Povežite se s nama

Kultura

Trilogija je „varaždinska književna Biblija“

Objavljeno:

- dana

Osvrt

Nekoliko je već mjeseci proteklo od predstavljanja „Garestinskog gartlica riječi“, završnog dijela „varaždinske trilogije“ prof. dr. Jože Skoka u izdanju Tonimira iz Varaždinskih Toplica. No, ponekad je za stručniji osvrt, „puniji“ od prvotne informacije, potreban i vremenski odmak, naročito ako se radi o tri knjige enciklopedijskih razmjera s ukupno 1552 stranice.

Takav je, naime, domet i opseg Skokovog pothvata: poput nekog Borgesovog junaka, jedan od naših najvećih književnih autoriteta naumio je sažeti i predočiti sve ono što vrijedi u usmenoj i pisanoj tradiciji rodnoga kraja i, u devetom desetljeću svog života – u tome i uspio!

Pola tisućljeća!

Taj je pothvat počeo 2007. s „Garestinskim panopticumom“, koji je 2013. dobio i svoje drugo izdanje. Zbir je to Skokovih varaždinskih studija, eseja, feljtona i autobiografskih zapisa: čak 54 autorova teksta i još 29 tekstova drugih stručnjaka o Skokovom znanstvenom radu! Teme su brojne: Pergošić, Milković, Šicel, Bartolić, Bosiljka Paska, Lipljin, naravno i Krležine „Balade“, ali i bdijenje s Cesarićem, „landranje“ s Peićem, pa i šire od književnosti: neki su tekstovi posvećeni petrijanečkim prijateljima – Anđelku Zorkoviću i Stjepanu Mikacu.

Magnum opus

Kao da ovakva knjiga ne bi bio dostatan „magnum opus“, Skok je nadopunjuje još dvjema, komplementarnima, podjednako opsežnima i značajnima. U varaždinskoj književnoj hrestomatiji „Garestinski hortus verbi“ iz 2012. Skok je ostvario cjelokupni pregled književnosti pisane u Varaždinu i/ili koje su pisali pisci vezani uz varaždinski kraj, dakle uz njegov kontekst i uz njegove konotacije, „u polumilenijskom kronološkom luku“ (D. Žilić).

Treća knjiga sadrži narodne pjesme, priče, basne, vjerovanja, predaje…

A taj antologijski luk stručno popraćenih najvažnijih varaždinskih tekstova započinje s prvim (i) klasičnim kajkavskim piscima kao što su Pergošić, Vramec, Belostenec, Habdelić, Katarina Patačić ili Brezovački. Slijede ilirci poput Blažeka, Rakovca, Nemčića, Kukuljevića, pa književni znanstvenici Jagić, Vodnik, Milčetić… sve do Bišćana i Zvonara.

Posebno je pak zanimljiv izbor iz 20. stoljeća, na čelu s Gjalskim, naravno i s Milkovićem i Krklecom, ali i s nepravedno zapostavljenim autorima poput, recimo, Ive Ladike, ali i s onim novijima, svima nam poznatima, primjerice Korotajem i Fišerom. Petstogodišnji luk zaključuje Skok odabirom iz opusa najmlađih (iako sada već sredovječnih) afirmiranih autora: Borisa Perića, Tomislava Ribića, Biserke Težački Kekić…

Usmena baština

Koncem prošle godine Skok završava svoju varaždinsku trilogiju još jednim mamutskim izdanjem: knjiga je to „Garestinski gartlic rieči“ – antologijski izbor i književnopovijesni pregled varaždinske usmenoknjiževne baštine.

Taj pregled obaseže i više od 500 godina, jer sadrži i najstarije narodne pjesme i priče, od kojih neke zacijelo imaju i pretkršćanske korijene! Jer, osim pjesama, Skok okuplja i bajke, legende, vjerovanja, predaje, basne, anegdote, pripovijetke te animalističke i fantastične priče, a na kraju još i primjere usmeno dramsko-scenske baštine, primjerice „Bedljuinsko ženjeitvo“ (J. Genc – B. Pahić).

Iz nepravednog zaborava “izvučeni” su i neki sjajni autori poput Ive Ladike

Mnoge je primjere Skok prikupio sam, dok je druge odabrao iz zapisa Kukuljevića, Valjavca, Plohl-Herdvigova, Kuhača i Žganca. Posebna poglavlja na koncu posvećuje upravo njima, ali i drugim zapisivačima, kao što su Olga Šojat i Ivan Zvonar, autor nedavnog, izvrsnog „Pregleda povijesti kajkavske usmene književnosti“.

Ukratko: Skokova varaždinska trilogija varaždinska je „književna Biblija“, a od autora očekujemo – a što drugo? – nove nastavke!

Vrijeme je za mlađe!

I autor ovog osvrta (Vaš stalni kolumnist iz susjedne rubrike) imao je čast svojim radovima biti zastupljen u Skokovoj varaždinskoj hrestomatiji „Garestinski hortus verbi“, i to kao posljednji, „najmlađi“ autor, iako se i on već približava svojoj 50. godini… Upravo stoga veseli da se baš u posljednje vrijeme u Varaždinu javlja nekolicina novih književnih imena koja će zacijelo ostaviti trag na hrvatskoj književnoj sceni. Regionalni tjednik o nekima je od njih nedavno pisao, a pisat će i ubuduće! 

Izvor:
Foto:

Kultura

Restauratorski odjel Ludbreg već 30 godina spašava ugrožena kulturna dobra

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U petak, 3. svibnja, prigodnom će svečanošću i otvorenim vratima restauratorskih radionica biti obilježena 30. obljetnica osnivanja Restauratorskog odjela Ludbreg.

Restauratorski centar Ludbreg (danas Restauratorski odjel Ludbreg) osnovan je 1994. godine s ciljem spašavanja i privremenog smještaja evakuiranih kulturnih dobara iz ratom zahvaćenih područja Hrvatske.

Smješten je u glavnu zgradu dvorca Batthyány, koju je 1992. godine Grad Ludbreg ustupio tadašnjem Ministarstvu prosvjete, kulture i športa na korištenje bez naknade, za potrebe zaštite kulturne baštine. Zgrada dvorca za tu je svrhu obnovljena te uređena kao središnja čuvaonica za pokretna kulturna dobra, s restauratorskim radionicama Hrvatskog restauratorskog zavoda.

Predstavnici Bavarskoga zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika (Bayerisches Landesamt für Denkmalpflege) pružili su veliku pomoć donirajući restauratorsku opremu i stručnu literaturu te novčana sredstva za pomoć pri osnivanju restauratorske radionice, a financijska pomoć stigla je i od bavarske Vlade, Hypo – Zaklade za kulturu, Bavarskoga državnog ureda i nadbiskupskih ordinarijata München – Freising i Bamberg.

U restauratorskim radionicama su uz domaće radili i strani konzervatori-restauratori, njihovi suradnici i studenti te stručnjaci čija je djelatnost bila vezana uz konzervatorsku i restauratorsku djelatnost.

Opravdanost projekta obilježena je 1997. godine dodjelom namjenskog kredita Bayerische Landesbank i Bayerische Landesanstalt für Aufbaufinanzierung Hrvatskom restauratorskom zavodu, uz odgovarajuće odluke o jamstvu Vlade Republike Hrvatske, za cjelovitu obnovu dvorca Batthyány te za dodatno opremanje Restauratorskog centra, koji je iste godine ušao u sastav Hrvatskog restauratorskog zavoda.Restauratorski centar Ludbreg svečano je otvoren 4. svibnja 2000. godine. Intenzivirano je konzerviranje i restauriranje u ratu oštećenih umjetnina pohranjenih u prostorijama dvorca, a potom i drugih spomenika hrvatske kulturne baštine.

Uz radionice za restauriranje štafelajnog slikarstva i polikromirane drvene skulpture, osnovan je 2003. godine i Odsjek za tekstil, a 2009. godine i Tekstiloteka – specijalizirana zbirka u kojoj se čuva i obrađuje ugrožena povijesna tekstilna građa.

U Centru su se održavali i brojni programi stručnog usavršavanja za konzervatore i konzervatore-restauratore (konferencije, seminari i radionice) te programi međunarodne suradnje, s ciljem unapređivanja konzervatorske i konzervatorsko-restauratorske djelatnosti.

Nastavite čitati

Kultura

Proslava 70. obljetnice muzeja Dvor Trakošćan uz otvorenje izložbe „Tko tu koga ženi“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: MKM/Dubravko Hrupa

U srijedu, 24. travnja, održano je službeno otvorenje izložbe „Tko tu koga ženi?” koja predstavlja središnje događanje povodom 70. obljetnice postojanja muzeja Dvor Trakošćan.

Obilježavanju je prisustvovala i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, župan Anđelko Stričak, načelnik Općine Bednja Damir Poljak te brojni drugi uzvanici i građani.

– Dvorac Trakošćan je od samog početka prepoznat kao iznimno vrijedan spomenički kompleks kojeg je krasila vrsnoća samog graditeljskog sklopa, ali i jedinstvena povezanost s prirodom. To je ono što je Trakošćan učinilo tako atraktivnim, toliko posjećenim i tako posebnim među nizom dvoraca u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Sam rad muzeja, ideja da se ovdje uspostavi muzejska zbirka, doprinijela je tome da se dvorac na najbolji mogući način cijelo vrijeme održavao i obnavljao. Vjerujemo da će, uz velike ambicije i planove sadašnje ravnateljice, u sljedećim godinama dvorac doživjeti značajna unapređenja, postati još atraktivniji i pristupačniji brojnim posjetiteljima – istaknula je ministrica Obuljen Koržinek.

Čestitke je uputio i župan Anđelko Stričak.

Ravnateljica Muzeja Goranka Horjan je istaknula da gotovo da nema turističke promidžbe Lijepe naše bez slike Trakošćana.

– Svaka obnova postava u Trakošćanu ima jednu zadanu komponentu, maksimalno uvažavati sačuvani interijer. Sadašnja muzeološka koncepcija prezentira život hrvatskog plemstva, odnosno nasljeđe obitelji Drašković, a jedan smo od rijetkih muzeja koji izlaže veliki postotak svog fundusa, gotovo 70 posto, dakle pristupačnost građe je na prvome mjestu – rekla je Goranka Horjan i dodala da muzej ima nekoliko zbirki koje sadrže vrhunska dostignuća umjetničkog obrta.

– Uvijek smo bili fokusirani na prezentaciju stalnog postava, međutim sve više se otvaramo i drugim događanjima i radionicama te cijela paleta aktivnosti svjedoči o 70-godišnjem radu Dvora Trakošćan – naglasila je ravnateljica.

Izložba „Tko tu koga ženi“ je realizirana uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija i moći će se razgledati sve do 15. rujna.

Izložba prikazuje ugovorene brakove koji su sve do u 20. stoljeće bili sastavni dio socijalno-ekonomskih strategija plemićkih i velikaških obitelji i sredstvo stjecanja i potvrđivanja društvenog i materijalnog položaja te ostvarivanja političkih ciljeva. Autorica stručne koncepcije je kustosica Andreja Srednoselec, stručna suradnica Marina Bregovac Pisk, a likovni postav oblikovala je Ana Katurić.

Osim službenog otvorenja izložbe, za posjetitelje je priređen bogat glazbeni program, impresivan light show te se ukazala prilika za druženje s muzealcima, što je upotpunilo događanje. „Povezani kroz vrijeme”, kao slogan kojim Dvor Trakošćan želi obilježiti ovih 70 godina, ističe važnost kontinuirane povezanosti s prošlošću, oblikovanje sadašnjosti te zajedničko stvaranje budućnosti.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje