Povežite se s nama

Život i društvo

Varaždinka Maja Pokos u Kolumbiji: Pila sam najukusniju kavu i probala pržene mrave

Objavljeno:

- dana

PUT U EGZOTIČNU ZEMLJU

Da je volontiranje ili odlazak na stručnu praksu u strane zemlje vrlo popularno među Varaždincima i Varaždinkama, osjetila je i dvadesetpetogodišnja Maja Pokos, koja je svoj život na relaciji Varaždin – Osijek na četiri mjeseca zamijenila južnoameričkom državom koja se nalazi između Karipskog mora i Tihog oceana – Kolumbijom.

Studentsko putovanje

Ova zaljubljenica u putovanja i upoznavanje drugih kultura članica je IAESTE, Međunarodne udruge za razmjenu studenata za prirodnu i tehničku praksu, koja ju je i odvela u Kolumbiju, zemlju koju je odabrala jer je htjela posjetiti države izvan europskoga kontinenta.

U jedan od najvećih gradova Kolumbije, milijunski grad Bucaramangu, stigla je u kolovozu 2016. godine, a tamo je odrađivala studentsku praksu na jednom od njihovih najskupljih sveučilišta.

Tijekom vremena provedenog na sveučilištu morala je napraviti seminarski rad na engleskom jeziku na temu “Compressed Earth Blocks”, usko vezanom uz studij građevine, koji pohađa u Osijeku. Tamo nije srela nijednog Hrvata, rekla nam je Maja i dodala da je ona prva Hrvatica iz IAESTE programa koja je posjetila Kolumbiju.

Grad Bucamaranga trgovačko je središte kraja s jakom poljoprivrednom proizvodnjom kave i duhana

Kada je prijateljima rekla da će svoj život na par mjeseci zamijeniti egzotičnom Kolumbijom, bili su sretni i uzbuđeni, što joj je dalo dodatni vjetar u leđa.

– Roditelji su prvo bili malo šokirani, ali su mi na kraju bili najveća podrška i potpora – dodaje avanturistica Maja, koja je bila smještena u privatnoj kući s nekoliko prijateljica koje je tamo upoznala.

Među njezinim cimericama bila je i Indijka Prajakta Koraktar, s kojom je i danas u kontaktu. Osim Indijke, najviše se družila s Istočnoeuropljanima, Poljacima i Česima, a bilo je i Švicaraca i Norvežana. Plaću je, kaže, dobivala od sveučilišta, a iznosila je kao prosječna hrvatska minimalna plaća, što je oko tri milijuna kolumbijskih pesosa.

Iako sam okusila život Latinoamerikanaca, nisam uspjela vidjeti cijelu zemlju, tako da se, vjerujem, uskoro vraćam.”

– Puno više sam mogla s tim novcem tamo nego ovdje. Imaju niži životni standard, ali im je hrana dosta skupa s obzirom na to kakve plaće imaju. No, sva putovanja izvan grada Bucamarange plaćala sam sama – rekla je Maja Pokos, koja dolaskom u Kolumbiju nije znala komunicirati španjolskim jezikom. Naučila ga je, kaže, razgovarajući s prijateljima. Engleskim jezikom se Kolumbijci služe i trude se služiti se njime, ali nemaju baš prilike često ga govoriti u svom gradu jer su turisti koji ga posjete najčešće iz španjolskoga govornog područja.

Milijunski gradovi

Grad Bucamaranga nalazi se u sjeveroistočnoj Kolumbiji i leži na više od tisuću metara nadmorske visine. Ima oko milijun stanovnika i trgovačko je središte kraja s jakom poljoprivrednom proizvodnjom kave i duhana. U usporedbi sa zelenilom i krajolikom Hrvatske, kaže Maja, tamošnje zelenilo i plavetnilo Bucamarange još je više naglašeno.

– Kolumbija se nalazi blizu ekvatora, tako da je 365 dana u godini temperatura jako visoka, što je meni, koja nisam naviknuta na cjelogodišnje ljetne temperature, bilo malo naporno. Čak nas ni kiša nije osvježila – objašnjava Maja.

Posjetila je i osam sati udaljene gradove Bogotu, koji je i glavni grad Kolumbije, i Medellin, koji je drugi po veličini, odmah iza Bogote. Gradovi su to koji su u drugoj polovici 20. stoljeća bili povezani s jednim od najpoznatijih kriminalaca, narkobosom Pablom Escobarom, barem do njegove smrti 1993. godine.

– Stekla sam dojam da Kolumbijci ne vole govoriti o njemu jer je danas velika zabluda gledati sadašnji život očima tadašnjeg vremena – rekla je Maja, koja doticaja s bilo čime vezanom uz kolumbijske kartele nije imala.

Na plantaži kave koja je otvorena za turiste Maja je popila tri najukusnije kave u životu

– Osjećali smo se sigurno, ima jako puno turista i backpackera koji dolaze iz Europe i Amerike, zapravo iz cijelog svijeta i, jednostavno, ako se ne ulazi u dio grada koji nije preporučljiv turistima, problema nema i osjećaš se zaštićeno – objašnjava.

Priroda iz snova

Od cijele Kolumbije najviše ju je dojmio zaštićeni Nacionalni park Tayrona, koji se nalazi na području kolumbijske sjeverne regije Kariba.

– Zanimljiv je jer je na obali, uz koju se proteže 30 kilometara rajske plaže i pripadajuća šuma u kojoj žive potomci originalnih plemena do kojih možeš doći samo pješice – navodi Maja, koja NP Tayronu uspoređuje s hrvatskim NP Plitvička jezera.

– Na Plitvice možeš doći automobilom jer su dosta blizu, a do Tayrone se dolazi tako da turiste ostavljaju tri sata udaljene od mjesta za kampere, što govori koliko je to mjesto važno i zaštićeno – objašnjava Maja i dodaje da je samo jednom dnevno dozvoljeno izletničkom brodu voziti turiste po parku, kako ne bi uznemirio plemena kojih je, kroz povijest, dosta istjerano.

– Kolumbijska Vlada pazi plemena koje se nalaze na tajnim lokacijama po parku, što je dosta zanimljivo. Za neka plemena se ni ne zna gdje se nalaze – rekla je Maja, koju su oduševile i prirodne atrakcije koje se nalaze u Valle de Cocora: najviše palme na svijetu.

Najfinija kava

Maja je provela jedan dan na plantaži kave koja raste u grmovima visokim oko 1,60 metara. Plantaža je otvorena za sve znatiželjne turiste, koji tamo mogu isprobati svježe prženu kavu, ali i naučiti kako je brati i pržiti.

– Tamo sam popila tri najbolje kave u životu. No, iznenadilo me to što Kolumbijci nemaju običaj ispijanja kave kao što to rade Hrvati u kafićima – objašnjava Maja, koju je, osim ukusne kave, tamošnja lokalna hrana iznenadila egzotičnim okusima.

Kaže da Kolumbijci jedu mnogo egzotičnog voća, a za karipsko područje je specifično jesti rižu s kokosom, koja ima neuobičajen okus za Europljane.

Jela je i tipičnu grickalicu za područje Bucaramange – pržene mrave, koji, kaže, imaju okus kao kokice, a prodaju se u paketićima na ulici.

– Fora mi je što tamo možeš kupiti sve na ulicama, od piva do kemijske i SIM kartica, koje se kupuju uz predočenje osobne iskaznice – rekla je Maja, koja vjeruje da će se jednog dana vratiti u zemlje Latinske Amerike na dulje vrijeme. – Iako sam tamo provela sjajna četiri mjeseca i okusila život Latinoamerikanaca, nisam uspjela vidjeti cijelu zemlju jer je prevelika. No, vjerujem da se vidimo uskoro – poručuje mlada avanturistica Maja.

 

Izvor:
Foto: RT

Život i društvo

Darko Mavriček pobjednik utrke ˝12 vur Čeva˝, popeo se 18 puta

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U subotu je u organizaciji AK Varaždin održano prvo izdanje specifične i neobične utrke – ˝12 vur Čeva˝.

Staza od 2 kilometra i s visinskom razlikom oko 330 metara nije bila laka, ali je zato utrka bila zanimljiva i specifična, a cilj je bio tijekom 12 sati popeti se što više puta na Čevo.

Pobjednik je Darko Mavriček (Pres Glass – Trči i podrži) koji je u zadanom vremenu uspio odraditi izvanrednih 18 uspona (oko 61 km s približno 5900 visinske). Na 2. mjesto plasirao se Luka Nosek (IND) sa 16 uspona dok je 3. mjesto osvojio Mateo Makšan (IND) sa 14 uspona.

U ženskoj konkurenciji pobijedila je Anita Petrin (IND) sa 9 uspona ispred Violete Đuranec (AK Varaždin) koja je odradila 8 uspona dok je 3. mjesto osvojila Paula Marenčić (IND) sa 7 uspona i boljim vremenom od ostalih konkurentica koje su također odradile 7 uspona.

Foto: AK Varaždin

Nastavite čitati

Život i društvo

Poplave u Europi su katastrofalne, ali hidrolozi za Dravu i Muru očekuju niži vodostaj nego lani u kolovozu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Iz dijelova Europe dolaze kataklizmični prizori poplava usred jakih kiša.

– Vodostaji Mure do Goričana su u stagnaciji s tendencijom stagnacije, a dalje nizvodno su u porastu s tendencijom stagnacije. Vodostaji su u domeni srednjih voda. Vodostaji Drave do Terezinog Polja su u porastu s tendencijom porasta. Nizvodno do Belišća vodostaji su u opadanju s tendencijom porasta, a na hidrološkoj postaji Belišće su u stagnaciji s tendencijom porasta. Dalje nizvodno vodostaji su u porastu s tendencijom porasta. Vodostaji su u domeni srednje niskih i srednjih voda – objavio je 16. rujan DHMZ, Sektor za hidrologiju, Odjel za hidrološke prognoze.

Danas u 12 sati Drava je u Varaždinu bila visoka 173 cm, a Mura u Murskom Središću 317 cm.

– Velike količine oborina koje su u proteklom razdoblju pale i nastavljaju padati na slivnom području susjednih uzvodnih država uzrokuju povećane protoka rijeka koji će nastaviti rasti sljedećih dana – očekujemo visoke vodostaje Mure i Drave, no ipak niže od događaja iz kolovoza 2023. Posebno naglašavamo moguć izniman porast vodostaja Dunava sljedećeg tjedna – objavili su stručnjaci DHMZ-a.

Podsjetimo, lani u kolovozu trajala je borba s viskom Murom i Dravom. Drava je bila poplavila područje bazena i okolnu šumu.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje