Od nove školske godine priprave za sakramente prve pričesti i svete potvrde više ne traju godinu dana, već dvije godine. To je zateklo neke roditelje.

– Ah, što sad izmišljaju toplu vodu. Čemu sad to? Pa zar nije dovoljno godinu dana priprave. Djeca su ionako i ovako preopterećena raznim obvezama u školi – ističe roditelj jedne sedmašice.

No, majka jednog dječaka drugog razreda varaždinske osnovne škole ima drugačiji pogled na dvogodišnju pripravu.

– Po meni je to u redu. Ne može se sve svesti na odrađivanje i onda poklone nakon primanja sakramenata – dodaje majka djevojčice čiji su podaci poznati redakciji.

No, dvogodišnja priprava za sakramente nije novost i riječ je o uputi koju je 25. listopada prošle godine u svom Pismu na početku nove pastoralne godine 2023./2024. svim svećenicima Varaždinske biskupije uputio varaždinski biskup mons. Bože Radoš.

Odredbe

– U skladu sa svim dosadašnjim odredbama hrvatskih biskupa, od ove pastoralne godine u našoj Varaždinskoj biskupiji započet ćemo s obveznom župnom dvogodišnjom pripravom za sakramente euharistije (prve pričesti) i potvrde (usp. HBK, Direktorij za pastoral sakramenata u župnoj zajednici, Zagreb 2008., br. 68; 116). Pozivam vas zato da se u svim župama na takav način organizira župna kateheza, odnosno da se već ove godine priprava za prvu svetu pričest započne u drugom razredu, a za krizmu u sedmom razredu osnovne škole. Na župama na kojima se prva sveta pričest i krizma podjeljivala zajedno u drugom i trećem razredu odnosno sedmom i osmom razredu u svakom slučaju potrebno je organizirati dvogodišnju pripravu za ove sakramente. U pastoralnoj godini 2024./2025. tražit će se dakle od svih kandidata za prvu svetu pričest i krizmu kao uvjet obavljena dvogodišnja priprava na župi. Svjestan sam da će možda na početku ovakav način održavanja župne kateheze izazvati određene nejasnoće, a možda i neke polemike sa strane roditelja, osobito s obzirom na postojanje i pohađanje katoličkog vjeronauka u školi. Budite strpljivi, ali i uporni u objašnjavanju nužnosti župne kateheze koja, osim poznavanja vjere što je temeljna zadaća vjeronauka u školi, uči slavljenju, življenju i prenošenju vjere u konkretnoj župnoj zajednici. Redovito pohađanje školskog vjeronauka u svim razredima osnovne škole i dalje ostaje uvjet pripuštanja djece i mladih tim sakramentima – stoji u pismu biskupa Bože Radoša.

Iz Varaždinske biskupije ističu da je višegodišnja priprava do sada postojala u mnogim župama s obzirom na navedeno u Direktoriju za pastoral sakramenata u župnoj zajednici Hrvatske biskupske konferencije, no biskup je navedenim pismom želio pozvati na dosljednije primjenjivanje upute o dvogodišnjoj pripravi u svim župnim zajednicama.

Dodatna obveza

– Svjesni smo da ovakva odredba organizacijski može predstavljati dodatnu obvezu župnicima, vjeroučiteljima i roditeljima, no ona je donesena s ciljem da naša djeca i mladi budu bolje pripravljeni za sakramente, plodonosnije življenje vjere te u konačnici za život – ističu službeno iz Varaždinske biskupije.

Za nekoliko riječi o produljenju priprave zamolili smo dugogodišnjeg profesora, vjeroučitelja Sašu Josipa Mileca.

Godinama je radio u Medicinskoj školi Varaždin, a trenutno predaje vjeronauk u Drugoj varaždinskoj gimnaziji.

– Uvjeren sam da to dobar pomak prema kvalitetnijoj pripremi za sakramente i život u zajednici no ujedno je izazov za župe koje pripremaju djecu da kvalitetno pripreme programe kojima će provoditi župne kateheze i aktivnosti. Naše vrijeme obilježava otuđenost, individualizam i sve manji osjećaj za zajednicu i narod kojima pripadamo. Polazište i temelj svake pripreme za sakramente je obitelj, ona daje poticaj djetetu da sudjeluje u životu kršćanske zajednice i da s vremenom nađe svoje mjesto i poslanje u Crkvi – ističe Milec koji je svestran. On je inače i dugogodišnji trener i predsjedik Karate kluba AIK iz Varaždinskih Toplica.

Drži da dvogodišnja priprava za sakramente ima mnogo benefita.

Prednosti

– Prednost je u tom da se uz poučavanje o vjerskom životu može i uvoditi više zajedničkih aktivnosti koje će povezati djecu kroz volontiranje, upoznavanje aktivnosti koje Crkva provodi a društveno su korisne kao Caritas, pučka kuhinja, socijalna samoposluga, pastoral osoba s invaliditetom, starački domovi i još mnogo toga što ponekad ostane previše sa strane. To je način da se djecu i mlade uvodi u djelotvornu vjeru, da mogu vidjeti i plodove tih sakramenata za koje se pripremaju. Tako gledajući teško je pronaći nedostatke. Sigurno će biti ljudi koji će vidjeti izazovnim pomiriti aktivnosti na kojima im djeca sudjeluju i naći ravnotežu u svemu što se djeci i mladima danas nudi. No duboko sam uvjeren da tamo gdje je dobro uređen rad s onima koji žele na sakramente to može samo biti mjesto duhovnog osnaženja i izvor snage i volje za sve druge aktivnosti i razvoj osobe – ističe Milec.

No, u današnje vrijeme svjedoci smo da se primanje sakramenta povezuje s materijalnim, odnosno darovima koje dobivaju prvopričesnici i krizmanici.

– Običaji oko sakramenta su najčešće odraz stanja društva. U svijetu koji ističe materijalno, gdje se stvari i novac ističu kao prave i često jedine vrijednosti nije neobično da i događaj koji je duboko duhovan nastojimo “prodati”, na njemu zaraditi i istaknuti dar kao srž. Osobno sam bio mnogo puta kum na krizmi i uvijek onima koji me pitaju kažem da će dobiti krunicu i Bibliju. Ako im je to u redu, mogu im biti kum. Mi sami ponekad previše idemo u nadmetanje, popuštamo pred umjetnim društvenim pritiscima i očekivanjima. Ipak, znam mnoge lijepe primjere gdje i dalje slave u okviru uže obitelji, doma i skromno, u duhu onoga što se zapravo dogodilo na taj dan. Bilo bi lijepo kada bi neka generacija potaknuta roditeljima odlučila zajedno skromno proslaviti taj događaj, možda u župnim prostorima, pizzom, kolačima ili nečim, da svi dobe isti poklon, a novac skupe za donaciju nekoj humanitarnoj udruzi ili djetetu njihove dobi koje treba lijek ili operaciju. To bi bilo i predivno ostvarenje pripreme za krizmu na primjer. Dobro je slaviti, treba obilježiti ono lijepo u našim životima, ali treba znati ostati umjeren u slavlju – zaključio je Milec.

Kako “zadržati” mlade u Crkvi nakon Krizme?

Vjeroučitelj Saša Josip Milec ističe da često priprema za sakramente može biti poticaj na razmišljanje, izazov za nove putove koje ne treba samo Crkva, već društvo općenito, više zajedništva, više srca, empatije i djelotvorne ljubavi.

– Sve to je proces koji će trajati, ali ako se svi koji u tom procesu sudjeluju uspiju motivirati i vidjeti priliku koja se kroz to pruža može se s vremenom očekivati pozitivan pomak. Ja mogu početi od sebe, to i činim. To je sve što mogu. Tako i svatko od nas za sebe može donijeti nove, zrelije i plemenitije odluke koje će sve više biti odraz onoga što zapravo događa u primanju tih sakramenata – ističe Milec.

No, kako “zadržati” mlade u Crkvi nakon krizme?

– Sama riječ zadržati možda previše govori da nekoga držimo negdje, zadržavamo ga. Ne bih nikoga “zadržavao” već bismo kroz pripremu za sakramente trebali otvoriti vrata svime onime što mlada osoba u Crkvi može biti i što može raditi. Mladi ljudi su izrazito angažirani u pomaganju bližnjemu, to je moje iskustvo iz rada u srednjoj školi, i to je dobra prilika kako ih potaknuti na angažman i da vide kako je mnogo više toga moguće zajedno nego sam ili odvojen od zajedništva. Treba reći da će uvijek postojati odljev ljudi nakon krizme, ali riječ Božja, vjera, ljubav i znanje koji su posijani će nekome možda pasti na plodno tlo tek u 20-ima, 30-ima ili kasnije i znat će kamo se može vratiti i gdje će naći mir i radost u Bogu. Načina je mnogo, vjerujem da je svaka župa malo specifična i da će župnici, vjeroučitelji i pastoralni suradnici, ako imaju otvoreno srce za one koji su im poslani, znati odgovoriti na sve izazove koje donosi priprema za sakramente i rad s mladima – zaključio je Milec.

Pred gradskim vijećnicima Grada Ivanca na tematskoj sjednici održanoj 10. listopada našla se samo jedna tema, a to je pokretanje zatvaranja odlagališta otpada u Jerovcu.

Naime, upravo je to predložio ivanečki gradonačelnik Milorad Batinić vijećnicima i oni su glasali da navedeno podržavaju. Točnije, od 14 nazočnih vijećnika za zatvaranje odlagališta u Jerovcu glasalo je njih 12, dok su protiv bila dvojica vijećnika SDP-a.

Tekst zaključka koji su podržali vijećnici glasi: “Nalaže se tvrtki Ivkom d.d. Ivanec, koja upravlja odlagalištem komunalnog otpada “Jerovec”, pokretanje svih potrebnih aktivnosti s ciljem konačne sanacije i zatvaranja odlagališta, iz razloga popunjenost kapaciteta za daljnje odlaganje komunalnog otpada. Zadužuje se tvrtka Ivkom d.d. Ivanec, da istraži mogućnosti odvoza i zbrinjavanja otpada sa svojeg uslužnog područja (gradovi Ivanec i Lepoglava te općine Bednja, Klenovnik, Donja Voća i Maruševec) na odlagališta s raspoloživim kapacitetom, do početka rada Regionalnog centra za gospodarenje otpadom “Piškornica”, te da osigura potrebnu dokumentaciju, opremu i građevine za kontinuirano vršenje javne usluge sakupljanja komunalnog otpada za vrijeme izvođenja svih radnji potrebnih za zatvaranje odlagališta.”

Osim što zatvaranjem odlagališta u Jerovcu šest jedinca ostaje bez lokacije za odvoz komunalnog otpada do otvaranja Piškornice ova problematika ima više slojeva.

Naime, vlasnik odlagališta u Jerovcu je Grad Ivanec, a ne tvrtka Ivkom te je stoga ovakav zaključak Vijeća moguć. Također, ovo odlagalište i tako je bilo predviđeno za zatvaranje jer bi tijekom 2025. popunilo svoje kapacitete. Prema podacima koje je u četvrtak iznio direktor Ivkoma Edo Rajh u Jerovcu ima mjesta za još 3433 tone otpada, što je dovoljno za manje od godinu dana dovoženja.

Budući da nije završena Piškornica i očekuje se da bi počela raditi vjerojatno tek 2028. godine komunalni otpad je problem na cijelom sjeveru Hrvatske. Država jednostavno jako kasni s Piškornicom pa je nekim jedinicama dozvolila proširenje odlagališta koja još rade, a drugi, koji su već zatvorili svoja odlagališta su u problemu. Za odlagalište u Jerovcu Ministarstvo zaštite okoliša i Fond za zaštitu okoliša predložili su da se na njemu nastaviti odlagati otpad do maksimalnog iskorištenja kapaciteta. Ovo znači da država predlaže da se na jerovečkom deponiju ponovno otvori već zatvorena i sanirana kazeta te da se na njoj smeće nastavi odlagati najmanje do 2028., kada se predviđa otvaranje Piškornice, a gdje bi se tada odlagao i otpad s područja grada Ivanca.

Anketa

Gradska vlast Ivanca protiv je ovakvog rješenja, a na tragu toga je i zaključak kojeg su donijeli gradski vijećnici 10. listopada. Gradonačelnik Batinić u svom je objašnjenju rekao da građani Gornjeg i Donjeg Jerovca te dijela Dubravca već 35 godina trpe teror smeća i kamiona. Upravo zato je među mještanima ovih naselja provedena ankete s pitanjima o tome jesu li za zatvaranje ili nastavak rada odlagališta Jerovec do otvaranja RCGO Piškornica. U gradsku upravu do kraja kolovoza vraćeno je 415 omotnica s ispunjenim anketama. U anketi su se 303 građana izjasnila „za“ zatvaranje i sanaciju deponija, 107 „za“ nastavak odlaganja otpada do otvaranja Piškornice, a pet anketa je bilo nevažećih.

Kako je objasnio Batinić, ova anketa i nedostatak garancija da se otpad iz drugih dijelova zemlje neće dovoziti u Jerovec glavni su pokretač namjere da se odlagalište zatvori tijekom sljedeće godine. Podsjetio je i na pritisak od prije nekoliko godina koji je vršio Grad Varaždin da se u Jerovec vozi i njihovo smeće.

Budući da je sjednica trajala gotovo dva sata vijećnici su iskazali zabrinutost oko toga da se kasni s ovom odlukom, o nedostatku alternative za odvoz otpada nakon zatvaranja Jerovca, da se radi o Batinićevoj političkoj odluci uoči lokalnih izbora i, najviše, oko rasta cijene odvoza otpada za građane.

Poskupljenje

Ni ivanečki gradonačelnik ni Rajh nisu krili da će do rasta cijene komunalnog otpada za građane doći. Ako će se otpad voziti na okvirno više od 100 km od Ivanca prema Ivkomovom izračunu za građane bi rast bio 32 %. Kako posljednje i najskuplje rješenje naveden je varaždinski MBO. Vijećnici SDP-a bili su revoltirani stalnim poskupljenjima usluga na području Ivanca te smatraju da će cijena odvoza otpada rasti i više od 50 %. Batinić je na to odgovorio da potencijalni rast cijena ne smatra ogromnim, da se u drugim jedicima plaća i više. Dodao je i da će cijena odvoza otpada vjerojatno rasti i za 100 % kada će se ono odvoziti u Piškornicu.

Naravno, nitko ne želi tuđi otpad, a čelni ljudi nisu željeli navesti s kojim se točno gradovima i općinama pregovara da se tamo odvozi otpad nakon zatvaranja Jerovca.

Također, Batinić je rekao da se pregovaralo za otpad s područja Grada Ivanca, a za ostale lokalne jedinice koje pokriva Ivkom se tek raspitivalo te je odmah bilo više nećkanja jer se radi o većoj količini. Prema objašnjenju gradonačelnika svaka bi lokalna jedinica trebala sama sebi tražiti novo odlagalište. Ipak, i Batinić i Rajh su više puta ponovili da je cilj naći cjelovito rješenje za svih šest gradova i općina gdje Ivkom odvozi otpad. Također, Milorad Batinić stalno je skretao pažnju na odgovornost države za kašnjenje Piškornice i na to da u nadležnom ministarstvu od 2022. ne može dobiti termin da bi se razgovaralo o budućnosti odlagališta u Jerovcu.

U mraku

Prema svemu sudeći komunikacija Grada Ivanca i Ivkoma oko zatvaranja odlagališta u Jerovcu s Lepoglavom i drugim općinama daleko je od idealne. U prilog tome je i sjednica Gradskog vijeća Lepoglave održana 25. rujna na kojoj su vijećnici gradonačelnika Škvarića pitali o zatvaranju navedenog odlagališta.

Vijećnika  Zorislava Rodeka zanimala je informacija da li se zatvara deponij u Jerovcu. Škvarić je na ovo pitanje rekao kako on nema nikakvu informaciju vezano uz deponij nego prema podacima vijećnika je saznao da bi se kroz četiri do pet mjeseci mogla pokrenuti procedura zatvaranja deponija u Jerovcu.

– Početkom kolovoza kolege načelnici i ja, koji imamo ugovor za odvoz smeća s Ivkomom, zatražili smo sastanak s vlasnikom deponija i gradonačelnikom Ivanca, ali ni nakon dva mjeseca od gradonačelnika nismo dobili nikakav odgovor. No, na našu inicijativu i direktora Ivkoma, zakazan je sastanak na koji je došao i gradonačelnik Ivanca s zamjenikom na kojem je istaknuto kako je gradonačelnik osobno inicirao potpisivanje ankete za mještane Jerovca da se deponij zatvori. Da se prije godinu dana od Fonda zatražilo produljenje za deponij Jerovec na dvije godine kada bi se trebao otvoriti Regionalni centar Piškornica, do ovoga ne bi došlo, a Fond je bio spreman sufinancirati s čak 50 % da se na godinu, dvije produži odlaganje otpada u Jerovcu – obrazložio je gradonačelnik.

I Borisa Šinka također je zanimao deponij Jerovec odnosno da li je Grad pokrenuo inicijativu za pronalaženje novog deponija za odlaganje lepoglavskog smeća na što mu je gradonačelnik dao odgovor kako mogu raskinuti ugovor s koncesionarom koji do sada odvozi smeće ili koncesionar mora osigurati kamo će deponirati smeće.

– Komunalna tvrtka Ivkom je ta koja bi to trebala to napraviti. A pokrenula je inicijativu prije mjesec dana kada ih je vlasnik, Grad Ivanec,  obavijestio da odluku o tome donosi Gradsko vijeće ne gradonačelnik i da neće osigurati mogućnost odvajanja odnosno deponiranja na Jerovcu. Mene zanimaju samo dvije stvari. Koje će rješenje imati komunalno poduzeće i koliko će to koštati? Odgovora od onih od kojih bi ih trebali dobiti, još uvijek nema  – obrazložio je gradonačelnik Škvarić.