S dolaskom hladnijeg vremena i početkom sezone grijanja u porastu su i krađe drva za ogrjev. Tijekom zadnjega tjedna studenoga policijski službenici Policijske postaje Čakovec, u suradnji s nadležnom inspekcijom koja je ovlašteni tužitelj u slučajevima prekršaja Zakona o šumama, obilazili su dijelove šuma u jugozapadnom predjelu Međimurja.

Obišli su tako „Čep“ u okolici Kuršanca, „Bele Kipe“ kod Gornjega Kuršanca, kao i okolice naselja Šandorovec, Totovec, Novo Selo na Dravi, Vularija te Orehovica.

Prilikom obilaska zatečene su novonastale krađe drva, kao i nekoliko osoba u krađi, odnosno prijevozu drva bez potrebne dokumentacije, što je sankcionirano propisanim mjerama, kažu u Policijskoj upravi međimurskoj:

– Na području Policijske postaje Čakovec, u razdoblju od siječnja do studenoga 2019. godine počinjeno je 66 šumskih krađa, dok je u istom razdoblju 2018. godine zabilježeno 177, što ukazuje na smanjenje broja kaznenih djela. U istom razdoblju utvrđen je jedan prekršaj iz Zakona o šumama, što je znatan pad u odnosu na 2018. godinu, kada je zabilježeno 14 prekršaja. Bez obzira što su zabilježena kaznena djela i prekršaji u padu, nadalje apeliramo na vlasnike šuma da što češće obilaze svoje posjede, kako bismo uz suradnju spriječili šumske krađe. Ukoliko i dođe do krađe, molimo građane da odmah po saznanju prijave kazneno djelo te prikupe sva relevantna i korisna saznanja koja bi mogla doprinijeti otkrivanju počinitelja i eventualno poslužiti kao dokaz u sudskom postupku – upozorava međimurska policija.

Stagnacija ili…?

Dodaju da su tijekom prvih 11 mjeseci ove godine na području Međimurja evidentirali ukupno 99 kaznenih djela krađe u šumama, što je u odnosu na isto razdoblje 2018. godine smanjenje za gotovo 61 posto.

Hrvatske šume prijavljuju sve zabilježene slučajeve krađe i pokreću se optužni prijedlozi. Često se radi o nepoznatim počiniteljima, koje ne ustanove ni njihovi čuvari šuma, ni policija!

– U 18 kaznenih djela šumskih krađa oštećene su fizičke osobe, dok je 81 kaznenim djelom oštećen javni šumoposjednik, odnosno Hrvatske šume. Stupanjem novoga Zakona o šumama na snagu jasnije su određene zakonske norme vezane uz suzbijanje kažnjivih ponašanja, čime se uz učestalu prisutnost policijskih službenika na terenu (samostalno i u suradnji sa djelatnicima Hrvatskih šuma) pridonijelo suzbijanju takvih oblika kažnjivih ponašanja. Od područja koja su najugroženija šumskim krađama izdvajaju se šume na području Općine Nedelišće.

U slučaju da se u šumi zatekne fizička osoba (privatni šumoposjednik) bez popratne dokumentacije (sječa nedoznačenih stabala, transport neobilježenog drva bez popratnice), o tome će se izvijestiti šumarski inspektor na daljnje postupanje. Kazna za sječu nedoznačenog stabla te transport neobilježenog drva bez popratnice, sukladno Zakonu o šumama, kreće su u rasponu od 10.000 do 20.000 kuna! – kažu u PUM-u.

Preporučuje se građanima da prije siječe drva u šumi čiji su posjednici podnesu zahtjev Hrvatskoj poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službi sa sjedištem u Čakovcu (Zrinsko-frankopanska ulica 9/III, kod Prekršajnoga suda) za doznačavanje stabala prije sječe, obilježavanje drva koje će transportirati te izdavanje popratnice za transport. Preporučuje im se i da češće obilaze područja šuma čiji su vlasnici s ciljem prevencije krađa, a u slučaju zatjecanja počinitelja u krađi da odmah izvijeste policiju zbog daljnjega postupanja.

Policija obavlja svoj dio, ali…

Velikih problema s krađama drva imali su i na području Općine Selnica. Do kaznenih djela najčešće je dolazilo u Bukovcu te u predjelu koji mještani zovu „Črna Mlaka“, koji gravitira prema romskom naselju Sitnice, objašnjava selnički načelnik Ervin Vičević:

– Kod svih slučajeva policija je reagirala promptno te u suradnji s predstavnicima Općine, ali i medija, provodila očevide. Počinitelji su otkriveni, pokradena drva su pronađena, mještani su podigli tužbe, no sve je palo na Općinskome sudu u Čakovcu. Troškove postupka preuzela je država, no obrazloženje u presudi bilo je više nego tragično: svi navodi vlasnika i djelatnika policije su odbačeni, a počinitelj je oslobođen „jer nema motornu pilu u svojem vlasništvu“. Što se tiče Bukovca, tamo je harala grupa mještana Hrvata: i s tim u vezi policajci i carinici odradili su dobar posao te je evidentno smanjenje broja krađa, mada ih i dalje ima. Na području Črne Mlake privatne su šume devastirane te se u njima realno nema više što ukrasti, a i vlasnici su razočarani presudama, tako da više i ne vide smisao prijavljivanja krađa i gubljenja vremena na sudovima. Sudovi su nam pretrpani predmetima, policija odrađuje svoj dio posla, no rezultata nema. Potrebno je žurno pojednostaviti zakonske okvire jer ovakvim stanjem svi gubimo. Teško je narušeno povjerenje građana u naše institucije! – smatra Vičević.

Ivanu Levačiću iz Selnice i njegovoj obitelji kradljivci su u više navrata posjekli značajne količine stabala

Slučaj „motorna pila“ na koji se načelnik referira slučaj je Ivana Levačića, scenskog radnika zaposlenog u Centru za kulturu u Čakovcu koji živi u Selnici, te njegove obitelji: supruge Bernarde i njezina brata Vladimira Huzjana, koji su već doživjeli višestruke krađe na svojim parcelama. Levačić nam je ogorčeno pokazao presudu Općinskoga suda u Čakovcu od 29. siječnja 2019. (poslovni broj 11 K-90/15-20), u kojoj između ostaloga stoji da je „… nesporno da su predmetna drva posječena motornom pilom, a okrivljenik i njegova supruga suglasno tvrde da okrivljenik niti tada niti sada nema motornu pilu.“

– Policija je svoj posao obavila korektno, no Sud je zakazao! Imamo velikih problema s pripadnicima romske populacije koji nemaju što izgubiti: budući da žive od socijalne pomoći, nemaju prihoda ni imovine koja se bi mogla oduzeti, što znači da najčešće neće platiti sudske troškove, već će riskirati s krađom. Te sudske troškove na kraju plaćaju porezni obveznici, a ta činjenica, kao i ona da sudovi očito ne obavljaju svoj posao, navela me na odustajanje od bilo kakvih sudskih procesa. Kod nas u Črnoj Mlaki se ionako više nema što ukrasti – ljutit je Levačić, inače predsjednik KUD-a Selnica.

I doista, u presudi je, kako kaže i Levačić, puno nelogičnosti: od činjenice da je odbijen prijedlog zastupnice optužbe da se u svojstvu svjedoka ispita policijski službenik iz PP Mursko Središće Predrag Novak, koji je i napravio službenu zabilješku o pregledu mjesta događaja, do odbijanja Suda da pribavi podatak o cijeni jednoga prostornog metra johe od Hrvatskih šuma, što je ocijenjeno nepotrebnim…

Odgovor pojačanje nadzora?

Komentar na krađe zatražili smo i od Hrvatskih šuma, iz kojih nam je odgovor najprije stigao iz njihove službe Odnosa s javnošću:

– Šumske krađe češće su u privatnim šumoposjedima; međutim, i u državnim šumama, kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o., do njih periodično dolazi, unatoč svim naporima koje ulaže osoblje šumarija, ponajviše lugari.

Počinitelji su često osobe lošijeg imovinskog stanja, tako da mnogi kradu ogrjev za vlastite potrebe. No, također postoji i određen broj počinitelja koji se šumskim krađama bave konstantno. To su „profesionalni kradljivci“, koji takvo drvo prodaju na crnom tržištu.

Hrvatske šume prijavljuju sve zabilježene slučajeve krađe i pokreću se optužni prijedlozi. Često se radi o nepoznatim počiniteljima, koje ne ustanove ni naši čuvari šuma, ni policija. Naše iskustvo govori da su povećane krađe na nekim područjima posljedica smanjene zaposlenosti, nedostatka prihoda, siromaštva i sličnog – kažu u Šumama. O relevantnim činjenicama potom smo porazgovarali i s upraviteljem Šumarije Čakovec, Benjaminom Horvatom.

Upravitelj Šumarije Čakovec, dipl. ing. šum. Benjamino Horvat

– Do otpriike 2012. situacija je bila donekle pod kontrolom te smo mogli doći do modusa rješavanja povremenih problema, no onda su krađe eskalirale. Što se tiče državnih šuma, u Međimurju nemamo problema s krađama tehničkoga drveta, već gotovo isključivo s drvom za ogrjev. No, na oko 3700 hektara državnih šuma u Međimurju, kojima upravljaju Hrvatske šume, djeluje samo petorica lugara, koji, između ostaloga, čuvaju šume i od kradljivaca. Drugi problem je i određivanje visine štete: naime, sudovi prilikom procjene štete ne prate dosljedno Šumsko-odštetni cjenik, koji je propisao ministar poljoprivrede kao važeći za mjerila putem kojih se određuje naknada za šumsku štetu. Šteta se u kategoriji regionalnoga parka uvećava nekoliko puta, a veliki dio Međimurja zaštićen je kao Regionalni park Mura-Drava, što valja uzeti u obzir!

Troškovi postupanja kod krađa su preveliki i teško je jednostavno odrediti kako riješiti problem. Ne čini mi se da bi pojačane kontrole učinile puno dobra – s policijom inače njegujemo izvrsnu suradnju, no službenike valja i platiti, a tek bi značajnije povećanje kontrola dovelo do značajnijih rezultata, što naprosto nije isplativo. Vjerojatno bi bolje bilo razmisliti o nekoj vrsti socijalnog modela, odnosno donacijama drva za ogrjev uz pojačanu kontrolu, to jest, provjeru da se drva doista namjenski troše, ukoliko bi tako nešto bilo moguće – smatra Horvat.

Iz Državnog inspektorata dobili smo podatke o inspekcijskim nadzorima u prošloj i ovoj godini: tako je lani na području Varaždinske županije šumarska inspekcija izvršila 51 redovni inspekcijski nadzor te 21 nadzor po prijavama, dok je u istoj godini u Međimurju obavljeno sedam redovnih nadzora i 27 nadzora po prijavama. Do 13. prosinca ove godine u Varaždinskoj je županiji obavljeno 57 redovnih nadzora te 28 nadzora po prijavama. Do istoga dana na području Međimurja obavljeno je šest redovnih nadzora te 15 inspekcijskih nadzora po prijavama. U oko svakako pada nesrazmjer između broja redovnih nadzora u dvije najsjevernije županije.

Građanima preostaje da pojačano nadziru svoje posjede te da pravdu, u slučaju krađe, pokušaju istjerati sami, putem parnica.

Izgleda da je odgovornost pronalaženja rješenja opet pala na ramena lokalnih zajednica, koje će same morati odlučiti hoće li pokušati osmisliti neki socijalni model, organizirane patrole mještana, nadzor pomoću tehnologije poput kamera i dronova ili nešto četvrto.