Povežite se s nama

U fokusu

Hoće li Europska komisija donijeti direktivu kojom se jamči pravo radnika u tekstilnoj industriji na dostojanstvenu plaću?

Objavljeno:

- dana

Varaždin je jedan od gradova u kojima su se diljem Europske Unije intenzivno prikupljali potpisi građana za peticiju koja bi u konačnici trebala rezultirati europskom direktivom za dostojanstvene plaće tekstilnih radnica.

Naime, kako doznajemo od Jakova Kolaka, diplomiranog politologa i neumornog sindikalnog organizatora, radnice u globalnoj tekstilnoj, obućarskoj i odjevnoj industriji jedne su od najpotplaćenijih na svijetu.

– U Indiji i azijskim zemljama rade i po deset ili dvanaest sati dnevno, za plaću od koje jedva da mogu živjeti. Često im plaća ne bude isplaćena ili kasni po par mjeseci. Uvjeti rada su neadekvatni, brojne su tvornice u ruševnom stanju, a zaštita na radu gotovo da ne postoji. Nažalost, ni u Hrvatskoj i susjednim zemljama nije puno bolja situacija. Plaća se vrti oko minimalca, neplaćeni prekovremeni rad i onaj subotama česta su pojava. Tu je prisutan smjenski rad, uz loše osvjetljenje koje kvari oči i stolice u pogonima zbog kojih se „lomi kičma“… – ukazuje ovaj mladi Varaždinac na brojne probleme koji opterećuju zaposlene u ovoj branši.

Karijeru je počeo uređujući portal „Radnička prava“, nastojeći probleme radnika plasirati u javni prostor, a u borbi za boljitak tekstilnih radnika punu podršku ima u mladom zagrebačkom tajniku Regionalnog industrijskog sindikata (RIS). Riječ je o Nikoli Ptiću, koji napominje da europska građanska inicijativa, odnosno hrvatska Koalicija za dostojanstvenu plaću ima znakovit naziv: „Kvalitetna odjeća – pravedna plaća“ (Good clothes, fair pay)!

– Priča o tekstilnim radnicima svima je više-manje poznata, ali vrijedi ponoviti da velike kompanije i modni tekstilni brendovi ostvaruju jako velike profite. I to na način da proizvodnju izmještaju iz matičnih zemalja u jugoistočnu Europu i Aziju. Tamo se njihovi artikli proizvode za minimalne plaće u katastrofalnim uvjetima. Imaju jako visoko postavljene norme i dugotrajno radno vrijeme. Takav tempo rada moguć je i zbog sustavnog gušenja bilo kakvog pokušaja sindikalnog organiziranja  – ističe Ptić.

Od naših sugovornika doznajemo da je veliki dio tekstilne i srodne proizvodnje (koža, obuća, guma) u Hrvatskoj uništen. No, to ne znači da u Hrvatskoj, pogotovo u najsjevernijim županijama nema proizvođača koji zapošljavaju radnice tekstilne struke.

– Riječ je o tvrtkama koje su dominantno u stranom vlasništvu poput Calzedonie, Haixa ili pak Boxmarka. U njihovim pogonima radi puno ljudi, više od tisuću, a svi koji za strojevima provedu 10 ili 20 godina staža uglavnom postaju invalidima rada. Tragedija je tim veća jer riječ je uglavnom o ženama koje uopće ne dočekaju starosnu mirovinu. Stradaju im muskulatura i kičma, a i mentalno su iznimno opterećene poslom. Također, iako je minimalac rastao, veliki broj tekstilnih radnica i radnika jedva pokriva svoje troškove, jer rastu i troškovi života. Prema izračunima Novog sindikata i Clean Clothes kampanje (CCC), dostojanstvena plaća za Hrvatsku iznosila je 1644 eura za 2021. godinu. U tom trenutku minimalac je bio 451 euro, i tada je iznosio samo 28 posto onoga što nam jamči Ustav RH. Trenutno su plaće u tekstilnoj i kožarskoj industriji u Hrvatskoj oko 600 eura, odnosno i dalje ostaje činjenica da veliki broj hrvatskih radnika u proizvodnji zarađuje minimalac – rekao je tajnik RIS-a, dodavši da je Inicijativu za dostojanstvenu plaću pokrenulo nekoliko međunarodnih organizacija – uz već spomenuti CCC, uključeni su još Fashion Revolution, Fair Wear, Fair Trade i neke druge.

Cilj inicijative je prikupiti milijun potpisa europskih građana i od Europske komisije zatražiti donošenje direktive kojom bi se zajamčilo pravo radnika u tekstilnoj industriji na dostojanstvenu plaću. Direktiva bi bila obvezujuća za sve tvrtke koje djeluju na području Europske unije, ali i za one koje prodaju proizvode u EU.

– Važno je napomenuti da borba za dostojanstvene plaće tekstilnih radnica nije borba samo za taj sektor – i u mnogim drugim sektorima plaće također nisu blizu dostojanstvene, a uvjeti su podjednako loši. Imamo informaciju s terena da pojedine države EU jako dobro stoje s prikupljanjem potpisa, ali je još uvijek sve skupa „napeto“. Bitno je da sedam država uspije ostvariti zacrtanu kvotu potpisa peticije i na Hrvatsku se računa da će je sigurno ostvariti – zaključio je Jakov Kolak.

U fokusu

Vrije u Ivancu: mještani Punikva peticijom protiv preseljenja štićenika Pahinskog u svoje naselje!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Članovi Vijeća Mjesnog odbora Punikve na čelu s predsjednikom Stjepanom Turčinom, kojima se pridružilo i dvoje građana, u Gradskoj vijećnici sastali su se s gradonačelnikom Miloradom Batinićem te ga obavijestili o namjeri da danas kreću s potpisivanjem peticije protiv preseljenja štićenika Centra za pružanje usluga u zajednici (bivšeg Odgojnog doma Pahinsko) u svoje naselje

Istaknuli su kako će protiv toga pokrenuti sve moguće pravne postupke te najavili okupljanja, prosvjede i druge metode građanskog neposluha.

S obzirom na ocjenu da je riječ o osobama s poremećajima u ponašanju, koje su u ustanovu radi kaznenih djela smještena temeljem pravomoćne sudske odluke, preseljenje takve populacije u svoje susjedstvo ocjenjuju apsolutno neprihvatljivim i sigurnosno rizičnim.

Gradonačelnik M. Batinić izvijestio ih je da je Grad Ivanec lani dobio obavijest o predstojećoj statusnoj transformaciji Odgojnog doma u Centar za pružanje usluga u zajednici, ali da nijednom riječi nije bio informiran o namjerama preseljenja štićenika u Punikve. 

Ministar bio u Pahinskom, ali…

Žalosno, ali Grad je iz medija doznao da je nedavno u obilasku Centra boravio resorni ministar Marin Piletić, koji se nije udostojio, kao što to nalaže najelementarnija pristojnost, javiti se u grad u koji dolazi te informirati domaćine o predmetnoj tematici. 

Nakon pogovora u javnosti i kad je postalo jasno da cijela ova situacija izmiče kontroli, ravnateljica Centra Stanislava Erdelja gradonačelniku Batiniću prvi put se najavila na razgovor tek  prije nekoliko dana i tada je Grad dobio prvu službenu informaciju o namjerama preseljenja štićenika u Punikve.

-Raditi na tako osjetljivoj stvari „ispod žita“, a ne o tome obavijestiti lokalnu zajednicu, duboko je pogrešno i neprofesionalno. Da su inicijative i razgovori o potencijalnim lokacijama za premještanje štićenika krenuli transparentno, ovakvih tenzija i reakcija sada ne bi bilo – ocijenio je Batinić.

Uljepšana priča?

I dok je ravnateljica S. Erdelja na sjednici Vijeća za prevenciju (o kojoj smo izvijestili) iznijela sa, svoga stajališta, pozitivne argumente koji idu u korist inicijativama preseljenja štićenika u Punikve, mještani smatraju da je riječ o uljepšanoj verziji priče pa su predočili drukčije informacije dobivene u razgovoru s ravnateljicom, s kojom su održali sastanak u prostorijama Centra.

-U razgovoru gđa Erdelja nam je rekla da ona nema potrebe nikog obavještavati o namjerama Centra. Također, rečeno nam je da će se u unajmljenu kuću u Punikvama, s uređena tri stana, useliti 15-ak štićenika u dobi od 14 do 21 godine te da je riječ o populaciji koja ne može ostati u blizini sigurne kuće,koja će se također otvoriti u krugu ustanove. Dakle, zbog stanara sigurne kuće štićenici tamo ne mogu ostati, ali kad je u pitanju sigurnost naše djece, onda to nije važno – izjavili su mještani.

Sigurnost djece i mještana

Kazali su da ne dolazi u obzir da oni i njihova djeca budu ti koji će se, u strahu za svoju sigurnost, u vlastitom naselju zatvarati u svoje kuće i dvorišta. 

Referirajući se na izjave ravnateljice o tome da je riječ o korektnim dečkima koji su prošli kroz tretman i ne čine nikakva kaznena djela, mještani su predočili i drugu stranu priče, a to su medijska izvješća o počinjenim kaznenim djelima štićenika Centra u susjednim mjestima (krađa vozila i sl.).

Nadalje, kao problem istaknuli su činjenicu da u neposrednom susjedstvu živi više male djece, da u Punikvama nema mjesta za društveni život (osim igrališta) pa se postavlja pitanje gdje bi štićenici provodili svoje slobodno vrijeme, a da se i ne govori o nezadovoljstvu najbližih susjeda koji su konsternirani činjenicom da im, praktički u dvorište, dolazi velika skupina štićenika Centra.

Zbor građana

Idući tjedan na ovu će temu biti održan Zbor građana Punikvi, na koji će biti pozvana i ravnateljica Erdelja. 

-S obzirom na posve netransparentan i neprimjeren način na koji je Centar za pružanje usluga u zajednici, kao državna ustanova, bez ikakvog znanja i konzultacije s lokalnom zajednicom nastojao realizirati ovu inicijativu te na činjenicu da su građani zabrinuti za sigurnost, mještanima Punikvi najavljujem punu osobnu podršku i podršku gradske uprave. Lokalna zajednica iz cijelog je ovog procesa u potpunosti bila isključena, što neodoljivo podsjeća na slične slučajeve gdje nas, s državne razine, također nitko ništa nije pitao – poručio je Batinić.

Najavio je dolazak na Zbor građana kao i svu logističku potporu građanima MO Punikve oko peticije i njena slanja na sve nadležne adrese, prvenstveno Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike te Centru za pružanje usluga u zajednici Ivanec.

Nastavite čitati

U fokusu

Ne držite razmak s vozilom ispred sebe na cesti? Donosimo koliku bi kaznu mogli platiti

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U Zakonu o sigurnosti prometa na cestama navodi se razmak između vozila, odnosno navode se i kazne ako se ne pridržavate propisanoga, piše HAK Revija.

Staro je pravilo da biste od vozila ispred sebe morali voziti na udaljenosti od dvije sekunde. Koliko su dvije sekunde u metrima? To varira ovisno o brzini kojom vozite. Pri 80 km/h, na primjer, dvije sekunde bile bi 44 metra. U članku 109. Zakona o sigurnosti prometa na cestama jasno se definiraju obveze vozača. Vozač je dužan držati potreban razmak kad se kreće iza drugog vozila, tako da ne ugrožava sigurnost prometa. Novčanom kaznom u iznosu od 60 eura kaznit će se za prekršaj vozač koji ne drži potreban razmak kad se kreće iza drugoga vozila.

Već sljedeći članak ide dalje. Kad se na javnoj cesti izvan naselja, koja ima samo po jednu prometnu traku namijenjenu za promet vozila u jednom smjeru, kreću jedno za drugim motorna vozila čija je najveća dopuštena masa veća od 3.500 kg ili čija je duljina veća od 7 m, vozači su dužni između svakog od tih vozila držati razmak od najmanje 100 m, piše HAK Revija.

Ova odredba ne odnosi se na dio ceste na kojem je pretjecanje zabranjeno. Također, ako se na cesti izvan naselja kreću u nizu dva ili više vozila koja prevoze opasne tvari, međusobni razmak između tih vozila ne smije biti manji od 200 metara. Kazna za nepridržavanje ovih odredbi je također 60 eura.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje