Projektom ˝Drava Life – Integrirano upravljanje rijekama˝ žele se zaštititi staništa ugroženih vrsta i narušena morfologija rijeke Drave, ali i zaštititi lokalno stanovništvo od poplava

Prirodu prečesto uzimamo zdravo za gotovo, a u njenim ljepotama uživamo sve rjeđe jer, pravdamo se, takav je način života. Često nismo ni svjesni da u našoj blizini obitavaju ugrožene vrste životinja i bilja, a da svojim djelovanjem možemo itekako doprinijeti njihovoj zaštiti. Jedan od projekata koji je namijenjen upravo tome je ˝Drava Life – Integrirano upravljanje rijekama˝.

U sklopu spomenutog projekta novinarske ekipe prošlog su tjedna imali jedinstvenu priliku zaploviti rijekom Dravom i to kroz dvije županije, ali i dvije države – Hrvatskom i Mađarskom.

U jutarnjim satima krenuli smo iz Donje Dubrave u Međimurju, a nakon četiri sata vožnje brodom zaustavili smo se u Koprivničko-Križevačkoj županiji u blizini Novačke, odnosno Općine Gola.

U ta četiri sata možda ne možete vidjeti svaki detalj, ali zasigurno možete doživjeti snagu Drave, koja je na nekim mjestima divlja sa svojim virovima, ali i jedinstvena sa šumama koje je ˝čuvaju˝ s obje strane obale, sprudovima koji su lokalcima u ljetnim mjesecima omiljena mjesta za kupanje, ali i sa svojom bioraznolikošću.

Drava krije ljepote na kojima bi nam mnogi zavidjeli, ali isto tako pruža i dom ugroženim vrstama ptica i zasluženo nosi naziv europske Amazone.

Igor Tošić iz Hrvatskih voda i Tanja Nikowitz iz WWF Austrije tijekom puta, koji prolazi Regionalnim parkom Mura-Drava, strpljivo su nam objašnjavali da je mala čigra ambasador žive Drave, te pokazali staništa bregunica i pčelarica.

Bregunica, poznatija i kao najmanja europska lastavica, je strogo zaštićena vrsta koja se gnijezdi u kolonijama na vertikalnim pješčanim obalama, na šljunčarama i uz obale rijeka, gdje otkopavanjem rade do jednog metra duboku duplju. Selo Đelekovec u susjednoj Koprivničko-križevačkoj županiji proglašeno je prvim selom ptica bregunica u Hrvatskoj. Na području istoimene općine nalazi se strma obala rijeke Drave nazvana Libanovec, dom i omiljeno mjesto za gniježđenje jedne od najvećih kolonija ovih strogo zaštićenih vrsta ptica. Staništa bregunica na sreću još uvijek možemo naći na više lokacija duž obale Drave na sjeveru Hrvatske, od Međimurske do Koprivničko-križevačke županije.

Mala čigra je pak jedna od najrjeđih ptica gnjezdarica u Hrvatskoj. Ptići su sivo-smeđe-žuti te savršeno prilagođeni gniježđenju na staništima šljunčanih i pješčanih otoka te sprudova i otoka bez vegetacije. U Hrvatskoj od rijeka gnijezdi se jedino na Dravi te se apelira posjetitelje da tijekom sezone gniježđenja izbjegavaju šljunčane sprudove kako ne bi uznemiravali ptice.

Uz obalu Drave, ako imate sreće, možete vidjeti i pčelarice. One su nešto veće od bregunica, a gnijezde se slično.

Uz zaštićene vrste ptica, rijeka Drava i njena obala pružaju dom i raznolikoj vegetaciji kao i brojnim životinjskim vrstama.

No, da bi Dravu očuvali i održali je ˝živom˝, te da ostane dom zaštićenim životinjama, ali i da bi zaštitili lokalno stanovništvo od sve češćih poplava, realizira se i projekt ˝Drava Life˝

– Cilj projekta je poboljšati ekosustav rijeke Drave u Hrvatskoj, a to se postiže otvaranjem i stvaranjem novih rukavaca, uklanjanjem i prilagodbom obaloutvrda i ostalih vodnih građevina te očuvanjem poplavnih područja i prirodnih strmih obala rijeke, čime se obnavljaju ključne biotičke i abiotičke značajke ekosustava rijeke Drave, jedne od posljednjih doprirodnih europskih rijeka – pojasnio nam je Tošić. U proljeće ove godine otvoreni su obnovljeni rukavci kod Donje Dubrave, Legrada, Hlebina i Gole.

– Iz postojećih trasa korita rukavaca uklonjeni su sediment i pregrade, izgrađene su ekološke lokve, dubljaci, te su na nekoliko mjesta rekonstruirane gabionske pregrade i prijelazne rampe. Time će se smanjiti potreba za popravcima i izgradnjom regulacijskih građevina na tim potezima Drave te će se rasterećenjem glavnog korita, povećati sigurnost nasipa za obranu od poplava – objašnjava Tošić.

Prema Tošićevim riječima, slijedeći u planu je zahvat, odnosno planirana realizacija projekta kod naselja Otok Virje u Općini Cestica i kod mostova u Botovu.

Riječni ekosustavi među najugroženijim su ekosustavima u Europi. Unutar projektnog područja, Drava je jedna od posljednjih poluprirodnih rijeka u srednjoj Europi. Izgradnjom 23 hidroelektrane u Austriji, Sloveniji i Hrvatskoj rijeka je presječena i ostao je samo mali dio slobodnog toka, uglavnom u Hrvatskoj.

Područje projekta ˝Drava Life˝ obuhvaća dužinu od 310 km i uključuje četiri NATURA 2000 područja na površini od 67.800 hektara od Dubrave Križovljanske (322,8 rkm) do Osijeka (15 rkm). U projekt je uključena cijela dužina Drave u Hrvatskoj, osim dijela od Osijeka do ušća u Dunav (Park prirode Kopački Rit).

U sklopu projekta sanirat će se ključne prirodne osobine riječnog ekosustava međusektorskom suradnjom Hrvatskih voda, javnih ustanova za zaštitu prirode i nevladinih udruga. Veći dio projekta je realiziran, a radovi će se odvijati i tijekom ove godine.

Obnova rukavaca i korita rijeke poželjni su za obranu od poplava i unutar postojećih poplavnih područja. Takav način obnove vodi približavanju očuvanja prirode i zaštiti od poplava na održiv način i svojevrstan je izazov svim partnerima.

Projekt će također pozitivno utjecati na zalihe podzemnih voda jer će se obnavljanjem poboljšati infiltracija riječne u podzemne vode i tako stabilizirati i podići razina podzemnih voda. To će također povećati otpornost ekosustava poplavnih područja Drave na negativne učinke klimatskih promjena.

Osim toga, projekt će povećati rekreacijsku vrijednost područja za lokalno stanovništvo koje se njime koristi za, primjerice, ribolov, kupanje i opuštanje.

Kako bilo, najveća odgovornost prema zaštiti prirode je na svima nama, svakom pojedincu. Drava, šume i ostale rijeke nam neće zamjeriti, ali moramo se zapitati što ćemo ostaviti onima koji dolaze poslije nas i hoćemo li im dati priliku da uživaju u prirodnim ljepotama u kojima mi sada uživamo. Naše šume su pluća našega kraja, a rijeke i njihova obala prirodna staništa brojnih vrsta koje izumiru.

Rijeka Drava – posljednji poluprirodni vodotok u srednjoj Europi

Drava ima najveći protok u proljetnim mjesecima i na jesen zbog oborina iz širokog alpskog zaleđa. Ukupno slivno područje Drave u Italiji, Austriji, Sloveniji, Hrvatskoj i Mađarskoj pokriva 41.238 km², a u svojem toku mijenja svoj karakter; od alpske, bujične i regulirane rijeke do panonske, nizinske i slobodne rijeke koja počinje od Maribora, a posebno je izražena u dijelu toka od Donje Dubrave do ušća u Dunav.

Dio Drave pokriven projektom jedan je od posljednjih poluprirodnih vodotoka u srednjoj Europi. Izgradnjom 23 hidroelektrane u Austriji, Sloveniji i Hrvatskoj rijeka je presječena i od svih 749 km ostao je samo mali dio prirodnog vodotoka, uglavnom u Hrvatskoj.

Sva područja u sklopu projekta DRAVA LIFE nalaze se između Otoka Virje (rkm 314,3) i Podravske Moslavine (rkm 96), a projekt pokriva veći dio Drave u Hrvatskoj (218,3 km).

Glavne aktivnosti u sklopu projekta provode se na sljedećih šest lokacija duž rijeke Drave:

• Otok Virje (312 – 314,3 rkm)

• Stara Drava Varaždin (289,3 – 292 rkm)

• Donja Dubrava – Legrad (240 – 241,45 rkm)

• Most Botovo (226,6 – 227,9 rkm)

• Novačka (214 – 217 rkm)

• Miholjački Martinci (104 – 106 rkm)

Dio fotografija snimio je zadarski fotograf Marko-Lorenzo Blaslov