Povežite se s nama

Kultura

„Dani Mladena Kerstnera“ ove godine uz 19 humorističnih amaterskih kazališnih predstava

Objavljeno:

- dana

Četrnaestu godinu zaredom u Ludbregu će se održati popularni Festival kajkavske komedije „Dani Mladena Kerstnera“.

U razdoblju od 21. do 24. studenoga posjetitelji će moći uživati u čak 19 humorističnih amaterskih kazališnih predstava. Predstave će svakog dana počinjati u 18 sati.

Povodom početka festivala u uredu gradonačelnika Dubravka Bilića održana je konferencija za medije na kojoj je uz gradonačelnika sudjelovao Branko Dijanošić, ravnatelj Centra za kulturu i informiranje “Dragutin Novak”. Upravo je ta ustanova pokrenula projekt “Dani Mladena Kerstnera” kako bi njegovao kajkavski izričaj te sjećanje na Mladena Kerstnera, ludbreškog književnika i komediografa.

O Mladenu Kerstneru

Podsjetimo, u svoje 63 godine života Kerstner je u Ludbregu završio pučku školu, potom u Zagrebu nižu gimnaziju i trgovačku akademiju. Studirao je glumu u Zagrebu i Ljubljani. Radio je u knjižnici kao tajnik Narodnog sveučilišta Ludbreg. Otvorio je i kratko vrijeme vodio restoran Črn-bel, a kasnije se bavio i novinarstvom. Od 1967. je profesionalni književnik i na tom području daje najviše te postaje poznat i cijenjen. Autor je djela po kojima su snimljeni antologijski “Gruntovčani”, “Mejaši”, “Dirigenti i mužikaši”, te autor niza drugih književnih tekstova, uglavnom komedija.

Počeci festivala

Dani Mladena Kerstnera započeli su još 1998. godine kada je u Ludbregu u povodu 70. obljetnice Kerstnerova rođenja održan skup o njegovom opusu. Idućih nekoliko godina program je imao različite sadržaje, no od 2006. godine počinje se održavati u obliku u Festivala kajkavske komedije posvećen amaterskom stvaralaštvu i amaterskim glumačkim družinama koje njeguju kajkavsku komediju.

– Počeci festivala bili su skromni, nastupila je samo jedna dramska skupina. S vremenom se interes povećavao. Značajniji interes i razvoj festivala počinje od 2012. godine od kada na pozornici u Ludbregu gostuje u prosjeku 17 amaterskih družina, što predstavlja i toliko različitih predstava i govora, uzmemo li u obzir činjenicu da su amaterske glumačke družine iz Međimurske, Koprivničko-Križevačke, Krapinsko-Zagorske i Varaždinske županije. Ove će godine nastupiti čak njih 19, a na pozornici će nastupiti ukupno 133 glumica i glumca amatera. Taj broj govori o velikom interesu i ljubavi amaterskih družina i glumaca da se održi kajkavski govor. Vrlo je pozitivno i to što se uključuju i mlade generacije – rekao je ravnatelj Centra za kulturu i informiranje Branko Dijanošić.

U ovih 14 godina postojanja festivala na pozornici u Ludbregu je gostovalo 157 glumačkih družina s 1410 glumaca amatera.

– Iz ovih podataka vidi se koliko je to važan događaj ne samo za Ludbreg već za cijeli kajkavski kraj. Festival je proizašao iz njegovanja kajkavske riječi, izvlačenjem iz zaboravljenih pretinaca djela Mladena Kerstnera, našeg pisca, velikog komediografa koji je ne samo stvorio jedan zanimljiv opus nego je uveo u hrvatsku stvarnost i mnoštvo likova koji su postali prepoznatljivi – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić, a osvrnuo se i na nedavni odlazak Martina Sagnera.

– Oprostili smo se ovih dana od Martina Sagnera, glumca kojega je preuzeo lik kojega je glumio, lik Draša Katalenića – Dudeka. Za neke glumce to je možda težak teret, ali on je živio taj svoj lik. Malo je zaboljelo sve one koji su voljeli Kerstnerovo djelo i koji su poštivali Martina Sagnera da je relativno mali broj ljudi bio na pogrebu, ali veličina čovjeka koji je otišao se ne mjeri brojem prisutnih dužnosnika ili ministara već onime što je ostavio iza sebe. Martin Sagner zadužio nas je legendarnom glumom i legendarnom svevremenskom interpretacijom Dudeka, jednog poštenjaka koji vjeruje u sustav, vjeruje u ljude, vjeruje u poštenje i u sve ono čime se rađamo, ali se u društvu koje ne cijeni to izvorno sve iskrivi i prevladaju Cinoberi i Presvetli i mnogi drugi likovi koji nas usmjeravaju svojim putevima. Likovi poput Dudeka u takvom svijetu ostaju zanemareni. No to je već druga priča, priča o našem društvu, zajednici u kojoj živimo. Za nas je važno da pamtimo Dudeka i ono što on znači i predstavlja za sve nas u Podravini, u kajkavskom kraju. Upravo tome služi ovaj festival, da nas na to podsjeti– rekao je gradonačelnik.

Uvjeti sudjelovanja

Jedini uvjet za sudjelovanje na ovom festivalu je da predstave budu komedije na kajkavskom jeziku i da ne traju dulje od 40 minuta. Festival nije natjecateljskog, već revijalnog karaktera, posvećen je publici i jedina nagrada glumcima je pljesak publike.

Sponzorstvo

Napore organizatora prepoznalo je i Ministarstvo kulture te Zagrebačka banka uz čiju se potporu festival realizira.

Kultura

Turska će biti zemlja partner ovogodišnjeg, 28. Međunarodnog festivala čipke u Lepoglavi

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Republika Turska će biti zemlja partner ovogodišnjeg, 28. Međunarodnog festivala čipke u Lepoglavi, objavila je Turistička zajednica Grada Lepoglave.

Dogovoreno je to na sastanku u Lepoglavi prilikom posjeta izaslanstva Turskog kulturnog centra „Yunus Emre”. Izaslanstvo je ugostio lepoglavski gradonačelnik Marijan Škvarić sa suradnicima i predstavio im tradiciju lepoglavske čipke i festival, istaknuvši pritom i popratni program ovog značajnog festivala koji se svake godine priređuje u suradnji sa zemljom – partnerom.

Gosti iz Turske su s čelnim ljudima Festivala dogovorili kako će na ovogodišnjem izdanju u rujnu predstaviti jedinstvenu tursku čipku, a da će posjetitelji festivala moći uživati i u turskoj glazbi te u raznovrsnim gastronomskim delicijama.

O detaljima programa 28. Međunarodnog festivala čipke u Lepoglavi razgovaralo se i na sastanku u zagrebačkom Turskom kulturnom centru „Yunus Emre”, na kojem su direktoricu Turističke zajednice grada Lepoglave Ljubicu Dubovečak i direktora Doma kulture Kristijana Bizeka ugostili Fuat Korkmaz, direktor Turskog kulturnog centra i Helena Jandričko, tajnica Centra te predstavnik turske nacionalne manjine Grada Zagreba.

Na tom je sastanku dogovoreno kako će program zemlje – partnera na ovogodišnjem festivalu osmisliti i provesti Turski kulturni centar iz Zagreba i Bari Ahmedi, predstavnik turske nacionalne manjine u Zagrebu, uz potporu Veleposlanstva Republike Turske.

Nastavite čitati

Kultura

FOTO Prostor bivše knjižnice u varaždinskom kazalištu postaje Dvorana „Petar Veček“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Hrvatsko narodno kazalište Varaždin završilo je prvu fazu obnove Dvorane „Petar Veček“ kojom su obuhvaćene četiri prostorije.

Riječ je o prostorima u zgradi varaždinskog kazališta u kojima je do travnja 2021. djelovala gradska knjižnica i čitaonica. U svim prostorijama nekadašnje knjižnice obnovljeni su zidovi i podovi, zamijenjene su sve elektroinstalacije i postavljenje nove sa priključcima za scensku rasvjetu, a postavljena je i nova osnovna rasvjeta.

U glavnoj prostoriji i prostoriji do nje postavljeni su akustični paneli koji su riješili problem akustičnosti prostora. Uređena je ulazna prostorija i prostorija koja ja predviđena za potrebe rasvjetne i tonske kabine.

Ovu fazu radova financirali su Ministarstvo kulture i medija RH te Grad Varaždin.

Hrvatsko narodno kazalište Varaždin će također pristupiti nabavci najmodernije tonske i rasvjetne opreme te uređenju sanitarnog čvora, a sve će financirati iz vlastitih sredstava.

U drugoj fazi obnove predviđeno je uređenje popratnih prostorija koje će se koristi kao garderobe i prostorije za pripreme izvođača. U završnoj fazi planira se preuređenje sustava grijanja i stolarije, a vezano je za energetsku obnovu kompletne zgrade HNK Varaždin.

Dvoranom Petar Veček, nazvanoj po poznatom kazališnom redatelju koji je ostavio dubok trag u dramskoj umjetnosti Varaždina i cijele Hrvatske, Varaždin će dobiti još jedan višenamjenski prostor.

Dvorana će se moći koristiti za razne društvene događaje, manje koncerte, predavanja, književne večeri, pokuse za predstave HNK Varaždin te izvođenje manjih predstava.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje