Aktualni sat, ili preciznije „sat i pol“ prve sjednice Gradskog vijeća Grada Varaždina nakon ljetne stanke, u prvi plan je doveo brojna komunalna pitanja o statusu privatne imovine i uređenju prometnica te ona koja se tiču zdravlja građana.

Tako je Vlado Sevšek, vijećnik s liste Lige za Varaždin, gradonačelnika Ivana Čehoka između ostaloga „rešetao“ pitanjima o Generalnom urbanističkom planu. Naime, vijećnika je zanimalo je li predviđena izrada detaljnoga urbanističkog plana za Grabanice.

– To je idealan prostor za razvitak grada i bilo bi dobro da nadležni gradski Upravni odjel pristupi njegovoj izradi. Riječ je o javnom interesu jer stotine vlasnika parcela nemaju pojma kako će u budućnosti njima raspolagati – rekao je Sevšek o jednom od problema koji tište Varaždince.

Potom je predložio da Grad Varaždin angažira nezavisnu pravnu ili stručnu osobu, vještaka koji bi izračunao kolike su zapravo financijske obveze Grada Varaždina, koji u ovom trenutku ima dva valjana pravna posla vezana uz zbrinjavanje baliranog  otpada. Dotaknuo se i problema koje imaju stanovnici u Ulici Ante Kovačića.

– Za razliku od Varaždinaca koji žive u rekonstruiranoj Lepoglavskoj ulici, njihovi susjedi u Ulici Ante Kovačića negoduju jer znaju da ona nikada nije uređivana. Kada namjeravate doći u tu ulicu i je li uređenje Lepoglavske bilo prioritetno jer njome svakodnevno prolazite? – zanimalo je Sevšeka.

Zašto se ne odrede prioriteti?

Lepoglavska ulica bila je tema pitanja vijećnika Danijela Kuserbanja iz Glasa, koji je zatražio informaciju zašto je samo jedna strana ulice dosad asfaltirana. Na gotovo identičan problem u V. mjesnom odboru ukazao je Vjeran Strahonja, nestranački vijećnik s liste HDZ-a.

– I u Ulici Antuna Vramca jedna strana nogostupa nije asfaltirana, takvih mjesta imamo more. Sada se formira proračun i pomoglo bi da uz njega dobijemo analitiku što će se i kojim redoslijedom napraviti, a ne da stalno postavljamo masu ovakvih pitanja – poručio je Strahonja.

Od gradonačelnika je zatražio konkretan odgovor jer po njemu neke ulice u centru grada izgledaju „gore nego u rubnim mjesnim odborima“. Raspravu o rekonstrukciji varaždinskih ulica nastavio je vijećnik iz redova SDP-a Bruno Ister, koji smatra da se uređenju Habdelićeve ulice pristupa površno.

– U sklopu nje bi se trebao napraviti i trg, za koji je raspisan natječaj. Iako imamo za to i odabran projekt, trenutna rješenja su loša i konfekcijska – rekao je Bosilj.

Iz odgovora gradonačelnika Ivana Čehoka na spomenuta pitanja o Lepoglavskoj i Ulici Ante Kovačića moglo se iščitati da je Grad pri njihovu uređenju nastojao udovoljiti željama njihovih stanovnika.

– Dio građana je tražio da na jednom dijelu ostane zeleni pojas jer zbog širine omogućava sadnju drveća. No, uvijek ima onih koji ne žele zelene površine. Razgovarat ćemo s tim građanima i napraviti im nogostupe. Isto je i s Vramčevom ulicom, uredit ćemo ih nakon uređenja vodoopskrbe i kanalizacije – rekao je Čehok i zamolio građane za strpljenje.

Za Kovačićevu ulicu je priznao da je grozna.

– To je jedna od ulica u kojima je odvodnja uređena po sredini ulice, no imali smo prioritete, poput sanacije nadvožnjaka. U Habdelićevoj ulici trenutno možemo samo površinski obnoviti trg dok se ne osiguraju sredstva za nešto veće zahvate – naglasio je.

U gradu „džungla“ prepuna ambrozije

Dodajmo da je aktualac iznjedrio i pitanja vezana uz problematiku nadzora korovom obraslih parcela. Štoviše, potpredsjednika varaždinskoga Gradskog vijeća Davora Pataftu je zanimalo što Grad poduzima da raščisti „džunglu“ prepunu ambrozije.

– Imam informaciju da je nadzor zakorovljenih terena obavljao samo jedan komunalni redar te da je za taj posao trošio samo od 20 do 30 posto svoga radnog vremena. No, nepoznato je koliko je bilo samoinicijativnih postupanja prema neodgovornim vlasnicima parcela ili onih po pozivu građana – izjavio je Patafta.

Na njega se nadovezao Robert Puja, vijećnik iz redova HDZ-a, koji je pitao gradonačelnika surađuju li gradske službe s nadležnim inspekcijama pri nadzoru privatnih parcela zaraslih u korov.

– Ambrozija je bolest zapuštenih površina. Možemo u suradnji sa stručnjacima napraviti akcijski plan. I ja patim od peludi ambrozije, ali ta zrnca lete zrakom na udaljenost od 100 kilometara. Moj susjed alergolog koji živi u inozemstvu tvrdi da kad se pojavi ambrozija u gradovima na teren izlaze tri službe i kažnjavaju one koji je ne uklanjaju – ustvrdio je Ivan Čehok.

Vijećnik Davor Patafta iz Lige za Varaždin nije bio zadovoljan ovakvim paušalnim odgovorom te je zatražio konkretno očitovanje o problemu.

– Ovakve stvari se rješavaju bez emocija i ega i nemojte nam pričati kako ste od prijatelja čuli kako i kuda lete peludna zrnca. Grad Varaždin nema komunalnog redara zbog forme, on može obići i nečije zapušteno poljoprivredno zemljište. Ako je to potrebno, zašto Grad u sezoni ambrozije ne bi zaposlio dva, ili više komunalnih redara da se suzbije njezino širenje? – zaključio je Davor Patafta.