Povežite se s nama

Život i društvo

Uređuju se ulice i društveni domovi, traže rješenja za gradnju nove škole

Objavljeno:

- dana

Općina Sveti Ilija

U samom središtu Svetog Ilije ovog ljeta traju radovi.

U Školskoj ulici, koja vodi do OŠ “Vladimir Nazor”, župne crkve, liječničkih ordinacija i zgrade Općine, bit će izgrađeni nogostupi, a ujedno će biti smiren promet. Time ne samo da će se uljepšati izgled ovog mjesta nego će, što je najvažnije, biti povećana sigurnost svih sudionika u prometu, a posebno djece koja tuda idu u školu.

Bolji standard

– Školska ulica se uređuje zahvaljujući tome što smo projekt prijavili na natječaj Ministarstva unutarnjih poslova, a iz Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa odobreno nam je 340 tisuća kuna – rekao je načelnik Općine Sveti Ilija Marin Bosilj.

Počinju radovi na uređenju društvenih domova u Doljanu i Seketinu

Upravo je taj projekt istaknuo kao jedan od najznačajnijih na svečanoj sjednici Općinskog vijeća Svetog Ilije, koja je održana u srijedu povodom Dana Općine i blagdana svetog Ilije, koji je nebeski zaštitnik Općine. Međutim, to je samo jedan od novih projekata čija je realizacija već počela.

– Dovršena je prva etapa uređenja Centra vinogradara i gospodarstvenika u Svetom Iliji. Isto tako, gotova je prva etapa izgradnje Društvenog doma u Doljanu, a već smo raspisali natječaj i zaključili ugovor za radove u drugoj etapi, čime će Dom u Doljanu biti stavljen u punu funkciju. Ulaganje u drugoj etapi vrijedno je 405.000 kuna – navodi Bosilj.

Ujedno su počeli radovi na adaptaciji i renovaciji Društvenog doma u Seketinu, pri čemu će u prvoj etapi biti uloženo 280.000 kuna. 
– Očekujemo da će do kraja listopada biti gotovi i radovi na uređenju okoliša i uređenju trga kod Društvenog doma u Beletincu budući da smo potpisali ugovor vrijedan 260.000 kuna s izvođačem radova izabranim na javnom natječaju – ističe načelnik Općine Sveti Ilija.

(Ne)razvijeni

Za sve te projekte uspjeli su osigurati novac iz državnog proračuna, jer su prošli na natječajima koje su raspisali Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije te Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja. Zahvaljujući tome će dodatno biti poboljšan komunalni standard Općine, ali i osigurani uvjeti za bogatiji društveni, kulturni i sportski život svih mještana.

“Radnik koji zaradi 1.000 kuna ne živi kao onaj koji zaradi 10.000 kuna. Što nama znači 99 posto zaposlenih ako ostvaruju male prihode?“

– Prioritet su nam upravo projekti za koje smo sredstva uspjeli osigurati, a na natječaje ćemo se javljati i dalje, čim budu raspisani. Druge mogućnosti ni nemamo, jer je izvorni proračun Općine Sveti Ilija svega četiri milijuna kuna. Veliki je problem to što je naša općina 2013. godine, za vrijeme ministra Branka Grčića, svrstana u treću skupinu razvijenosti, u koju spadaju i Korčula, Molve, Omiš, Pirovac, Privlaka, Vela Luka… Po toj indeksaciji naš izvorni prihod po glavi stanovnika je 879 kuna, a prihod drugih gradova i općina koje sam naveo iznosi od 6.000 do 8.000 kuna! Državni prosjek je pak 2.969 kuna, dakle tri puta veći od našeg. Ne može mi nitko reći da radnik koji zaradi 1.000 kuna živi kao i radnik koji zaradi 10.000 kuna. Što nama znači što imamo 99 posto zaposlenih ako ostvaruju male prihode? – pita se Bosilj.

Vjeruje da će se to ipak promijeniti i da Hrvatska više neće biti bolesno centralizirana država. – Danas samo Zagreb može sa 100 posto financirati smještaj djece u vrtićima, a svi mi ostali možemo roditeljima vrtić samo sufinancirati, neke općine sa svega deset posto – ističe.

Općina sama ne može krenuti ni u gradnju školske zgrade u Svetom Iliji, ulaganje na koje već godinama čekaju. – Župan Radimir Čačić je pokrenuo inicijativu da se izgradnja pokrene po modelu JPP-a. Nama je jedini cilj da izgradimo školu i krenemo s jednosmjenskom nastavom, a vjerujem da će naša općina, Općina Beretinec, čiji učenici također polaze tu školu, Varaždinska županija i država uspjeti pronaći model financiranja – rekao je Bosilj, koji 26. srpnja upravo zbog toga ide u Zagreb na sastanak s ministricom Blaženkom Divjak.

Izvor: RT
Foto:

Život i društvo

Malu maturu položili u OŠ Babinec iz 1974. godine, a nakon 50 godina prisjetili se dogodovština iz školskih dana

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Općina Cestica

Zajednički susret učenika završnih razreda Osnovne škole Babinec, a koji su osmi A, B ili C razred završili školske godine 1973./74. održan je u petak, 3. svibnja, objavila je Općina Cestica.

Prvi generacijski susret, 50 godina nakon završetka Osnovne škole potaknuli su Stanko Dugi iz osmog A, Mirko Majhen iz 8. B i Marijana Kutnjak r. Hutinski iz 8.C razreda.

Uz 47 učenika, susretu se odazvala i razrednica 8. B, učiteljica Marija Jug, a nakon okupljanja koje je započelo u 17 sati na terasi restorana Žmah u Babincu, snimljena je zajednička fotografija.

U nastavku druženja izaslanstvo učenika otišlo je na groblje u Cesticu te položilo svijeće i zapalilo svijeću na grobu učiteljice Marije Sedlar, razrednice 8. C razreda, a u spomen na učiteljicu Ivanku Jakopan, razrednicu 8. A razreda, kao i na preminule kolege učenike, potom je vijenac položen kod središnjeg križa na groblju gdje je molitvu za preminule razrednike, učitelje i učenike predvodila Slavica Kovačić rođena Šinjur.

Po povratku s groblja druženje je nastavljeno uz sjećanje na školske dane, a u ime organizacijskog odbora učenicima koji su se na susret odazvali zahvalila je Marijana Kutnjak. Podsjetila je na siromaštvo i sveopću oskudicu u kojoj se nekad odrastalo i živjelo te izrazila zadovoljstvo i zahvalnost roditeljima i nastavnicima koji su ih tijekom odrastanja i školovanja vodili kroz život. Zahvalnost na susretu svojim nekadašnjim đacima izrazila je i učiteljica glazbenog odgoja Marija Jug, a susret je potom nastavljen uz zakusku i sjećanja na školske dane.

Na generacijski susret učenika, danas mahom u dobi od 65 godina, đaci su donijeli i fotografije iz školskih dana, a sa zanimanjem su pogledali i „Spomenar“ (isti je sačuvala i na susret donijela Josipa Korotaj rođena Mihin iz Kolarovca) koji je u to doba gotovo držao svaki učenik.

Druženje je uz pjesmu i prepričavanje dogodovština iz školskih dana potrajalo do duboku u noć, a uz izvođenje hitova iz sedamdesetih i nešto novijih glazbenog sastava „Mihael i Marinko“ se i zaplesalo.

Nastavite čitati

Život i društvo

Mladi kuhari u Varaždinu učit će u novom Kuharskom praktikumu vrijednom 100.000 eura

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Gospodarska škola Varaždin bila je od 2020. do 2023. godine partner na projektu ReCeZa – Regionalni Centar Zabok čiji je nositelj bila Srednja škola Zabok.

Ukupna vrijednost projekta iznosila je 8.851.720,47 eura.

Za vrijeme trajanja projekta kroz projektne aktivnosti realizirale su se brojne radionice za učenike i nastavnike, natjecanja učenika na školskoj, državnoj i međunarodnoj razini, studijska putovanja iz područja turizma i ugostiteljstva te su razvijeni standardi zanimanja, standardi kvalifikacija i kurikuluma za nove programe.

U okviru projekta Gospodarska škola Varaždin dobila je profesionalnu opremu za kuharski praktikum u vrijednosti od 100.000 eura, a upravo je to bila prilika za prigodnu svečanost na kojoj su se okupili ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan, župan Varaždinske županije Anđelko Stričak, zamjenica županice Karlovačke županije dr.sc. Vesna Hajsan Dolinar, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje Osječko-baranjske županije Miranda Glavaš-Kul, pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport Varaždinske županije dr.sc. Miroslav Huđek, pročelnica Upravnog odjela za školstvo Karlovačke županije mr.sc. Marija Šćulac, predsjednik Obrtničke komore Varaždinske županije Igor Šoković, Branka Šaško, predstojnica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područni ured Varaždin, kao i mnogobrojni ravnatelji srednjoškolskih ustanova s područja Varaždinske županije.

Uvodno pozdravljajući sve okupljene ravnateljica Gospodarske škole Jasenka Kelemen je istaknula kako je uključivanje škole u ovaj projekt od izuzetne važnosti te kako će učenici imati priliku učiti u kuhinjama budućnosti.

– Profesori i nastavnici će prenositi stečena znanja i najsuvremenije kulinarske tehnike kako bi naši učenici izrasli u poznate i uspješne šefove. Ovaj novi Kuharski praktikum je jedan lijepi poklon za Dan škole. Hvala svima na podršci i pomoći, poglavito našem osnivaču, Varaždinskoj županiji – rekla je ravnateljica Kelemen.

Čestitajući ravnateljici i djelatnicima škole na uspješno provedenome projektu, župan Anđelko Stričak je rekao kako su za današnji razvoj društva važni sigurnost, gospodarski rast i obrazovanje.

– Varaždinska županije je osnivač 13 srednjih škola, a u njima se obrazuje 75 % učenika u strukovnim ili obrtničkim zanimanjima, 20 %ih pohađa gimnazijske programe i pet posto ih pohađa umjetničke programe. Sama ta činjenica najbolje govori o tome da je naše školstvo prilagođeno potrebama našeg gospodarstva. Naši učenici kada završe svoje školovanje, ne čekaju na Zavodu za zapošljavanje svoje radno mjesto, već se mogu odlučiti da li idu na tržište rada, da li nastavljaju daljnje školovanje na fakultetima ili će pokrenuti neku od svojih privatnih inicijativa. Osim što smo osnivač 13 srednjih škola, Varaždinska županija je osnivač i 14 centara izvrsnosti te pet centara izvrsnosti u strukovnim zanimanjima te dva centra kompetentnosti. Upravo u tim centrima oni dobivaju tu informaciju više te se mogu lakše odlučiti u kojem smjeru će nastaviti. Također, naše srednje škole su prilagođene cjeloživotnom obrazovanju tako da u suradnji sa Zavodom za zapošljavanje provodimo cijeli niz doškolovanja te različitih prekvalifikacija. Recimo, u 2022. godini su 234 osobe to završile, prošle godine 321 osoba, a u ovoj godini već sada imamo 190 polaznika. Zahvaljujući našim ravnateljima, profesorima, nastavnicima i pročelnicima, odrađujemo dobar posao za sve – zaključio je župan Stričak.

Damir Habijan

Otvarajući novi Kuharski praktikum, ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan je istaknuo kako je Varaždinska županija lider u Republici Hrvatskoj po pitanju ulaganja u područje obrazovanja.

– Što se tiče radne snage, kada govorimo o strukovnim zanimanjima, po tom smo pitanju doista deficitarni, ali to nije nešto što se odnosi samo na Hrvatsku. Pogledamo li zapadno europske zemlje, odnosno zemlje Europske unije, nažalost i one se bore s istim problemom. Ako pogledamo Republiku Hrvatsku, čak 70 % učenika koji upisuju srednje škole upisuju upravo strukovna zanimanja, ali unatoč tome s tim zanimanjima i s nedostatkom radne snage i dalje imamo problem. Učenici koji će ovdje završiti Gospodarsku školu i ovo hvalevrijedno zanimanje bez problema će naći posao na tržištu rada. Po pitanju obrtništva, nekoliko brojki: u zadnje četiri godine broj obrta u Hrvatskoj skočio je sa 75.000 na 116.000, dakle imamo 55.000, više otvorenih obrta na razini države. Grad Varaždin je po tom pitanju čak i bolji i ima gotovo 65 novih obrta. Ono što mogu reći ispred Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, što smatram bitnim, pogotovo u segmentu obrtništva, to su mjere koje možemo poduzeti, koje smo dosad poduzeli i daju rezultate. Prije svega, ono što je zanimljivo jest stipendiranje učenika – 15.500 stipendija koje je dodijeljeno u vrijednosti 29 milijuna eura i 1.316 stipendija gospodarskim subjektima vrijednih 11,5 milijuna eura, dakle ukupno 40,5 milijuna eura je dalo rezultate. U školskoj godini 2022./’23. nakon dugo vremena imamo porast broja upisa u strukovne škole i to nas veseli – rekao je ministar Habijan.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje