Varaždinci s velikim zanimanjem prate aktualnu situaciju u Gradu koji nastoji mirnim putem okončati skupe višegodišnje sudske sporove, s ciljem rješavanja problema s baliranim otpadom u Brezju i prometom u Zoni malog poduzetništva Jalkovec.

Podsjećamo, varaždinski gradski vijećnici u ponedjeljak će na sjednici Vijeća između ostalog odlučivati o davanju suglasnosti na nacrt sudske nagodbe između Grada Varaždina i T&H Investa (bivši T7 VIS) kako bi se riješili sporovi proizašli  iz Ugovora o kupoprodaji i zamjeni nekretnina iz svibnja 2009. godine.

Aktualna vlast predlaže da se ide u sudsku nagodbu i da razlika u vrijednosti nekretnina, koja je utvrđena vještačenjem, bude potpuno pokrivena vrijednošću 18.000 metara četvornih koje će tvrtka T&H Invest ustupiti Gradu. No, vijećnici iz redova SDP-a, HDZ-a i Reformisti tome se protive, što dugoročno odgađa rješavanje prometnih problema i onih sa zbrinjavanjem bala…

Stoga smo pitali građane kako oni gledaju na najveći varaždinski ekološki i politički problem, te onaj koji će se još pogoršati ne uspije li se probiti prometnice do budućega čvora Jalkovec.

Vlado Jurinjak smatra da bi varaždinski političari trebali napokon staviti glave na kup i riješiti problem s baliranim otpadom u Brezju.

– To je nevjerojatan apsurd da se već 15 godina nije pronašlo rješenje. Nije mi jasno što se čeka? Zar netko misli da će nam probleme u Gradu sutra rješavati ovakvi poput živozidaša!? I pogledajte kakav prometni čep imamo u Zagrebačkoj ulici otkako je u tijeku rekonstrukcija nadvožnjaka. Moraju se vladajući u Gradu trgnuti, ne samo da nam nedostaju prometnice u Jalkovcu, već se mora riješiti i odvodnja. Prije nekoliko dana, kada je pao pljusak, Supilova ulica bila je potopljena jer su šahtovi začepljeni… Ništa se ne rješava, gdje se god u Varaždinu umiješala politika, sve su upropastili – tvrdi ovaj umirovljeni obrtnik.

Varaždinski umjetnik i ravnatelja GMV-a Ivana Mesek pak kaže kako je sramotno da je Varaždin na glasu kao „balograd“.

– Svako nastojanje i korak prema sanaciji deponija na južnom ulazu u grad trebale bi podržati sve političke opcije. U Varaždinu definitivno postoji premalo suradnje oko bitnih projekata, a oni koji odlučuju natežu se na 10 strana i efekt je nikakav. Smatram da se u raspravama oko problema u Brezju došlo u slijepu ulicu i stoga treba podržati svaku na zakonu utemeljenu odluku koja vodi brzom rješavanju višegodišnjeg problema. Svrha tog prostora je da se u njemu potpuno uredi poslovna zona i država je zemljište Gradu donirala baš s tim ciljem. Ako su gradski vijećnici upoznati sa svim argumentima, ne vidim razlog zašto bi se odgađala izgradnja spojne ceste do čvora Jalkovec. Pa svima je jasno da je prometno rasterećenje u južnom dijelu grada bez toga nemoguće – ističe Mesek.

Slično razmišljaju i mladi Varaždinci, poput studenta Jana Sore.

– Iako sam odrastao u Gajevoj ulici, jako dobro poznajem kakve probleme radi baliranog otpada imaju mještani Brezja. Čudi me da varaždinski političari ne mogu pronaći suglasje kod rješavanja ključnih problema za razvoj grada. Bale su sramota ovog grada na razini Europe, nije ta hrpetina smeća nikakva umjetnička instalacija, i s tim se slažu i moji roditelji . Ne postoji nikakvo opravdanje za odugovlačenje rješavanja tog problema koji mora biti prvi na listi prioriteta svakog tko postane gradski vijećnik. Nevjerojatno je da su ga sve političke stranke imale u svojim predizbornim programima 2017. godine, a sada se neki vijećnici upuštaju u politikantstvo. Zato imamo i prometne probleme u južnom dijelu grada, pa nedovršene ceste završavaju u polju, umjesto da su spoj na južnu zaobilaznicu. Nevjerojatno je kolika nam hrpa nedovršenih projekata u gradu stoji, a istovremeno nam se cijela Hrvatska smije – ističe Sor.

Marija Barić ustvrdila je da se balirani otpad nikada nije smio deponirati u Brezju, na vodozaštitnom području.

– Oni koji su tamo stavili više od 100.000 tona smeća to jako dobro znaju. Prošle su godine i činjenica je da taj otpad moramo što prije maknuti, ali pitanje je kako? Taj odgovor moraju dati stručnjaci i oni koji upravljaju Gradom. Upoznata sam i s prometnim problemima u zoni malog poduzetništva u Jalkovcu. Zona mora imati uređene lokalne ceste, ali i onu koja će koristiti teretna vozila do čvora Jalkovec. Nema smisla da kamioni ugrožavaju sigurnost mještana Jalkovca i Biškupca kad se to može izbjeći. Ne samo Grad, već i Županija moraju naći zajednički jezik i početi rješavati probleme Varaždinaca. Osobni animoziteti njihovih čelnika građane ne zanimaju – poručuje ova Varaždinka.

Za Ivana Martana iz susjednog Čakovca je nepojmljivo da Varaždinci i dio političara koji sjede u Gradskom vijeću od nedavnog požara deponija u Totovcu nisu izvukli baš nikakvu pouku.

– Ja živim u Čakovcu i bio sam otrovan dimom do te mjere da sam morao zatražiti liječničku pomoć. Dobio sam dvije infuzije i morao sam se inhalirati. Dođe li kod vas u Brezju do sličnog incidenta, vaši političari postupit će kao i oni u Međimurju. Obući će vjetrovke s natpisom „krizni stožer“ i pametovati, ali neće ljude upozoriti da se odmah sklone iako su dim i čađa kancerogeni… Vi imate župana koji puno priča i ništa ne rješava, a takav vam je, nažalost, i gradonačelnik Čehok. Ali nisu samo političari problem, u Hrvatskoj ni institucije ne obavljaju svoj posao. U politiku bi smjeli ulaziti samo iskusni ljudi i gospodarstvenici – smatra naš sugovornik.

O problemima s prometom u Biškupcu i Jalkovcu već smo pisali u Regionalnom tjedniku. Međutim, Krešimir Bais ukazuje da se stanje pogoršava.

– U Jalkovcu je sve gušći i gušći promet. Naročito je problem teretni promet i mora se pronaći neko rješenje. Čuli smo da će i Kalnik širiti proizvodnju pa će sada biti još više kamiona u prigradskim naseljima. Mislim da je krajnje vrijeme da se napravi pristupna cesta na jugozapadnu obilaznicu – rekao je Bais.

Na njega se nadovezala Iva Požgaj, otkrivši da mještani strahuju za sigurnost djece.

– Kamioni jure Jalkovcem, to je postalo neizdrživo. Naročito se bojimo za našu djecu, a ono što je potrebno još jedan pješački prijelaz u naselju. Također problem je što nemamo ni “normalan” nogostup – zaključila je Požgaj.