Povežite se s nama

U fokusu

Što je donijelo preuzimanje bolnica? Posavec: Povrijeđen je Ustav i zakoni, ljudi su izdvajali iz plaća da bi gradili bolnici

Objavljeno:

- dana

Dio županija i dalje traži ocjenu ustavnosti zakona kojim je država preuzela upravljanje općim bolnicama te tvrde da su zaustavljena ulaganja. Koja je budućnost općih i županijskih bolnica te što je donijelo državno preuzimanje osnivačkih prava? Hoće li pacijenti imati bolju ili lošiju skrb?

O tome se jučer raspravljalo u HRT-ovoj emisiji Otvoreno.

Od 1. siječnja, izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, odlučeno je da država postaje osnivač svih općih i županijskih bolnica. Kada se to dogodilo, a i prije u samoj najavi tih izmjena zakona, rekli smo da je povrijeđen i Ustav i mnogi drugi zakoni koji su time u koliziji, kazao je Matija Posavec, međimurski župan.

– Kad vi radite reformu zdravstva, ona je potrebna u Hrvatskoj, onda morate imati određene ciljeve, a nakon toga odabrati način kako doći do tih ciljeva. Zasad vidimo da je jedini cilj bio da se otmu opće i županijske bolnice županijama, jer nas nitko nije pitao, nitko nije komunicirao, nego se samo donio zakon u parlamentarnoj većini, naglasio je.

– Povrijeđen je ne jedan članak Ustava, nego nekoliko. Članci 3, 8, 48, 50 i 129a koji zadire i u pravo vlasništva, koji zadire i u sve one druge segmente odlučivanja i ovlasti koje ima jedinica regionalne samouprave, dakle županija, nastavio je.

Dodao je da je osim Ustava povrijeđeno nekoliko zakona – Zakon o vlasništvu i pravu vlasništva, Zakon o ustanovama, Zakon o jedinicama lokalne i regionalne samouprave.

– Povrijeđene su i raznorazne strategije, povelje. Povelja o europskoj samoupravi, dakle metoda supsidijarnosti, Povelja i strategija vlade o decentralizaciji, jer je ovo centralizacija, rekao je Posavec.

– Kod mene u Međimurju, pa i negdje drugdje, ljudi su odvajali od svoje plaće. To vam je bio samodoprinos da na svom području izgrade bolnicu. I oni su emotivno za nju vezani. I sada da netko drugi odlučuje hoće li uopće biti bolnica, kako će funkcionirati, s kojim poslovima, kojim odjelima, naprosto mislim da to nije korektno. I zbog svega toga tražili smo ocjenu ustavnosti, pojasnio je.

Ustavni sud još uvijek nije donio tu odluku, iako oni po Zakonu o Ustavnom sudu su imali rok od 30 dana da donesu odluku po hitnom postupku ako predstavničko tijelo traži ocjenu ustavnosti u segmentima koji zadiru u djelokrug i ovlasti županija. Međutim, odluka se još čeka.

–  Ništa se u ovih šest mjeseci spektakularno nije dogodilo. Vidimo da je Vlada i danas donijela odluku da se 80 milijuna eura rasporedi po zdravstvenim ustanovama u onom sanacijskom dijelu pokrivanja troškova, od čega dvije trećine je otpalo na kliničke bolničke centre i na kliničke bolnice, samo jedna trećina na županijske bolnice. Toliko o tome tko stvara dugove u zdravstvu, zaključio je Posavec.

Ništa nije išlo krivo i legitimno je i demokratski da se svako tko nije zadovoljan buni, rekao je Tomislav Dulibić, državni tajnik u Ministarstvu zdravstva.

– Mi smo pokrenuli reformu zdravstva prije više od dvije godine. Ovo smo više puta komunicirali, imali smo nekoliko sastanaka na zajednici županija u više navrata. Zakon je prošao u dva čitanja i nikome ništa nismo oteli. Nitko neće uzeti bolnicu i premjestiti je negdje drugdje, istaknuo je.

–  Stavite u studio sve bivše ministre zdravstva, bez obzira jesu li HDZ, SDP ili bilo koje stranke, svi bi vam podržali ovu ideju. Svi znaju da je to potrebno napraviti za daljnju reformu, ne samo da bi se promijenilo, što će vam reći predstavnici te tri županije, tri ravnatelja. Nismo mi to radili da bismo promijenili tri ravnatelja bolnice, nego da bi se stvorile pretpostavke za daljnje unaprjeđenje sustava. Moramo raditi i na funkcionalnoj integraciji, i na novim odjelima, nova mreža, znači kompletno unapređenje sustava, naglasio je Dulibić.

Svatko tko želi raditi u maniri dobrog gospodara i koji ima jasnu strategiju i viziju onoga što želi da se događa na njegovoj županiji, on želi upravljati sustavom, kazao je Željko Kolar, krapinsko-zagorski župan. Dodao je da “reforma kao reforma ne znači apsolutno ništa”.

– Sasvim je svejedno tko će biti ravnatelj i koji će biti ljudi u upravnim vijećima ako ne riješimo osnovne probleme u zdravstvu što se tiče funkcioniranja samih bolnica, a to su prije svega limiti. Pa u Općoj bolnici Zabok limit ne pokriva niti plaću. Znači materijalni troškovi i medicinska oprema su čisti gubitak bolnice, pojasnio je.

– Zakon je na snazi od 1.1. Od 1.1. do 30.6.2023. godine bolnica je bila 500.000 eura u minusu, a sada ima 3 milijuna eura minusa u prvih 6 mjeseci, naglasio je Kolar.

– Mi smo sporazum o međusobnim pravima i obvezama potpisali kao županija s Ministarstvom zdravstva i s općom bolnicom još 10. travnja ove godine i mogu reći da se u tom periodu ništa spektakularno nije dogodilo, pacijenti i dalje imaju kvalitetnu i dostupnu zdravstvenu zaštitu, što je najbitnije. Oni ne moraju znati tko je osnivač, njima je bitno da imaju kvalitetnu zdravstvenu zaštitu. Ja vjerujem da će ovom reformom zdravstvena zaštita biti još kvalitetnija i još dostupnija, kazao je Igor Adrović, virovitičko-podravski župan.

Napomenuo je da osnivačka prava nisu prebačena na državu zato što su županije bili loši osnivači ili loši gospodari nego kako bi se provela reforma.

U fokusu

U Varaždinskoj županiji i Međimurju lani zabilježene najveće stope oporabe otpada

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije  Marija Vučković predstavila je Izvješće o komunalnom otpadu za 2023. koji pokazuje neznatno smanjenje od 0,6 posto tog otpada u odnosu na 2022., ali je istaknula kako se nastavlja trend porasta odvojeno sakupljenog otpada i iznosio je 48 posto. 

– U 2023. godini je ukupno nastalo 1.833.341 tona komunalnog otpada, što je u odnosu na 2022., zanemarivo smanjenje od 0,6 posto. Godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku iznosila je u 2023. godini 474 kilograma, što je jednako vrijednosti iz 2022., ali je još uvijek značajno niža od prosjeka zemalja EU koji je prema podacima u 2022. iznosio 513 kilograma po stanovniku – istaknula je ministrica Vučković.   

Rekla je da najviše otpada po stanovniku nastaje u primorskim županijama što je posljedica turizma. U ukupnim količinama komunalnog otpada, otpad iz turizma na nacionalnoj razini sudjeluje s udjelom od oko 10 posto. 

Ministrica Vučković ističe kako se u 2023. nastavlja trend porasta udjela odvojeno sakupljenog komunalnog otpada koji je iznosio 48 posto. Rekla je da se 2017. godine 72 posto otpada nije odvajalo, a u 2023. 52 posto.

Od 2015. do 2023. bilježi se porast odvojenog sakupljanja otpada za 24 postotna boda. 

Broj jedinica lokalne samouprave s odvojenim sakupljanjem otpada povećao se od 2017. sa 457 na 531, odnosno samo njih 25 nije uvelo odvojeno sakupljanje otpada. 

Kod 65 posto jedinica lokalne samouprave, odnosno njih 363 je u 2023. rasla stopa odvojenog sakupljanja komunalnog otpada u odnosu na 2022. 

Vučković ističe da 13 jedinica lokalne samouprave, od toga njih 12 iz Međimurske županije, imaju stopu odvajanja otpada iznad 62 posto, a što svjedoči o jednom dodatnom i pozitivnom primjeru u cijeloj Hrvatskoj. 

U 2023. bila su aktivna 282 reciklažna dvorišta. Stopa oporabe u 2023. iznosila je 38 posto, što je u odnosu na 2022. povećanje za četiri postotna boda. 

Stopa odlaganja otpada u 2023. iznosila je 52 posto, a do 2035. godine potrebno je smanjiti odlaganje komunalnog otpada na 10 posto.

U 2023. godini su najveće vrijednosti procijenjene stope oporabe otpada, kao i prethodnih godina, zabilježene u Međimurskoj županiji – 56 posto, Varaždinskoj 55 posto i Koprivničko-križevačkoj 49 posto. Najniže vrijednosti stope oporabe imaju Ličko-senjska (23 posto) i Dubrovačko-neretvanska županija (26 posto). Jednak poredak županija je i kod stope recikliranja. 

Stopa recikliranja je u 2023. porasla za dva postotna boda u odnosu na 2022. i iznosila je 36 posto, a time još uvijek u Hrvatskoj nije dostignut cilj iz Okvirne direktive o otpadu koji iznosi 50 posto. Ministrica kaže da je trend pozitivan i nastojat će ga i dalje ubrzavati. 

Ako se razmatra razdoblje od 2020. do 2023. vidljivo je kako se najbolji rezultati postižu kod otpadnog metala, papira i kartona te stakla, dok je značajne napore potrebno uložiti u unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadnom plastikom i biootpadom, ali i stakla, poručila je ministrica Vučković.  

Najavila je da će se do kraja listopada objaviti natječaj od 58 milijuna eura za recikliranje građevnog otpada, biootpada i otpadne plastike. 

Nastavite čitati

U fokusu

Bivši zapovjednik Hrvatske vojske Robert Hranj ima novi posao

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga, umirovljeni admiral Robert Hranj, novi je predsjednik Savjeta za obranu i nacionalnu sigurnost SDP-a

Ovo prvo kadrovsko pojačanje izglasalo je u četvrtak popodne Predsjedništvo SDP-a, piše Jutarnji list.

Medij dalje piše da je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić među svoje prioritete u vođenju stranke stavio upravo obrambenu politiku i ulogu Hrvatske unutar NATO-a, pa će mu Hranj, kao dugogodišnji iskusni časnik koji je, među ostalim, bio i zamjenik vojnog predstavnika za NATO u Vojnom predstavništvu RH pri NATO i EU u Bruxellesu, te koji je i kao načelnik stožera također sudjelovao na mnogim sastancima na vrhu NATO-a, dobro doći kao savjetnik.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje