Povežite se s nama

Kultura

Dejan Buvač i Miljenko Zelenbaba na čelu Zajednice HKUUMŽ u još jednome mandatu!

Objavljeno:

- dana

Prošlog tjedna u dvorani „Zrinski“ Scheierove zgrade u Čakovcu održana je redovna, ujedno i izborna sjednica Skupštine Zajednice hrvatskih kulturno-umjetničkih udruga Međimurske županije.

Jedna je od najstarijih takvih zajednica nastalih na teritoriju Republike Hrvatske. Osnovana je 21. travnja 1995. godine. Članica je Hrvatskog sabora kulture, krovne organizacije amatera s područja kulture u Hrvatskoj. Okuplja više od 70 raznih udruga koje djeluju u kulturi s područja Međimurske županije. Članice su i udruge Hrvata iz drugih zemalja (radi se o udruženjima iz Sumartona, Lendave, Velenja i dvama iz Ljubljane). Upravo na prošlotjednoj sjednici primljena je i jedna nova članica – Udruga žena Stanetinec, osnovana 2014. godine.

Radno predsjedništvo

Zajednica je organizator, suorganizator ili pratitelj većine relevantnih smotri u Međimurju. Na internetskim stranicama Zajednice možete saznati sve o Smotri međimurske popevke, Festivalu kazališnih amatera Međimurja, Smotri pjevačkih zborova i malih vokalnih sastava, Smotri puhačkih orkestara i limenih glazbi Međimurja, Smotri tamburaških sastava Međimurja i drugima. Dosadašnji predsjednici Zajednice bili su Tihomir Benčić, Ivan Goričanec i Dejan Buvač. Potonji je jednoglasnom podrškom na prošlotjednoj sjednici dobio još jedan mandat. Srdačno je zahvalio na ponovno ukazanom povjerenju.

– Izuzetno sam zadovoljan ljudima s kojima radim proteklih godina. Upravni odbor je okosnica rada Zajednice. Radimo putem odbora čiji predsjednici čine glavninu Upravnoga, a rezultati definitivno pokazuju da nije dobro da predsjednik radi sam. Nadam se da će ova zajednica i nadalje raditi na dobrobit svih nas, hvala svima na trudu. Mislim da služimo kao primjer drugima. Nadamo se da ćemo uskoro uspjeti formulirati i Zakon o amaterskoj kulturi, koji je jednom već dospio u fazu javne rasprave. Taj bi zakon trebao olakšati rad svim amaterima.

“Novi-stari” čelnici udruge, Dejan Buvač i Miljenko Zelenbaba

Za predsjednika Skupštine udruge također je izabran dosadašnji predsjednik, Miljenko Zelenbaba. Sjednici je prisustvovao i međimurski župan Matija Posavec. Zahvalio je prisutnima na radu u kulturi u ime Županije.

– U Međimurju imamo jako puno stvari kojima se možemo ponositi. Kulturni amaterizam i među tim stvarima zauzima posebno mjesto. Oni koji ne poštuju svoju kulturu i svoju povijest nemaju pravo ni gledati u budućnost. Vrlo se predano radi, osobito na nekim projektima. Oni uključuju napore da međimurska popevka do kraja godine uđe na listu nematerijalne kulture UNESCO-a.

Skupština je jednoglasno potvrdila prijedlog koji je Zajednici uputio predsjednik Dejan Buvač. Njime se povećao iznos za prehranu pri organizaciji smotri s 15 na 20 kuna po članu. Sjednica je zaključena nakon izbora članova Upravnoga i Nadzornog odbora te odluke o članarini. Ona je ostala na razini od 150 kuna, kao i prijašnjih godina.

Kultura

Dani folklora u Maruševcu iz godine u godinu oduševljavaju

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U sklopu programa obilježavanja Dana Općine, u školsko-sportskoj dvorani Osnovne škole Gustav Krklec u Maruševcu održani su 21. Dani folklora u Maruševcu, u organizaciji Kulturno-umjetničkog društva Klaruš te uz pokroviteljstvo Općine Maruševec.

Uz Povorku Jure Zelenog, Dani folkora u Maruševcu tradicionalna je kulturna manifestacija koja iz godine u godinu oduševljava ljubitelje folklora. U ovogodišnjem je izdanju ugostila Kulturno-umjetničko društvo Bjelovar iz Bjelovara koji su se publici predstavili koreografijama „Ajde cure u kolo igrati“ i „I ja jesam posavačko dete“ i Kulturno-umjetničko društvo Tomislav iz Svetog Ivana Žabno s koreografijama „Kolovođo, kolovođo daj kolo povedi“ i „Žabničari, milo lane“ uz domaćine Kulturno-umjetničko društvo Klaruš iz Maruševca.

-Svoje ime, običaje i vrijedne ljude KUD Klaruš s ponosom predstavlja na folklornim manifestacijama diljem Lijepe naše, s nacionalno prepoznatljivom Maruševečkom nošnjom i Jurom Zelenim – istaknuo je na početku programa najznačajnijeg kulturnog događaja u Općini Maruševec tajnik KUD-a Klaruš Zlatko Peharda, dodavši kako su od prvog izdanja 2002. godine na manifestaciji nastupila 94 gostujuća društva s preko 3000 folkloraša koji su izveli više od 200 plesnih točaka u preko 60 sati programa.

Načelnik Općine Maruševec Mario Klapša naznačio je pritom kako ova manifestacija preko dvadeset godina obogaćuje kulturni život Općine Maruševec i slavljenički program u povodu obilježavanja Dana Općine i blagdana svetog Jurja.

Osim velikog broj proba koje su nužne za brojne smotre i nastupe širom Lijepe naše ali i izvan njenih granica u Sloveniji i Mađarskoj gdje su predstavljali našu tradiciju i kulturu ovoga kraja, u KUD Klaruš su unazad godinu dana za sav taj uloženi trud, vrijeme i pokoju ozljedu stigle i vrijedne nagrade i priznanja. Nagradu Varaždinske županije, odnosno Priznanje Župana Varaždinske županije u povodu obilježavanja Dana Varaždinske županije primio je Zlatko Peharda, plaketu Zajednice kulturno-umjetničkih udruga Varaždinske Županije za izniman cjeloživotni doprinos na unapređivanju i promicanju vrijednosti kulturno-umjetničkog amaterizma Varaždinske županije uručena je pak predsjednici KUD Ani Rehvald, a KUD-u Klaruš je prije nekoliko dana, za iznimno djelovanje na promociji kulturne baštine Općine Maruševec, a povodom 25. obljetnice rada i postojanja dodijeljena i nagrada, odnosno Plaketa Općine Maruševec – istaknuo je načelnik Klapša te zaključio kako je sve navedeno pravi dokaz da je Općina Maruševec svojevrsni brend kad se govori o očuvanju tradicije i promociji kulture zahvaljujući najboljem KUD-u u Varaždinskoj županiji – KUD-u Klaruš.

Uz koreografije „Šečem, šečem drotičko“ mlađe dječje grupe, „Pod mostec“ starije dječje grupe, „Oj divojko Bunjevko“ prve folklorne postave KUD-a, „Dajte Juri vina da mu nebu zima“ grupe odraslih folkoraša, na 21. Danima folklora u Maruševcu KUD Klaruš je premijerno izveo koreografiju Pjerina Hrvaćanina uz glazbenu obradu Franje Plantaka – „Maruševečki majpan“ u kojoj su predstavljeni davno zaboravljeni svibanjski folklorni običaji maruševečkog kraja. Uvodnu pjesmu, Marijo svibnja kraljice, otpjevala je Danijela Kundija, dok je završna stara pjesma zapisana u Donjem Ladanju, Shajala nam zvezdica.

U raznolikom i nadasve bogatom folklornom programu izvedene su koreografije Hrvatskog zagorja (maruševečki kraj i okolica), Međimurja, Bilogore, Posavine, Moslavine te bunjevačkih Hrvata.

Pucanjem iz kubura Kuburaške udruge Maruševec najavljen je početak manifestacije, dok je kao popratni program pripremljena izložba Etnografske sekcije KUD-a Klaruš s fotografijama iz obiteljskih albuma mještana iz svih naselja Općine Maruševec koje su vrijedno prikupljali Anica Šimunec, Davor Gregur i Sanja Kolenko.

Nastavite čitati

Kultura

Restauratorski odjel Ludbreg već 30 godina spašava ugrožena kulturna dobra

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U petak, 3. svibnja, prigodnom će svečanošću i otvorenim vratima restauratorskih radionica biti obilježena 30. obljetnica osnivanja Restauratorskog odjela Ludbreg.

Restauratorski centar Ludbreg (danas Restauratorski odjel Ludbreg) osnovan je 1994. godine s ciljem spašavanja i privremenog smještaja evakuiranih kulturnih dobara iz ratom zahvaćenih područja Hrvatske.

Smješten je u glavnu zgradu dvorca Batthyány, koju je 1992. godine Grad Ludbreg ustupio tadašnjem Ministarstvu prosvjete, kulture i športa na korištenje bez naknade, za potrebe zaštite kulturne baštine. Zgrada dvorca za tu je svrhu obnovljena te uređena kao središnja čuvaonica za pokretna kulturna dobra, s restauratorskim radionicama Hrvatskog restauratorskog zavoda.

Predstavnici Bavarskoga zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika (Bayerisches Landesamt für Denkmalpflege) pružili su veliku pomoć donirajući restauratorsku opremu i stručnu literaturu te novčana sredstva za pomoć pri osnivanju restauratorske radionice, a financijska pomoć stigla je i od bavarske Vlade, Hypo – Zaklade za kulturu, Bavarskoga državnog ureda i nadbiskupskih ordinarijata München – Freising i Bamberg.

U restauratorskim radionicama su uz domaće radili i strani konzervatori-restauratori, njihovi suradnici i studenti te stručnjaci čija je djelatnost bila vezana uz konzervatorsku i restauratorsku djelatnost.

Opravdanost projekta obilježena je 1997. godine dodjelom namjenskog kredita Bayerische Landesbank i Bayerische Landesanstalt für Aufbaufinanzierung Hrvatskom restauratorskom zavodu, uz odgovarajuće odluke o jamstvu Vlade Republike Hrvatske, za cjelovitu obnovu dvorca Batthyány te za dodatno opremanje Restauratorskog centra, koji je iste godine ušao u sastav Hrvatskog restauratorskog zavoda.Restauratorski centar Ludbreg svečano je otvoren 4. svibnja 2000. godine. Intenzivirano je konzerviranje i restauriranje u ratu oštećenih umjetnina pohranjenih u prostorijama dvorca, a potom i drugih spomenika hrvatske kulturne baštine.

Uz radionice za restauriranje štafelajnog slikarstva i polikromirane drvene skulpture, osnovan je 2003. godine i Odsjek za tekstil, a 2009. godine i Tekstiloteka – specijalizirana zbirka u kojoj se čuva i obrađuje ugrožena povijesna tekstilna građa.

U Centru su se održavali i brojni programi stručnog usavršavanja za konzervatore i konzervatore-restauratore (konferencije, seminari i radionice) te programi međunarodne suradnje, s ciljem unapređivanja konzervatorske i konzervatorsko-restauratorske djelatnosti.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje