Dvorci, kurije i utvrde Varaždinske županije doživjele su kroz povijest brojne promjene vlasništva i namjene.
Nažalost, neprimjerena briga i nemar rezultirali su propadanjem brojnih zdanja, poput onih u Naselju Bela, koje je smješteno uz rijeku Bednju na sjeveroistočnim padinama Ivanščice.
Podsjećamo, obnova mlađeg dvorca pokrenuta je 2004. godine, ali nije provedena u cijelosti. Stariji dvorac, koji je stavljen u prodaju i kojeg kupuje Varaždinska županija, zapravo je u ruševnom stanju te iz dana u dan sve više propada. Ta dva stara dvorca, nazvani Nova (Gornja) i Stara (Donja) Bela, nastala su u razdoblju kad, zbog novih povijesnih okolnosti, polako prestaju funkcionirati srednjovjekovne utvrde smještene na vrhovima brežuljaka (Pusta Bela) a na nižim, pristupačnijim terenima počinje gradnja novih i to prijelaznog tipa kaštela-dvorca. Takav je i kaštel Nova Bela, čiji se postanak veže uz obitelj Pethëo de Gerse, koja ga je izgradila najvjerojatnije na prelazu iz 16. u 17. stoljeće. Smješten je blizu ceste, usred nekad lijepog parka, od kojeg je ostalo još samo nekoliko velikih stabla.
Za kaštel konzervatori i restauratori kažu da je imao naglašenu stratešku funkciju s jarkom uokolo te pomičnim mostom prema obrambenoj ulaznoj kuli, tornju. Međutim, objekt je tijekom 18. stoljeća bio adaptiran u dvorac.
Danas je to masivna jednokatna kamena građevina oblika izduženog pravokutnika, sa snažnim trokatnim tornjem ispred glavnog, zapadnog pročelja dvorca (kojim je prekriven dio pročelja s masivnim ranobaroknim kamenim portalom polukružnog nadvoja prvotnog ulaza). Okružena je obrambenim kamenim zidom s četiri ugaone cilindrične kule, koji zatvara manje dvorište. Na jugo-zapadnom dijelu dvorca, uz ugaonu kulu, prigrađena je u 18. st. prizemna stambena građevina sa dvostrukim lukovima nad jarkom vode.
Unutrašnjost kaštela-dvorca je simetrično koncipirana s naglašenim centralnim prostorom, predvorjem u prizemlju a salom na katu te okolnim bočnim prostorijama. Svi prostori prizemlja su svođeni niskim bačvastim svodovima sa susvodnicama na način 17. st., dok se na katu osim svodova nalaze i ravni stropovi, što ukazuje na kasniju fazu gradnje i adaptacije. Naime, u 18. i 19. stoljeću došlo je do nekih promjena u izgledu dvorca, toranj se povisuje, mijenjaju se prozorski otvori i još neki detalji pročelja, što je rezultat utjecaja romantizma.
Uz ovu građevinu nalaze se ostaci malog perivoja bez stilskih obilježja, vidljivog na katastarskoj karti iz 1860. godine, a uz njega vrt i voćnjak, uređeni vjerojatno po zadnjem vlasniku Bele, Metelu Ožegoviću Barlabaševačkom.
O odlasku zadnjih članova obitelji Ožegović iz Bele detalje doznajemo iz pera Ane Škriljevečki, magistre povijesti.
– Ivan Nepomuk Ožegović sa suprugom Marijom rođenom Goričan odselio je 1958. godine iz dvorca Bela II u Zagreb. Posjed je prodao općini Novi Marof koja ga je prvotno predala na korištenje vojsci. U Beli II logorovala je predvojnička mladež. Od rujna 1958. godine stariji je dvorac Bela I koristila Osnovna škola Završje. U njemu su bili stanovi prosvjetnih radnika, ravnatelja škole i radio stanica. Krajolik oko dvorca i gospodarske zgrade uređeni su za potrebe škole. Sklop Bela I, dvorac s perivojem, vraćen je Ivani i Janku Ožegoviću koji su ga 2004. godine prodali privatnoj osobi, odnosno zadnji vlasnici su Danica Tomić Stipan i Vladimir Stipan. Bela II od 2004. godine također je u privatnome vlasništvu, a krajolik oko dvorca od agrarne je reforme podijeljen na sitne čestice kojima gospodari više vlasnika – ističe Škriljevečki u znanstvenom radu o obitelj Ožegović koja je posjedovala dobro Bela više od sto godina i koja ga je svojim gospodarenjem učinila iznimno naprednim vlastelinstvom.
Dodajmo da je od 1943. godine obitelj Ožegović trpjela premetačine partizana u Beli. Stoga je kao posljedica došlo do preseljenje pojedinih članova iz Bele u palaču Ožegović-Tomasi preko puta župne crkve svetoga Nikole u Varaždinu.
– Za vrijeme rata Metel je imao funkciju niže rangiranog domobranskog časnika stacioniranog u konjičkoj vojarni u Optujskoj ulici u Varaždinu. U svibnju 1945. godine odveden je sa suprugom Emilijom u varaždinski zatvor pod optužbama špijuniranja za Gestapo i članstva u Kulturbundu te su nakon prijekog suda oboje pogubljeni 29. lipnja 1945. godine u predjelu Drvarićeva šuma. Riječ je o lokaciji u naselju Tužno udaljenom oko sedam kilometara od njihove Bele – navodi Ana Škriljevečki.
Tek će se vidjeti hoće li Varaždinska županija i na koji način u prostorima zdanja urediti makar skromnu nišu posvećenu Ožegovićima.
Većinom glasova vijećnici Županijske skupštine Varaždinske županije prihvatili su prijedlog odluke o kupnji dvorca Bela I.
Riječ je o dvorcu i okolnom zemljištu od 30.000 četvornih metara, a cijena je 330.000 eura. Prema pojašnjenju župana Anđelka Stričaka ova bi investicija trebala proširiti turističku ponudu Varaždinske županije.
Cilj je proširiti priču oko formiranja interpretacijskih centara diljem županije, ali i osnivanje nove muzejske ustanove.
– Na području Varaždinske županije nalazi se 226 zaštićenih i preventivno zaštićenih kulturnih dobara, od čega su 32 arheološka kulturna dobra, a dva su zaštićena na UNESCO-ovoj listi nematerijalne baštine svijeta. Da bismo što više tih dobara prezentirali, Županija je pokrenula izgradnju posjetiteljskih i interpretacijskih centara na pet iznimno vrijednih lokaliteta, ne samo lokalno i nacionalno, nego i na svjetskoj razini. Riječ je lokalitetima fosilnog vulkana, voćanskih neandertalaca, vunastog nosoroga, halštatskih knezova i rimskih termi – naveo je župan Stričak.
Uz dvorac Belu I, kupuje se i oko 30.000 četvornih metara okolnog zemljišta.
– Cijelo to područje poznato kao dolina vitezova Ivanovaca, tj. naselja Presečno, Krušljevec, Beletinec, Podevčevo, Filipići, Završje, Seljanec, Margečan i druga, zasad nema nikakvu društveno-kulturnu infrastrukturu. Vjerujemo da će privođenje dvorca Bela I kulturno-turističkoj svrsi za cijeli kraj biti dodatan poticaj za bavljenje turizmom i eko-proizvodnjom te oživljavanje starih obrta i zanata – rekao je Stričak i dodao:
– Za kineski zid i egipatske piramide svi ste čuli. Mogu li ovi naši lokaliteti biti toliko zanimljivi? Pojedinačno zasigurno ne, ali nigdje na svijetu na ovako malom prostoru kao što je Varaždinska županija ne postoje lokaliteti koji svjedoče o svim vremenskim i povijesnim slojevima čovječanstva. Zato je bitno da sva naša kulturna dobra čuvamo, štitimo, otkupimo ono što je moguće te da postanemo važna točkica na karti svjetske kulturne baštine. Svaki od tih lokaliteta, pa tako i dvorac Bela I bit će dio buduće mreže muzejske ustanove, a u njemu bismo prezentirali sve vezano uz srednji vijek. Uz lokalitete ćemo vezati četiri pojma: znanje, okoliš, kultura i turizam, a vjerujem da će to biti dobitna kombinacija – rekao je Stričak.
U novu poljoprivrednu sezonu Podravka ulazi s još ambicioznijim planovima sadnje na vlastitim i poljima svojih kooperanata u Istri, Slavoniji i na sjeveru Hrvatske.
Sjetva i sadnja povrća te ratarskih kultura na vlastitim i kooperantskim površinama već su u punom zamahu, a poseban naglasak stavlja se na proizvodnju domaće rajčice, graška, krastavaca, paprike i kukuruza.
Ove godine, Podravka s kooperantima planira posaditi gotovo 12 milijuna presadnica rajčice na ukupno 340 hektara čime će osigurati dovoljne količine za cjelogodišnju preradu rajčice u svojim pogonima. Osim rajčice ovih dana sadi se i paprika te sije krastavac, dok su sadnja graška i sjetve cikle i kukuruza završene.
– Podravka je uz nastavak suradnje s kooperantima u Istri i na sjeveru Hrvatske ove godine povećala broj kooperanata u Slavoniji, a svima njima daje punu podršku u cjelokupnom procesu proizvodnje uključujući edukacije i pristup najsuvremenijim znanjima vezanim uz povrtlarsku i ratarsku proizvodnju.
Povećanjem površina na kojima uzgaja povrće i ratarske kulture Podravka jača samodostatnost u poljoprivrednoj proizvodnji i skraćuje dobavne lance što su važni ciljevi njezine Strategije održivosti. Osim povećavanjem poljoprivrednih površina za uzgoj povrća i ratarskih kultura Podravka ostvarenje svojih ambicioznih ciljeva u poljoprivredi osigurava i značajnim ulaganjima u modernizaciju poljoprivredne proizvodnje. Ulaganjima u nabavku suvremene poljoprivredne mehanizacije i opreme, kao i u navodnjavanje te poboljšanje kvalitete zemljišta osiguravaju se viša produktivnost i kvaliteta plodova.
Podravkina poljoprivredna strategija kao dio šire Strategije održivog poslovanja uzima u obzir ne samo trenutne potrebe tržišta, već i buduće izazove koje donose klimatske promjene i geopolitičke nestabilnosti koje uzrokuju globalne poremećaje u lancima opskrbe zbog čega se jačanje poljoprivrednih aktivnosti i ulaganja planira i u narednim godinama – ističu iz Podravke.
Vijećnici Općinskog vijeća Općine Gornji Kneginec održali su u ponedjeljak 13. svibnja 2024. godine svoju 31. sjednicu. Sjednici je prisustvovalo 11 vijećnika, a dnevni je red sadržavao četiri točke.
Pod prvom točkom usvojena su financijska izvješća, i to: Godišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Općine Gornji Kneginec za 2023. godinu, zajedno s Izvještajem i obrazloženjima istoga, Izvještaj o provedbi Plana razvojnih programa Općine Gornji Kneginec za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2023. godine i Odluka o raspodjeli rezultata po Godišnjem izvještaju o izvršenju Proračuna Općine za 2023. godinu.
Iz financijskih izvještaja doznaje se da su prihodi i primici Općine zajedno s prihodima i primicima korisničkog korisnika u 2023. godine ostvareni u iznosu od 5.143.470,51 EUR, što je 105,9 % od planiranoga, dok su rashodi i izdaci ostvareni u iznosu od 3.596.443,37 EUR, što je 67,8 % od planiranoga. Ukupan višak prihoda i primitaka Općine Gornji Kneginec zajedno s proračunskim korisnikom iznosi 1.992.227,67 EUR koji će se u ovoj godini rasporediti za pokriće rashoda i izdataka za što će biti potrebno donijeti rebalans proračuna.
Općinski su vijećnici usvojili Zaključak o prihvaćanju Izvješća o izvršenju Programa gradnje vodnih građevina i komunalne infrastrukture u 2023. godini kao i Zaključak o prihvaćanju Izvješća o izvršenju Godišnjeg programa održavanja komunalne infrastrukture Općine Gornji Kneginec za 2023. godinu.
Kod posljednje točke vijećnici su jednoglasno usvojili Odluku o odabiru najpovoljnije ponude za prodaju nekretnina. Odlukom je odabrana ponuda tvrtke INTELMAR d.o.o. iz Zagreba kao najpovoljnija za kupnju neizgrađenog građevinskog zemljišta površine 17.152 m2 u Poduzetničkoj zoni Kneginec, a koje je u vlasništvu Općine Gornji Kneginec. Tvrtka INTELMAR d.o.o. planira svoju investiciju u Poduzetničkoj zoni za izgradnju proizvodno-skladišne hale.
Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih prigodnih kolača i torti od kojih...
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
