojoj se čuva i obrađuje ugrožena povijesna tekstilna građa.
U Centru su se održavali i brojni programi stručnog usavršavanja za konzervatore i konzervatore-restauratore (konferencije, seminari i radionice) te programi međunarodne suradnje, s ciljem unapređivanja konzervatorske i konzervatorsko-restauratorske djelatnosti.
Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih prigodnih kolača i torti od kojih...
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
