Povežite se s nama

U fokusu

EKSKLUZIVNO Nasljednik plemićke loze Ivan Alexander Drašković: Kad završim školovanje u Beču, želim živjeti i raditi u Velikom Bukovcu

Objavljeno:

- dana

Ovo je zaista lijep i miran kraj koji ima puno potencijala. Imate prirodne ljepote i bogatu povijest i kulturnu baštinu. Dugoročni plan je da uredimo dvorac u Velikom Bukovcu i da ovdje živim nakon što završim školovanje. To nam je u razgovoru, koji smo prije nekoliko dana vodili u perivoju dvorca u Velikom Bukovcu, otkrio Ivan Alexander Drašković, unuk pokojnog grofa dr. Karla Draškovića.

Mladi potomak ove plemićke obitelji koja je dala četiri hrvatska bana, Jurja II., Ivana II., Ivana III. i Ivana V., trenutno živi u Beču, gdje se školuje. Govori nekoliko jezika, među kojima je i hrvatski, završava tamošnju gimnaziju, godinu dana proveo je u internatu u Engleskoj. Čeka ga još služenje vojske u Austriji od šest mjeseci. Osim hrvatskog ima i austrijsko državljanstvo, a vojska je tamo obavezna. Nakon toga planira upisati fakultet iz područja ekonomije i menadžmenta, što mu je potrebno da bi mogao voditi poslove u Hrvatskoj. On baš kao i njegova cijela obitelj voli provoditi vrijeme u Velikom Bukovcu.

Ivan Alexander Drašković u uredu u dvorcu u Velikom Bukovcu

Iako su možda javnosti najpoznatiji dvorci, poput ovoga u Velikom Bukovcu ili u Trakošćanu, Draškovići su u Hrvatskoj gradili i crkve, pomagali u razvoju obrazovnog sustava, te su tijekom niza stoljeća imali važnu ulogu u političkom i društvenom životu, a posebice u gospodarskom razvoju.

Nakon Drugoga svjetskog rata Draškovićima je oduzeta sva imovina. Izgubili su svoja tada nacionalizirana imanja u domovini i odselili se u inozemstvo. Novi život nastavili su u Güssingu u Austriji, a 1992. godine se pokojni grof dr. Karl Drašković vratio se u Hrvatsku s kojom je i poslovao iz austrijskog Gradišća.

Nakon što je devedesetih, uspostavom samostalne Republike Hrvatske, omogućen povrat imovine, Draškovići su jedan dio uspjeli vratiti, poput spomenutog dvorca u Velikom Bukovcu.

Nakon smrti grofa Karla, posjed u Velikom Bukovcu naslijedio je njegov sin Nikolaus, koji je oženjen libijskom plemkinjom Rulom s kojom ima blizance Ivana Alexandra i Mariju Alisar, te mlađeg sina Karla koji je ime dobio po svojem djedu.

Draškovići su ubrzo nakon povrata započeli s obnovom dvorca u Velikom Bukovcu, koji je do tada bio nagrižen zubom vremena…

Potom slijede godine borbe za povrat oduzete imovine, a nakon očeve smrti tu pravnu bitku nastavlja njegov sin Nikolaus.

Prošlog tjedna obilazili su posjede i održali niz sastanaka, a pridružio se i otac Nikolaus Drašković

Obitelj se inače u Austriji bavi poduzetništvom. Iako su potomci plemićke obitelji, ne vole to ni na koji način isticati. Ipak, nastoje se uključiti u društveni život pa je tako nedavno u Trakošćanu održana sad već tradicionalno sportsko događanje “Utrka za mač grofa Draskovicha” u organizaciji Atletskog kluba Varaždin. Pobjednicima je ove godine medalje uručio Ivan Alexander.

– Ove godine otac i majka nisu mogli doći zbog poslovnih obaveza pa je meni pripala ta čast. Zaista lijepo događanje i drago mi je da sam bio prisutan. Želja moje obitelji je da pridonosimo razvoju kraja u kojem su živjeli naši preci, a kako se bliži završetak mog školovanja, otac me sve više uključuje u posao. Tu mi je od velike pomoći upravitelj i direktor Ivan Domislović, koji već 35 godina brine o posjedima, ali i pravnim zavrzlamama oko povrata imovine – kaže nam mladi Ivan.

Zanimalo nas je i kako izgleda njegov život kad uhvati malo slobodnog vremena.

– Ne znam kakva je ovdje percepcija, ali to što smo nasljednici plemićke obitelji ne znači da se ne trebamo boriti u poslovnom ili bilo kakvom drugom smislu. Roditelji imaju jako puno posla, mi im nastojimo pomoći, ali i krenuti nekim svojim putem. Osobno mi je cilj završiti školu i preuzeti brigu o imovini u Hrvatskoj, te živjeti ovdje u dvorcu u Velikom Bukovcu. Slobodno vrijeme? Volim ga provoditi s obitelji i prijateljima, kad nismo u Hrvatskoj, volim otići na planinarenje ili odmor u prirodi u Austriji, primjerice negdje uz rijeke – govori nam skromni Ivan Aleksandar. Mladić ima velike ambicije vezane uz sam završetak obnove dvorca, ali i razvoj cijeloga kraja.

Našlo se malo vremena i za opuštanje na Dravi

Ovaj put u Hrvatskoj je proveo nešto više vremena, pa je uz poslovne obaveze uspio i malo bolje upoznati bukovečki kraj.

– Proveo sam jedno poslijepodne uz Dravu, odnosno ribnjak Željka Sovića koji uspješno godinama vodi ugostiteljski objekt u sklopu dvorca – rekao nam je Ivan, koji se okušao i u ribolovu. Dodaje da je zahvalan što je uspio vidjeti i doživjeti prirodne ljepote ovoga kraja.

Međutim, kako kaže, nije u Hrvatsku došao samo uživati u ljepotama rodnog kraja njegovih predaka, već i raditi, i to po 10 do 12 sati dnevno.

– Namjera je bila da se još detaljnije upoznam s poslom, ali doslovno, kako s papirologijom, tako i fizičkim poslom – priča nam Ivan Alexander koji je primjerice iskusio kako je to raditi na proizvodnji tagetesa.

Prošlog tjedna je pak s Domislovićem i njihovim suradnicima, te jedan dan i s ocem Nikolausom, obilazio posjede diljem Hrvatske. Održali su niz sastanaka, a mladi Ivan kaže nam da željno iščekuje novi dolazak u ovaj kraj.

Kad se riješe sve pravne zavrzlame, posvetiti će se daljnjoj obnovi dvorca, ali i upravljanju imovinom. Spomenimo i da su im u Opatiji vraćene mala i velika Villa Keglevich, kao i nekretnine u Zagrebu, te poljoprivredna zemljišta i šume na području Varaždinske županije, ali i drugim dijelovima Hrvatske.

Okušao se i u ribolovu
Ivan Alexander Drašković, Ivan i njegov sin Jakob Domislović s načelnikom Općine Bednja Damirom Poljakom nakon obilaska Trakošćana
Ubrzo nakon što im je dvorac vraćen, Draškovići su obnovili dio dvorca u Velikom Bukovcu. Plan je urediti i ostatak ovog zdanja
Mladi Ivan smatra da posao možeš dobro raditi tek kad upoznaš sve njegove dijelove, a posebice fizički rad. Ova fotografija snimljena je tijekom procesa sušenja tagetesa

U fokusu

Plenković kaže da nikad nismo živjeli bolje. Podaci govore da više od 70 posto radnika ima plaću ispod prosjeka

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Hrvati nikad nisu bolje živjeli, nikad veće plaće, nikad veće mirovine, nikad više zaposlenih, nikad manje nezaposlenih, Europska unija, euro, Schengen, rekao je premijer Andrej Plenković u intervjuu za HRT.

Taj je zaključak iznio u kontekstu osvrta na kampanju za parlamentarne izbore.

U intervjuu je govorio i o poreznoj reformi, poskupljenjima struje i plina, kao i o aktualnoj političkoj situaciji.

Cijeli intervju možete pročitati OVDJE.

No, živimo li zaista tako dobro. Statistike govore da su plaće rasle, ali rasle su i cijene i to nije nikakva novost niti neka komplicirana analiza. Podaci isto tako govore da je čak 56 posto zaposlenih primalo plaću manju od 1130 eura i da je čak 70 posto plaća ispod državnog prosjeka.

Prosječna mjesečna neto plaća za srpanj, isplaćena u kolovozu, zadržala se na 1315 eura, kao što je bila i u prethodnom mjesecu, no medijalna je plaća porasla 24 eura na 1130 eura, piše Poslovni.hr.

Polovica zaposlenih u pravnim osobama, a to je 745 tisuća zaposlenih, zaradilo je manje od medijalne plaće. Njima bi trebalo pribrojiti i većinu od 232 tisuće zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama. Zajedno, to bi značilo da je oko 56 posto zaposlenih zarađivalo manje od 1130 eura neto.

Ispod državnog prosjeka od 1315 eura nalazi se oko 70 posto svih zaposlenih u državi. Desetina najbolje plaćenih u tvrtkama i javnim ustanovama, negdje oko 150 tisuća zaposlenih u RH, ima prosječnu neto plaću veću od 2027 eura neto i iznad 2900 eura bruto.

Najbolje plaćeni zaposlenici u Gradu Zagrebu, njih 43 tisuće iz zadnjeg decila, zarađuje više od toga, više od 2410 eura neto i više od 3500 eura bruto!

Dakle, velika većina zaposlenih zgusnuta je od minimalca do prosječnih primanja, 20 posto svih zaposlenih zarađuje između 1315 i 2027 eura, a 10% najbolje plaćenih ima plaće od 2028 eura naviše. Hrvatsku platnu elitu uglavnom čini viši i visoki menadžerski sloj, poneki informatičar te zaposleni u javnom sektoru.

Dosadašnji su podaci pokazivali da visokoobrazovane skupine zaposlenih zarađuju 43 posto više od prosjeka. Za ovu godinu bi ta razlika mogla biti nešto veća nakon znatnog povećanja plaća u javnom sektoru, gdje je obrazovna struktura zaposlenih i najviša.

Što se tiče opće slike, prosječne su plaće u ovoj godini najviše poskočile u travnju, kada je isplaćena velika povišica u javnom sektoru, i nakon toga ili padaju ili stagniraju. Za srpanj su, primjerice, prosječne plaće u javnom sektoru pale za 20-ak eura u javnoj upravi, 35 eura bile su manje plaće u obrazovanju i gotovo 90 eura manje u zdravstvu.

Prerađivačka industrija zabilježila je povećanje neto plaće za 16 eura, građevinski sektor za 30 eura, hoteli su za srpanj isplatili samo dva eura veće plaće, a kafići i restorani šest eura manje.

U nešto duljem vremenskom periodu od sedam mjesecu najmanje su rasle plaće u telekomunikacijama, socijalnoj skrbi bez smještaja, bankama te IT sektoru, oko 3 do 4 posto, dok su prosječne plaće rasle oko 10%.

Vlada priprema neke porezne izmjene za 2025., a prema dosad objavljenim informacijama, može se očekivati povećanje osobnog odbitka na 600 eura, što će donijeti 8 eura veće plaće, proporcionalno tome povećavat će se i odbici za uzdržavane članove obitelji te se i u tom dijelu može skupiti četiri-pet eura više. Umirovljenici lobiraju da neoporezivi iznos mirovine bude tisuću eura.

Najveći dobitnici predstojeće porezne korekcije bit će desetak tisuća najbolje plaćenih zaposlenika u zemlji čije su mjesečne bruto plaće iznad 7000 eura na mjesec, te jednim dijelom ulaze u veću poreznu stopu (od 30 posto). Inače, prosječne plaće u Zagrebu su oko dvjesto eura više nego u državi i kreću se oko 1500 eura.

Nastavite čitati

U fokusu

Jedan je trgovački lanac opet povisio plaće svojih zaposlenika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon velikog povećanja bruto plaća od 12,5 % u prosjeku početkom ove godine, Kaufland Hrvatska k.d svojim će zaposlenicima od 1. listopada još jednom povećati plaće, i to svim zaposlenicima na nerukovodećim radnim mjestima u trgovinama za 7 % u prosjeku te u logističko-distributivnom centru za 6 % u prosjeku, što uključuje i povećanje neto dodatka za prehranu koji će od 1. listopada za sve zaposlenike Kauflanda iznositi 100 eura.

– Ljetna sezona za naše je zaposlenike bila izuzetno zahtjevna, ali u konačnici i uspješna. U Kauflandu smatramo da samo zadovoljan zaposlenik može ostvariti pozitivne rezultate, stoga smo donijeli odluku o povećanju plaća i dodataka kojom zaposlenicima želimo pružiti podršku u ionako dovoljno izazovnim vremenima. Osim toga redovito ulažemo u stvaranje poticajnog radnog okruženja u kojem se cijeni trud i predanost naših zaposlenika – pojasnio je Hrvoje Bulić, direktor Sektora ljudskih potencijala Kauflanda. Podsjećamo kako se Kaufland prema istraživanju portala MojPosao već godinama nalazi u Top 10 najpoželjnijih poslodavaca.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje