BORBA
Varaždinski socijaldemokrati uskoro će dobiti novog predsjednika.
Za to će se mjesto boriti dvoje ljudi – Miroslav Marković i Mirela Ivanković. Od novog predsjednika stranke poljuljanog rejtinga se puno očekuje, ali prvi je zadatak nametnuti SDP kao oporbenog lidera u Gradu. Činjenica da su narodnjaci svojim koaliranjem s HDZ-om na državnoj razini razočarali svoju glasačku bazu, hrvatski sjever, ide u prilog takvim željama, osobito zato što su se u međuvremenu – i prije državne koalicije – partneri u Gradu razišli. Tada još ne i službeno, ali s gubitkom zajedničkoga kandidata na izborima za gradonačelnika, Alena Kišića, razlaz je postao definitivan i HNS je u Gradu gotovo pa nestao. Ni SDP nije u puno boljoj situaciji, a u prilog mu ne ide ni poljuljana pozicija oporbenog lidera na nacionalnoj razini.
“Cilj: zaustaviti daljnje urušavanje Gradske organizacije.”
Od novog se predsjednika puno očekuje, simpatizeri su nestrpljivi: Grad nema jaku oporbu i oni očekuju da socijaldemokrati preuzmu tu ulogu.
Zbog svega toga je u ovom trenutku, pet dana prije unutarstranačkih izbora, teško predvidjeti kome će otići naklonost birača SDP-a.
Bit će to borba između dijela SDP-a koji je zbog sudjelovanja u vlasti spreman dati podršku gradonačelniku i njegovim partnerima iz HDZ-a i SDP-ovaca kojima bi klan s HDZ-om bila najveća izdaja socijaldemokracije.
Miroslav Marković je predsjednički kandidat potonjih. Rođeni Varaždinac je diplomirao na FOI-ju, radio je kao programer i informatičar, a danas je vlasnik obrta za zastupanje u osiguranju. Njega su, kaže, stranački kolege odabrali za kandidata s kojim će ući u borbu za zaustavljanje daljnjeg urušavanja Gradske organizacije. On sam smatra da su ovi unutarstranački izbori “biti ili ne biti” za budućnost varaždinskog SDP-a.
Gubitak izbora je katastrofa za SDP, a drukčije mogu tvrditi samo oni koji žele i dalje prodavati maglu.”
Na pitanje što je konkretno dovelo do takve situacije, Miroslav Marković će reći: – Loše vođenje i narušeni međuljudski odnosi.
Odnosi s HNS-om su, bila je javna tajna, narušeni i prije izbora. Kandidati obiju strana su otvoreno govorili o spremnosti za samostalan izlazak na izbore. Zbog čega onda ipak izborna koalicija koja je izgubila izbore, gradske i županijske?
– Gubitak izbora je katastrofa, a drukčije mogu tvrditi samo oni koji žele i dalje prodavati maglu. Varaždinski SDP je jako dugo čekao da konačno samostalno izađe na izbore i za taj cilj su članovi bili spremni dati sve od sebe, a simpatizeri su nas u tome podržavali. Međutim, pritisci vodstva Županijske organizacije i predsjednika Marija Habeka na pojedine članove Predsjedništva i Gradskog odbora rezultirali su još jednom predizbornom koalicijom s HNS-om. To je dovelo do razočaranja, pada entuzijazma, pa čak i do izborne apstinencije dijela članstva te, u konačnici, do velikog izbornog neuspjeha. Koalicija se na kraju pokazala kao potpuni promašaj.
Zbog čega konkretno?
– Djelomično zbog lošeg rada bivše gradske vlasti, ali i zbog našeg kandidata za gradonačelnika Alena Kišića. Velik broj naših sugrađana ga nije prihvatio kao „pravog“ Varaždinca, jer se on u Varaždin preselio samo godinu i pol prije izbora. Istovremeno, on je bio dožupan Predragu Štromaru, kojem se zamjera da nije pokrenuo ni jedan veći projekt. S te je strane Alen Kišić percipiran kao nastavak loše HNS-SDP županijske i gradske vlasti. Ipak, on je nakon svega korektno preuzeo svoju političku odgovornost za izborni neuspjeh i odustao od nove kandidature.
Znači, Alen Kišić je krivac za gubitak izbora?
– Nije, po mojem je mišljenju najodgovorniji za loše izborne rezultate predsjednik Županijske organizacije SDP-a Mario Habek i očekujem da i on postupi kao i Kišić – da prihvati političku odgovornost i odustane od buduće kandidature za predsjedničku funkciju.
Stranka je u velikoj krizi, iz koje će, smatra se, teško izaći. Kako to, ako pobijedite, mislite izvesti?
– Prvo i osnovno je ne dozvoliti da oni koji su privatizirali varaždinski SDP i koriste ga kao sredstvo ostvarivanja isključivo svojih osobnih ciljeva, to čine i dalje. A onda tek možemo naprijed.
Očigledno imate velike pretenzije za SDP u budućnosti. Međutim, pitanje je ima li stranka uopće kadrove za potencijalne funkcije?
– Uvjeren sam da ima. Tu je puno iznimnih ljudi koji u svakom trenutku mogu preuzeti najodgovornije političke i izvršne dužnosti u Gradu, Županiji, kao i na nacionalnom nivou. Potencijal naših članova je ogroman, ali je dosad premalo iskorišten. Naši vijećnici Gordana Marsenić, Bruno Ister i Neven Bosilj izvrsno odrađuju vijećničke mandate, konstruktivna su kritika gradske vlasti u Vijećnici.
Problema u Gradu je puno. Koji su za Vas najveći?
– Mislim da su bale odavno postale vječiti problem o kojem više ne bih trošio riječi. Ova gradska vlast taj problem treba konačno riješiti. Osobno smatram da je, mimo toga, najveći problem iseljavanje. Dovoljno je pogledati stanje u Bolnici. Nikakvi nam najnoviji uređaji ne mogu pomoći ako nema tko na njima raditi i brinuti o pacijentima. Grad i Županija moraju pronaći način da potaknu ljude na ostanak, ali i motivirati druge da dođu raditi i ostanu živjeti u našem gradu.
Vaš najveći politički uspjeh je iniciranje pokretanja projekta besplatnih udžbenika za sve osnovnoškolce u Varaždinu. Stranka se i nije baš hvalila time?
– Prije tri godine sam na Gradskom odboru SDP-a predložio i pokrenuo projekt besplatnih udžbenika za varaždinske osnovnoškolce. Nakon što je razrađen i dorađen, projekt je jednoglasno prihvaćen u Gradskom vijeću i provodi se uspješno i danas. Nažalost, to je ostao jedini uspješan projekt SDP-a u bivšoj gradskoj vlasti.
U kuloarima se spominje da je Vaša protukandidatkinja Mirela Ivanković upravo Habekova osoba od povjerenja?
– Nakon što je na zadnjim lokalnim izborima neslavno propao Habekov projekt dovođenja Alena Kišića na čelo Gradske organizacije kako bi se mogao kandidirati za gradonačelnika, sada je Mirela Ivanković odabrana kako bi Mario Habek preko nje i dalje iz sjene vodio varaždinski SDP.
Moja protukandidatkinja je pročelnica u Gradu i dio je izvršne vlasti na čelu s aktualnim gradonačelnikom, a koji je u koaliciji s HDZ-om. Nije li vam ta situacija u najmanju ruku neobična?
Kako bi kolegica Ivanković autonomno obnašala funkciju predsjednice oporbene stranke i zastupala stranačke interese koji se kose s njezinim poslom?! Bio bi to politički paradoks.
Izvor:
Foto: RT
Hrvati nikad nisu bolje živjeli, nikad veće plaće, nikad veće mirovine, nikad više zaposlenih, nikad manje nezaposlenih, Europska unija, euro, Schengen, rekao je premijer Andrej Plenković u intervjuu za HRT.
Taj je zaključak iznio u kontekstu osvrta na kampanju za parlamentarne izbore.
U intervjuu je govorio i o poreznoj reformi, poskupljenjima struje i plina, kao i o aktualnoj političkoj situaciji.
Cijeli intervju možete pročitati OVDJE.
No, živimo li zaista tako dobro. Statistike govore da su plaće rasle, ali rasle su i cijene i to nije nikakva novost niti neka komplicirana analiza. Podaci isto tako govore da je čak 56 posto zaposlenih primalo plaću manju od 1130 eura i da je čak 70 posto plaća ispod državnog prosjeka.
Prosječna mjesečna neto plaća za srpanj, isplaćena u kolovozu, zadržala se na 1315 eura, kao što je bila i u prethodnom mjesecu, no medijalna je plaća porasla 24 eura na 1130 eura, piše Poslovni.hr.
Polovica zaposlenih u pravnim osobama, a to je 745 tisuća zaposlenih, zaradilo je manje od medijalne plaće. Njima bi trebalo pribrojiti i većinu od 232 tisuće zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama. Zajedno, to bi značilo da je oko 56 posto zaposlenih zarađivalo manje od 1130 eura neto.
Ispod državnog prosjeka od 1315 eura nalazi se oko 70 posto svih zaposlenih u državi. Desetina najbolje plaćenih u tvrtkama i javnim ustanovama, negdje oko 150 tisuća zaposlenih u RH, ima prosječnu neto plaću veću od 2027 eura neto i iznad 2900 eura bruto.
Najbolje plaćeni zaposlenici u Gradu Zagrebu, njih 43 tisuće iz zadnjeg decila, zarađuje više od toga, više od 2410 eura neto i više od 3500 eura bruto!
Dakle, velika većina zaposlenih zgusnuta je od minimalca do prosječnih primanja, 20 posto svih zaposlenih zarađuje između 1315 i 2027 eura, a 10% najbolje plaćenih ima plaće od 2028 eura naviše. Hrvatsku platnu elitu uglavnom čini viši i visoki menadžerski sloj, poneki informatičar te zaposleni u javnom sektoru.
Dosadašnji su podaci pokazivali da visokoobrazovane skupine zaposlenih zarađuju 43 posto više od prosjeka. Za ovu godinu bi ta razlika mogla biti nešto veća nakon znatnog povećanja plaća u javnom sektoru, gdje je obrazovna struktura zaposlenih i najviša.
Što se tiče opće slike, prosječne su plaće u ovoj godini najviše poskočile u travnju, kada je isplaćena velika povišica u javnom sektoru, i nakon toga ili padaju ili stagniraju. Za srpanj su, primjerice, prosječne plaće u javnom sektoru pale za 20-ak eura u javnoj upravi, 35 eura bile su manje plaće u obrazovanju i gotovo 90 eura manje u zdravstvu.
Prerađivačka industrija zabilježila je povećanje neto plaće za 16 eura, građevinski sektor za 30 eura, hoteli su za srpanj isplatili samo dva eura veće plaće, a kafići i restorani šest eura manje.
U nešto duljem vremenskom periodu od sedam mjesecu najmanje su rasle plaće u telekomunikacijama, socijalnoj skrbi bez smještaja, bankama te IT sektoru, oko 3 do 4 posto, dok su prosječne plaće rasle oko 10%.
Vlada priprema neke porezne izmjene za 2025., a prema dosad objavljenim informacijama, može se očekivati povećanje osobnog odbitka na 600 eura, što će donijeti 8 eura veće plaće, proporcionalno tome povećavat će se i odbici za uzdržavane članove obitelji te se i u tom dijelu može skupiti četiri-pet eura više. Umirovljenici lobiraju da neoporezivi iznos mirovine bude tisuću eura.
Najveći dobitnici predstojeće porezne korekcije bit će desetak tisuća najbolje plaćenih zaposlenika u zemlji čije su mjesečne bruto plaće iznad 7000 eura na mjesec, te jednim dijelom ulaze u veću poreznu stopu (od 30 posto). Inače, prosječne plaće u Zagrebu su oko dvjesto eura više nego u državi i kreću se oko 1500 eura.
Nakon velikog povećanja bruto plaća od 12,5 % u prosjeku početkom ove godine, Kaufland Hrvatska k.d svojim će zaposlenicima od 1. listopada još jednom povećati plaće, i to svim zaposlenicima na nerukovodećim radnim mjestima u trgovinama za 7 % u prosjeku te u logističko-distributivnom centru za 6 % u prosjeku, što uključuje i povećanje neto dodatka za prehranu koji će od 1. listopada za sve zaposlenike Kauflanda iznositi 100 eura.
– Ljetna sezona za naše je zaposlenike bila izuzetno zahtjevna, ali u konačnici i uspješna. U Kauflandu smatramo da samo zadovoljan zaposlenik može ostvariti pozitivne rezultate, stoga smo donijeli odluku o povećanju plaća i dodataka kojom zaposlenicima želimo pružiti podršku u ionako dovoljno izazovnim vremenima. Osim toga redovito ulažemo u stvaranje poticajnog radnog okruženja u kojem se cijeni trud i predanost naših zaposlenika – pojasnio je Hrvoje Bulić, direktor Sektora ljudskih potencijala Kauflanda. Podsjećamo kako se Kaufland prema istraživanju portala MojPosao već godinama nalazi u Top 10 najpoželjnijih poslodavaca.
U petak je u Trnovcu Bartolovečkom otvorena nova rođendaonica ˝Hakuna Matata˝ i to na adresi Male ledine 37. Ova će...
Vaše dijete je talentirano za driblanje loptom po stanu, ples na zadnjem sjedalu automobila, od svega što mu je nadohvat...
U sportu se uvijek nešto događa, a predstojeći sportski događaji obećavaju uzbuđenje i nezaboravne trenutke. U nogometu, tenisu, košarki ili...
