Povežite se s nama

Život i društvo

“Živjeli smo skromno, postili cijelu korizmu te jedva dočekali pun stol uz nezaobilazne bidre i buftleke”

Objavljeno:

- dana

Matica umirovljenika Međimurske županije Podružnica Nedelišće i ove je godine bila domaćin izložbe „Črna pisanica“.

Članovi Podružnice Ana Srnec, Marija Bošćak, Ljubica Gebert, Ana Hergotić, Đurđa Juršić, Vilma Bašek, Vera Horvat, Damir Žnidarić, Dragica Srnec, Jelka Sarić, Smiljana Jagec, Marija Barulek, Mira Podgorelec, Ana Marčec i Branka Novak marljivo su tijekom ožujka izrađivali crne pisanice te čak njih 200-tinjak pokazali na izložbi.

Čađa i vosak

– Črna pisanica je tradicionalni način ukrašavanja pisanica u Međimurju. Obnovili smo tradiciju izrade i drugu godinu zaredom organizirali izložbu u uskrsno vrijeme – rekao je Ljudevit Bošćak, predsjednik Podružnice, objasnivši nam pritom o kakvim je pisanicama riječ.

– Nekada nije bilo boja, već se koristilo ono čega je bilo u domaćinstvu. Za bojanje se koristila čađa te su zbog toga pisanice crne. Pčelinjim voskom su se pak iscrtavali motivi. Motivi su se nakon toga bojali drugim prirodnim bojama te su tako nastale ove zanimljive pisanice, koje su izvorno karakteristične za donje Međimurje, ali su se brzo proširile na cijelo područje između Mure i Drave, ali i na drugu stranu dravske obale.

Ideju za obnavljanjem tradicije izrade crnih pisanica predstavila je članica Podružnice Božena Hajdarović, koja je na taj način željela od zaborava očuvati neke uskrsne običaje.

– Črne pisanice samo su jedan dio tradicionalnog Uskrsa. Moderno doba odnijelo je mnogo toga dobroga, tradicionalnoga, onoga što Uskrs i korizma zapravo jesu. Nekada je korizma imala puno dublji smisao nego što je to danas. Ljudi su postili u punom smislu te riječi. Kada je došlo Veliko trodnevlje, s nestrpljenjem se čekala Velika subota, kada su započinjale pripreme za bogati uskrsni stol. Kuhala se šunka, radile pisanice… To je bio smisao pravog Uskrsa. Nekada se oskudijevalo u svemu, namirnice su bile strogo sezonske, a ne kao danas, da u bilo koje vrijeme u trgovinama možete kupiti svježe voće, povrće i meso – rekla je Hajdarović.

S obzirom na to da su ljudi živjeli vrlo skromno, njima je post zapravo bio tijekom cijele godine. Tek u rijetkim prigodama, uglavnom uz najveće blagdane, priuštili su si mali luksuz te se proveselili uz bogati stol.

– Danas ne znamo što je post u pravom smislu te riječi. Odricanje od čokolade ili kave ne može se nazvati postom – zaključila je Božena Hajdarović.
Neizostavni dio uskrsnog stola su kolači.

– I danas se trudim za Uskrs pripremiti tradicionalne kolače, bidre i buftleke. Zamijesim tijesto, razvučem ga i nafilam makom i orehima. Onda ga zamotam i stavim u naregane protvajne. I kolače su se delali od onoga kaj smo doma imali. Zato su se buftleki punili pekmezom. Danas mladi više ne rade takve kolače, čak nečeju niti posluhnuti kad im se nekaj veli – kroz smijeh prepričava Katarina Posavec, držeći u rukama pun tanjur kolača.

Središnje mjesto na uskrsnom stolu ipak je pripadalo pisanicama, posebno crnim pisanicama. Tehnika izrade iziskuje kreativnost i strpljenje jer je riječ o pravim malim umjetničkim djelima. Svaka pisanica je sadržavala i neku poruku, a njezin sadržaj ovisio je o onome kome se poklanjala: „Sretan Uskrs“, „Mali dar“, „Ovo jaje na dar se daje“, „Ne gledaj jaje već onog tko ti ga daje“…

Poruke

– Črna pisanica se održala sve do danas. Za takve pisanice su se uvijek odabirala što bjelja jaja, kako bi kontrast crnoga i bijeloga bio što izraženiji. Da bi pisanica bila lijepa i sjajna, premazala se mašću – otkriva nam Hajdarović.

Uskrsni običaji nastavljali su se i nakon Uskrsa. Tako su se ljudi posebno veselili Bijeloj nedjelji, prvoj nedjelji poslije Uskrsa, kad se obvezno za odlazak u crkvu odijevalo bijelo ruho.

– Poznati običaj je sestrenje ili bratimljenje na taj dan. Mladež se sastajala u određenoj kući. Posebno su se okupljale djevojke, a posebno dečki. Djevojke su bile u bjelini. Donosile su okićene kolače, bidru, pogaču, a u novije vrijeme i torte. Razmjenjivale su se pisanice uz poruku: „Sestra, nevesta za naveke sestra“ ili „Brat, brat za naveke brat“ i uistinu su se nakon bratimljenja zvali sestra ili brat. Nakon sestrenja održana je zabava i ples jer su se mladi poslije cijele korizme zaželjeli plesa i zabave – zaključila je Božena Hajdarović.

Život i društvo

Varaždinska županija je na korak do statusa prijatelj djece

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon što je usvojena Strategija projekta „Varaždinska županija – prijatelj djece“ za razdoblje 2023.-2025. na sjednici Županijske skupštine održanoj u ožujku, u ponedjeljak, 29. travnja, održan je u Maloj dvorani Županijske palače još jedan radni sastanak članova Koordinacijskog odbora Varaždinska županija – prijatelj djece.

Sastanku su, uz župana Varaždinske županije Anđelko Stričak i članove koordinacijskog odbora, sudjelovale i Snježana Krpes, glavna tajnica Saveza društava „Naša djeca“ Hrvatske i dr. sc. Arijana Mataga Tintor, suradnica Društva naša djeca. 

Tema sastanka je bila kandidatura Varaždinske županije za dobivanje statusa “Županija – prijatelja djece”. Gošće su upoznale župana i članove Koordinacijskog odbora s procedurom kandidature za stjecanje statusa, a bila je to ujedno i prilika da se ukaže na sve projekte koje Varaždinska županije provodi s djecom i za djecu. Župan je gošće upoznao s najvažnijim dijelovima strategije, proračunskim izdavanjima za obrazovanje te programom kandidature.

Nakon sastanka gošće su posjetile centar Lori gdje ih je ravnateljica Željka Marković Bilić provela kroz Newton učinioce i upoznala s planovima samog centra.

– Varaždinska županija na korak je do dobivanja statusa prijatelja djece. Ovim putem zahvaljujem svima koji rade s našim najmlađim sugrađanima, čineći brojne iskorake da Varaždinska županija bude predvodnik u obrazovanju. Često nismo ni sami svjesni koliko toga imamo i koliko toga znamo i radimo, a ovakve nas situacije uvijek na to podsjete i što je još važnije, motiviraju da budemo još bolji. Stoga pozivam sve gradove i općine s područja Varaždinske županije koji nemaju taj status da krenu u njegovo ostvarivanje – rekao je župan Stričak.

A da je kandidatura Varaždinske županije za dobivanje statusa “Županija – prijatelj djece” opravdana slaže se i glavna tajnica Saveza društava „Naša djeca“ Hrvatske Snježana Krpes.

– Županija je zadovoljila sve preduvjete za kandidaturu, što uključuje trogodišnji strateški plan kroz koji su obuhvaćeni svi obavezni kriteriji projekta “Županija-prijatelj djece”. Osim toga, kroz realizaciju plana vidi se da je Županija u nekoliko zadnjih godina, ne samo ostvarila, već i postigla nadstandarde u nekim važnim područjima kvalitete života djece u suradnji s odgojno-obrazovnim, socijalnim, zdravstvenim, kulturnim, sportskim, javnim ustanovama na širem županijskom području, posebice na području obrazovanja, inovacija, regionalnog razvoja, u čemu prednjači u Hrvatskoj. Izdvajamo centre izvrsnosti, znanstvene centre za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje u STEM području, centar za mentalno zdravlje, jaku mrežu osnovnih škola, visok postotak osnovnih škola u jednoj smjeni, kvalitetni preventivni programi, građanski odgoj, obnavljanje i stavljanje u funkciju dvoraca na području Županije, kao i impresivan postotak županijskog proračuna koji se izdvaja za obrazovanje i dostupnost usluga za djecu i mlade u zajednicama u kojima oni i žive. Kako je program “Županija – prijatelj djece” upravo prilika da se međusektorski povežu svi dionici koji skrbe za djecu, drago nam je da je to prepoznato u Varaždinskoj županiji, koja je razvila dobre modele upravljanja i praksi – rekla je Snježana Krpes dodavši kako u sljedećih nekoliko mjeseci, pred županijskim koordinacijskim odborom slijedi da sve što se kroz strateški plan realiziralo u zadnje tri godine, da se izvijesti u završnom izvještaju, nakon čega će uslijediti i samo ocjenjivanje i izvid komisije na teren.

– Ukoliko Županija ispuni svih 80% kriterija i uspješno prođe ocjenjivanje, ostvarit će sve preduvjete za dobivanje prestižnog, ali ujedno i obvezujućeg javnog priznanja “Županija – prijatelj djece”, kojeg dodjeljuju Savez društava “Naša djeca” Hrvatske i Hrvatska zajednica županija – zaključila je Krpes.

Nastavite čitati

Život i društvo

Proslavili Praznik rada i ispratili voćanske branitelje na hod do Vukovara

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Svetom misom kod kapelice sv. Josipa u zaseoku Kraljsko/Martani u Donjoj Voći mještani Općine Donja Voća odali počast bratu, sinu, suborcu i sumještaninu Josipu Martan, ali prisjetili se i svih poginulih i nestalih hrvatskih branitelja koji su dali svoje živote za ono u što su vjerovali.

Nakon mise, za sve sumještane, Udruga branitelja „Voća“ organizirala druženje i podjelu graha na Sportskom Parku Hrvatskih branitelja u Donjoj Voći. Zajedničkim druženjem mještani su obilježili Praznik rada, ali i ispraćaj voćanskih branitelja koji su krenuli pješke put Vukovara.

Ovim zahtjevnim pothvatom odaju počast svim braniteljima s područja bivše Općine Ivanec poginulima u Domovinskom ratu, to više što je i njihov rođak Josip Martan, pripadnik Specijalne policije PU varaždinske „Roda“, i sam smrtno stradao 1991. godine u Hrvatskoj Kostajnici.

Tom prilikom, načelnica Općine Donja Voća Kočet staknula je sljedeće: „Naša obaveza je da nove generacije ne zaborave njihovu žrtvu, trud i suze jer nemamo se pravo kititi ordenjem prošlosti ako ne djelujemo sada za budućnost i zajedno težimo istom cilju za koji su se svi oni borili. Stoga, težimo svi zajedno da kreiramo zajednicu u kojoj nitko nije manje vrijedan, zaboravljen i potlačen jer je drugačiji. Dužni smo im to, svi zajedno. Danas poneki olako daju savjete koje ni sami ne bi prihvatili. Drže prodike bez imalo odgovornosti, a da i sami ne rade to isto. Licemjerno i ravnodušno! Neka nam naši sumještani, Slavko i Marijan Martan, budu vodilja da krenete od sebe i da svojim dijelima pokažete kako bi se i drugi trebali ponašati. Naši dragi Marijan i Slavko Martan, na ponos svih nas, sutra kreću na put od Ivanca do Vukovara i time će odati počast svim braniteljima s područja bivše Općine Ivanec. Neka ih na tom putu prati Božji blagoslov!“

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje