Fina je u petak, 3. studenog u Varaždinu službeno otvorila i predstavila Razvojni centar Varaždin, smješten u novouređenim prostorijama Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu.
Uz predsjednika Finine Uprave, Dražena Čovića, svečanom su otvorenju prisustvovali i državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić, župan Varaždinske županije Anđelko Stričak, predstavnici Dekanata Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu te predstavnici HGK.
Predsjednik Uprave Fine Dražen Čović u pozdravnom je govoru naglasio važnost suradnje s fakultetima.
– Fina već pet godina strateški pozicionira svoje centre tehnologije i znanja u sredinama u kojima postoje fakulteti informatike i računarstva, kako bi privukla buduće eksperte dok još studiraju, ali i pomogla njihovom zapošljavanju u sredini u kojoj žive. Zahvaljujući odličnoj suradnji Fine i Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu, te potpisivanju međusobnog sporazuma 2021. godine, Razvojni centar Varaždin postao je jedan od primjera ubrzanog rasta – ističe Čović.
Namijenjen razvoju IT usluga koje pomažu digitalizaciji države, društva i poslovnih subjekata, i ovaj će Razvojni centar povezivati znanstvenu zajednicu i poslovni sektor u partnerskoj razmjeni znanja i tehnologija, stimulirajući i generirajući razvoj inovativnih ideja te na koncu omogućiti studentima integraciju na tržište rada.
Zadovoljstvo otvaranjem Fininog Razvojnog centra izrazio je i izv. prof. dr. sc. Ivan Malbašić, prodekan za poslovanje i ljudske potencijale na FOI-u.
– Otvorenje Razvojnog centra Varaždin u zgradi Fakulteta organizacije i informatike zalog je za još bolju suradnju u budućnosti te zahvaljujemo Fini što je prepoznala ovaj Fakultet kao pouzdanog partnera, ali i naše studente kao vrijedne članove svog kolektiva – dodao je Malbašić.
Podršku u pokretanju Razvojnog centra i Fininim naporima u digitalizaciji društva, pružio je i državni tajnik Bernard Gršić.
– Upravo ovakva organizacija i simbioza akademske zajednice i poslovnog svijeta omogućava digitalnu transformaciju Hrvatske koja još uvijek zaostaje za EU, kada je riječ o stručnjacima ICT sektora – istaknuo je Gršić.
Studenti FOI-a u Fini mogu odraditi svoju stručnu praksu, terensku nastavu, dobiti pomoć mentora, raditi putem studentskog ugovora te se zaposliti nakon završetka fakulteta, a od početka studenoga se mogu prijaviti i za Fininu IT stipendiju, u iznosu od 398 eura.
Fina je do danas otvorila 14 Razvojnih centara. Uz ovaj najnoviji, varaždinski, Razvojni su centri otvoreni i u Splitu, Osijeku, Čakovcu, Koprivnici, Bjelovaru, Virovitici, Zaboku, Kutini, Vukovaru, Rijeci, Požegi, Đurđevcu i Slatini.
Članovi Vijeća Mjesnog odbora Punikve na čelu s predsjednikom Stjepanom Turčinom, kojima se pridružilo i dvoje građana, u Gradskoj vijećnici sastali su se s gradonačelnikom Miloradom Batinićem te ga obavijestili o namjeri da danas kreću s potpisivanjem peticije protiv preseljenja štićenika Centra za pružanje usluga u zajednici (bivšeg Odgojnog doma Pahinsko) u svoje naselje.
Istaknuli su kako će protiv toga pokrenuti sve moguće pravne postupke te najavili okupljanja, prosvjede i druge metode građanskog neposluha.
S obzirom na ocjenu da je riječ o osobama s poremećajima u ponašanju, koje su u ustanovu radi kaznenih djela smještena temeljem pravomoćne sudske odluke, preseljenje takve populacije u svoje susjedstvo ocjenjuju apsolutno neprihvatljivim i sigurnosno rizičnim.
Gradonačelnik M. Batinić izvijestio ih je da je Grad Ivanec lani dobio obavijest o predstojećoj statusnoj transformaciji Odgojnog doma u Centar za pružanje usluga u zajednici, ali da nijednom riječi nije bio informiran o namjerama preseljenja štićenika u Punikve.
Žalosno, ali Grad je iz medija doznao da je nedavno u obilasku Centra boravio resorni ministar Marin Piletić, koji se nije udostojio, kao što to nalaže najelementarnija pristojnost, javiti se u grad u koji dolazi te informirati domaćine o predmetnoj tematici.
Nakon pogovora u javnosti i kad je postalo jasno da cijela ova situacija izmiče kontroli, ravnateljica Centra Stanislava Erdelja gradonačelniku Batiniću prvi put se najavila na razgovor tek prije nekoliko dana i tada je Grad dobio prvu službenu informaciju o namjerama preseljenja štićenika u Punikve.
-Raditi na tako osjetljivoj stvari „ispod žita“, a ne o tome obavijestiti lokalnu zajednicu, duboko je pogrešno i neprofesionalno. Da su inicijative i razgovori o potencijalnim lokacijama za premještanje štićenika krenuli transparentno, ovakvih tenzija i reakcija sada ne bi bilo – ocijenio je Batinić.
Uljepšana priča?
I dok je ravnateljica S. Erdelja na sjednici Vijeća za prevenciju (o kojoj smo izvijestili) iznijela sa, svoga stajališta, pozitivne argumente koji idu u korist inicijativama preseljenja štićenika u Punikve, mještani smatraju da je riječ o uljepšanoj verziji priče pa su predočili drukčije informacije dobivene u razgovoru s ravnateljicom, s kojom su održali sastanak u prostorijama Centra.
-U razgovoru gđa Erdelja nam je rekla da ona nema potrebe nikog obavještavati o namjerama Centra. Također, rečeno nam je da će se u unajmljenu kuću u Punikvama, s uređena tri stana, useliti 15-ak štićenika u dobi od 14 do 21 godine te da je riječ o populaciji koja ne može ostati u blizini sigurne kuće,koja će se također otvoriti u krugu ustanove. Dakle, zbog stanara sigurne kuće štićenici tamo ne mogu ostati, ali kad je u pitanju sigurnost naše djece, onda to nije važno – izjavili su mještani.
Sigurnost djece i mještana
Kazali su da ne dolazi u obzir da oni i njihova djeca budu ti koji će se, u strahu za svoju sigurnost, u vlastitom naselju zatvarati u svoje kuće i dvorišta.
Referirajući se na izjave ravnateljice o tome da je riječ o korektnim dečkima koji su prošli kroz tretman i ne čine nikakva kaznena djela, mještani su predočili i drugu stranu priče, a to su medijska izvješća o počinjenim kaznenim djelima štićenika Centra u susjednim mjestima (krađa vozila i sl.).
Nadalje, kao problem istaknuli su činjenicu da u neposrednom susjedstvu živi više male djece, da u Punikvama nema mjesta za društveni život (osim igrališta) pa se postavlja pitanje gdje bi štićenici provodili svoje slobodno vrijeme, a da se i ne govori o nezadovoljstvu najbližih susjeda koji su konsternirani činjenicom da im, praktički u dvorište, dolazi velika skupina štićenika Centra.
Zbor građana
Idući tjedan na ovu će temu biti održan Zbor građana Punikvi, na koji će biti pozvana i ravnateljica Erdelja.
-S obzirom na posve netransparentan i neprimjeren način na koji je Centar za pružanje usluga u zajednici, kao državna ustanova, bez ikakvog znanja i konzultacije s lokalnom zajednicom nastojao realizirati ovu inicijativu te na činjenicu da su građani zabrinuti za sigurnost, mještanima Punikvi najavljujem punu osobnu podršku i podršku gradske uprave. Lokalna zajednica iz cijelog je ovog procesa u potpunosti bila isključena, što neodoljivo podsjeća na slične slučajeve gdje nas, s državne razine, također nitko ništa nije pitao – poručio je Batinić.
Najavio je dolazak na Zbor građana kao i svu logističku potporu građanima MO Punikve oko peticije i njena slanja na sve nadležne adrese, prvenstveno Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike te Centru za pružanje usluga u zajednici Ivanec.
U Zakonu o sigurnosti prometa na cestama navodi se razmak između vozila, odnosno navode se i kazne ako se ne pridržavate propisanoga, piše HAK Revija.
Staro je pravilo da biste od vozila ispred sebe morali voziti na udaljenosti od dvije sekunde. Koliko su dvije sekunde u metrima? To varira ovisno o brzini kojom vozite. Pri 80 km/h, na primjer, dvije sekunde bile bi 44 metra. U članku 109. Zakona o sigurnosti prometa na cestama jasno se definiraju obveze vozača. Vozač je dužan držati potreban razmak kad se kreće iza drugog vozila, tako da ne ugrožava sigurnost prometa. Novčanom kaznom u iznosu od 60 eura kaznit će se za prekršaj vozač koji ne drži potreban razmak kad se kreće iza drugoga vozila.
Već sljedeći članak ide dalje. Kad se na javnoj cesti izvan naselja, koja ima samo po jednu prometnu traku namijenjenu za promet vozila u jednom smjeru, kreću jedno za drugim motorna vozila čija je najveća dopuštena masa veća od 3.500 kg ili čija je duljina veća od 7 m, vozači su dužni između svakog od tih vozila držati razmak od najmanje 100 m, piše HAK Revija.
Ova odredba ne odnosi se na dio ceste na kojem je pretjecanje zabranjeno. Također, ako se na cesti izvan naselja kreću u nizu dva ili više vozila koja prevoze opasne tvari, međusobni razmak između tih vozila ne smije biti manji od 200 metara. Kazna za nepridržavanje ovih odredbi je također 60 eura.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.
