DOBRA HRANA

Smanjiti unos zasićenih masnoća i kolesterola, postići i održavati optimalnu tjelesnu težinu, povećati unos kompleksnih ugljikohidrata i vlakana, smanjiti sol (natrij) u prehrani, ograničiti, odnosno izbjegavati alkohol. To je pet preporuka iz područja dijetetike i životnog stila koje mogu imati bitan učinak na obolijevanje i smrtnost od raka, koje je još 90-ih godina prošlog stoljeća objavio američki Surgeon General’s Report on Nutrition and Health.

Prehrana, uz promjene životnih navika po pitanju fizičke aktivnosti, igra važnu ulogu u prevenciji, ali i reverziji kroničnih masovnih bolesti kao što su srčano-žilne (visoki tlak, ateroskleroza), dijabetes tipa 2 i rak. Prehranom ne možemo u potpunosti spriječiti ili liječiti rak, niti ona može zamijeniti kvalitetan kirurški ili onkološki tretman, ali ona može doprinijeti prevenciji, kao i oporavku oboljelih od raka. Taj efekt postiže se raznovrsnošću prirodnih sastojaka u svakodnevnoj prehrani nasuprot pogrešnoj ideji da se “svi u jedan” dodacima prehrani može postići isto.

U namirnicama biljnog podrijetla postoje brojni mikronutrijenti (fitokemikalije) koji različitim antikancerogenim mehanizmima dokazano pozitivno djeluju na prevenciju i i regresiju tumora.

Redovita konzumacija voća i povrća pruža značajnu zaštitu od raka, pokazale su brojne studije. Načelno smanjuje smrtnost od svih sijela raka, ali neke fitokemikalije se povezuju s protektivnim učinkom na pojedine vrste raka. Primjerice, žene koje su jele 4 do 5 porcija povrća dnevno imaju 46 posto niži rizik od raka dojke od onih koje jedu manje od dvije porcije dnevno.

Dokazano djelovanje

Preventivno na rak pluća i bronha, rak vrata maternice te rak debelog crijeva djeluje zeleno lisnato povrće, osobito iz porodice kupusa (kelj, karfiol, brokula, kelj pupčar i drugo), zelena salata i mrkva. Zeleno lisnato povrće sadržava spojeve indole koji pospješuju C2 hidroksilaciju estrogena pri čemu nastaju antiestrogeni produkti koji reduciraju rizik od raka dojke. Sulforafan je vrlo moćan antikarcinogen kojeg nalazimo najviše u brokuli, ali još u 10 do 100 puta većoj koncentraciji u klicama brokule, a dokazano uništava stanice parenhima raka koje su bitne za “preživljavanje” tumorskog tkiva.

Pojedine fitokemikalije se povezuju sa zaštitnim učinkom na pojedine vrste raka

Karotenoidi imaju dokazano zaštitno djelovanje od raka usta, ždrijela, jednjaka, grkljana, pluća i bronha i to u ovisnosti o dozi, što znači, što više tih namirnica, to više zaštite. Osim antikancerogenih efekata, jačaju i imunosne funkcije organizma. Nalazimo ih u citrusnom voću, breskvama, mangu, ananasu, marelicama, lubenici, mrkvi, tikvama, batatu. Nalazimo ih i u tamnozelenom lisnatom povrću. Visokovrijedna namirnica bogata flavonoidima je šipak, koji može usporiti rast visokoagresivnog raka prostate zbog antikancerogenog efekta pigmenta antocijanina, kojeg ima i u crnom grožđu te borovnicama, kupinama i drugom bobičastom voću. Likopen iz rajčice i njezinih proizvoda također smanjuje rizik od raka prostate. Od raka prostate štiti i puno povrća i prehrana siromašna zasićenim mastima, crvenim mesom, mliječnim proizvodima i jajima.

Sjemenke suncokreta, sezam, i osobito lana, obiluju lignanima koji se pod utjecajem bakterija u crijevu čovjeka konvertiraju u spojeve enterolakton i enterodiol koji imaju antiestrogensko djelovanje te koče rast estrogen ovisnih karcinoma dojke. Sjemenke lana su bolje iskoristive smljevene u prah. Dijeta siromašna mastima i vegetarijanska prehrana smanjuje prekonoćnu, ali i dnevnu razinu prolaktina u krvi i smanjuje rizik od raka dojke.

Intezivna boja

Resveratrol, spoj koji se nalazi u koži bobica crnoga grožđa, preventivno djeluje na rak debelog crijeva, jetre i dojke, ovo posljednje inhibirajući enzim ciklooksigenazu–2, a drugi sastojci u grožđanom soku djeluju kao fitoinhibitori aromataze, a time i antiestrogeni.

Također fitoestrogeni u soji i sojinim prerađevinama (tofu, sojino mlijeko) djeluju zaštitno. Postoje studije koje ukazuju na to da upotreba sojinih proizvoda već u djetinjstvu ima osobite koristi u tom smislu jer pozitivno djeluje na diferencijaciju tkiva dojke u adolescenciji.

Redovna konzumacija voća i povrća pruža značajnu zaštitu od raka. Načelno smanjuje smrtnost od svih sijela raka

Crveno bobičasto voće obiluje potentnim antikancerogenim antocijaninima, kojih je to više što je intenzivnija boja i zreliji plod. Tu spadaju jagode, maline, borovnice, crveni i crni ribiz, brusnice, kupine, šljive, crveno grožđe i grožđice, ali i crni grah i crveni kupus. Antocijanina ima i u kori crvenih jabuka.

Na rak debelog crijeva osobito protektivno djeluju biljna vlakna, apsorbirajući na sebe karcinogene iz hrane, ubrzavajući prolaz stolice i skraćujući vrijeme izloženosti sluznice štetnim faktorima iz hrane. Povećavaju masu stolice i razrjeđuju koncentraciju štetnih faktora. Mogu se dobiti konzumacijom voća i povrća te cjelovitih žitarica. Biljna vlakna djeluju antikancerogeno smanjujući razinu anaerobnih bakterija koje stvaraju štetne produkte žučnih kiselina, koje također vežu na sebe i pospješuju njihovo izlučivanje. Također i zeleno lisnato povrće opisanim mehanizmom zbog sulforafana i visokog sadržaja vitamina E.

Na rak jajnika i maternice također protektivno djeluje prehrana bogata voćem i povrćem, dok visok sadržaj zasićenih masti povećavaju rizik.

PET PREPORUKA

1. Smanjiti unos zasićenih masnoća i kolesterola: birajte hranu koja je siromašna masnoćama (voće, povrće, integralne žitarice, nemasni mliječni proizvodi, riba; u pripremi hrane koristite metode koje uključuju minimalno dodavanje masnoća

2. Postići i održavati optimalnu tjelesnu težinu: smanjite unos visokokalorijske hrane, bogate mastima i šećerom, a povećajte energetsku potrošnju kalorija redovitom fiz. aktivnosti

3. Povećati unos kompleksnih ugljikohidrata i vlakana: jedite više cjelovitih žitarica, više povrća, voća i mahunarki

4. Smanjiti sol (natrij) u prehrani: izaberite hranu s niskim sadržajm Na+ i visokim K+, a to su voće i povrće, ograničite dodavanje soli kod pripreme hrane i kod stola

5. Ograničiti alkohol, odnosno izbjegavati alkohol: osobito dok vozite, radite sa strojevima, uzimate lijekove, u trudnoći ili dok obavljate bilo koju aktivnost koja zahtijeva prosuđivanje.

Jako važan i način na koji pripremamo hranu

Vrlo važan je i način pripremanja hrane. Primjerice, priprema mesa na roštilju, prženje u ulju ili u pećnici pa čak i pečenje mesa dovodi do stvaranja policikličkih aromatskih ugljikovodika (PAH) i drugih toksičnih spojeva na površini mesa, koji uzrokuju rak želuca i debelog crijeva. Što je meso masnije, to je produkcija tih karcinogena veća.

Također konzumacija mesnih prerađevina (kobasice, suhomesnato, frankfurteri) u koje se dodaju nitrati i nitriti, kao i njihov visok sadržaj u tlu i vodi, pospješuju nastanak raka želuca.

Primjer utjecaja načina pripreme hrane je i povezanost konzumacije usoljene ribe u Norveškoj i zakiseljenog povrća u Japanu te dimljene ribe na Islandu s povećanom incidencijom raka želuca.

Iz povrća treba izuzeti ukiseljeno povrće, jer je dokazano štetno.

Žene u Japanu koje su jele meso na dnevnoj razini imale su čak 8 puta veći rizik od raka dojke u odnosu na žene koje su jele meso manje od jedanput tjedno. Jaja, maslac i sir u dnevnoj prehrani povećavaju rizik od raka dojke 2 do 3 puta. Razlog je visok sadržaj zasićenih masnoća koje stimuliraju produkciju prolaktina koji promovira rast žljezdanog tkiva dojke.

Također određeni začini mogu djelovati kancerogeno, odnosno protektivno na obolijevanje od raka. Korištenje praha čili papričica, ali ne i bijelog i crnog papra, povećava rizik od raka jednjaka i želuca (studija u Meksiku i Indiji).

Nasuprot tome, začinsko bilje kao ružmarin, origano, timijan, peršin, celer te sulfidi u bijelom i crvenom luku, kurkumini i drugi imaju antioksidativno i antikancerogeno djelovanje jače od poznatog vitamina E (alfa tokoferola).

Izvor:
Foto: