Povežite se s nama

U fokusu

Alarmantno: u odnosu na lani, 70% više požara u prvih sedam mjeseci

Objavljeno:

- dana

U prvih 7 mjeseci ove godine, u odnosu na prošlu, zabilježeno je 46 % više požara na otvorenome prostoru dok je gledajući samo požare raslinja u istom razdoblju evidentirano povećanje od čak 70%.

Opožarena površina je u prošloj godini u prvih 7 mjeseci iznosila 16.153 ha dok je u tekućoj godini već zabilježena 51.962 ha, što je povećanje od čak 221 %.U prošloj je godini zabilježeno 8.833 požara dok je u 2022. broj požara iznosi 11.323 što je povećanje od gotovo 30 %.

– Nažalost, i brojke ozlijeđenih i smrtno stradalih osoba u ovoj godini bilježe povećanje u odnosu na prošlu. Tako je u 2021. godini zabilježeno 16 smrtno stradalih osoba u požarima dok je u ovoj 25, uključujući i jednog vatrogasca koji je tragično nastradao gaseći požar kod Zatona Dubrovačkog 31. srpnja. Zabilježeno je i povećanje broja ozlijeđenih osoba od 42 %, od čega je zabilježeno 77 ozlijeđenih u prošloj godini dok je u ovoj čak 110. Treba navesti kako je u promatranome razdoblju manji broj ozlijeđenih vatrogasaca budući da ih je prošle godine zabilježeno 15, a ove 10 ozlijeđenih vatrogasaca u prvih sedam mjeseci – ističu u Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici.

Također, korišteno je i 30% više puta zrakoplova u ovoj godini u odnosu na prošlu, a u ovoj su godini zračne snage sudjelovale i u međunarodnim aktivnostima gaseći požare u Republici Sloveniji te Bosni i Hercegovini, s time da su i vatrogasci, pripadnici javnih vatrogasnih postrojbi Pula, Poreč, Umag i Pazin sudjelovali u gašenju požara u Sloveniji.

– Dakle, u svim kategorijama u prvih 7 mjeseci, osim požara objekata, zabilježeno je povećanje u odnosu na 2021. godinu. Budući da se nastavlja razdoblje visokih temperatura bez padalina, kao i vrlo visokog indeksa opasnosti od izbijanja požara, nužno je još jedanput upozoriti sve građane na odgovorno ponašanje – zaključuju u Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici.

U fokusu

Dukat po sedmi put podigao otkupnu cijenu mlijeka

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

S ciljem očuvanja proizvodnje mlijeka na svom otkupnom području Dukat po sedmi put u ovoj godini podiže otkupnu cijenu mlijeka. Tako će od 1. listopada Dukat za svaku predanu litru mlijeka svojim kooperantima plaćati dodatnih 15 lipa, odnosno ukupno 95 lipa više od početka godine.

Otkupna cijena mlijeka ovim će povećanjem biti čak 40 posto veća u odnosu na lanjski listopad.

– Za povećanje otkupne cijene mlijeka od početka godine izdvojili smo ukupno 121 milijun kuna kako bismo našim kooperantima barem dijelom kompenzirali strelovit rast ulaznih troškova i cijene energenata. Međutim, prerađivačka industrija ne može u potpunosti prenijeti povećane troškove u proizvodnji mlijeka na gotov proizvod i tako dodatno opteretiti potrošače. Kao najveći otkupljivač i vodeći prerađivač mlijeka čvrsto stojimo uz naše kooperante i činimo sve kako bismo očuvali njihove farme, no industrija ne može samostalno riješiti probleme u primarnoj proizvodnji mlijeka koja je na koljenima – istaknuo je direktor Dukata Duško Glišić te dodao kako vjeruje da država može, po uzoru na druge zemlje Europske unije, farmerima barem dijelom nadoknaditi rast ulaznih troškova putem dodatnih plaćanja i tako održati proizvodnju mlijeka na hrvatskim farmama. 

Primarna proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj u neprekidnom je padu. U posljednjih deset godina smanjena je za gotovo 30 posto, a posebno je alarmantan podatak da domaćom proizvodnjom mlijeka podmirujemo manje od 50 posto vlastitih potreba za mlijekom i da smo kao zemlja  prehrambeno ovisni o uvozu mlijeka i mliječnih proizvoda.

Nastavite čitati

U fokusu

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u srpnju ove godine 12 % više nego lani

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u srpnju 2022. u odnosu na lipanj 2022. u prosjeku su više za 0,4 %.

U odnosu na srpanj 2021., tj. na godišnjoj razini, u prosjeku su više za 12,3 %, dok su u godišnjem prosjeku više za 7,1 %, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS).

Promatrano prema glavnim skupinama klasifikacije na godišnjoj razini najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku je ostvaren u skupinama Prijevoz, za 19,2 %, Hrana i bezalkoholna pića, za 18,3 %, Restorani i hoteli, za 16,8 %, Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva, za 14,1 %, Rekreacija i kultura, za 10 %, Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva, za 9,7 %, Razna dobra i usluge, za 7 %, te Odjeća i obuća, za 5,5 %.

Promatrano prema posebnim skupinama, najveći porast cijena u prosjeku na godišnjoj razini ostvaren je u skupini Energija, za 20,6 %.

Na mjesečnoj razini najviše su u prosjeku porasle cijene u skupinama Restorani i hoteli, za 4,9 %, Hrana i bezalkoholna pića, za 2,2 % te Rekreacija i kultura, za 2 % (+0,11 postotnih bodova).

Harmonizirani indeks potrošačkih cijena

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, u srpnju 2022. u odnosu na lipanj 2022. u prosjeku su više za 1,4 %. U odnosu na srpanj 2021., tj. na godišnjoj razini, u prosjeku su više za 12,7 %, dok su u godišnjem prosjeku više za 7,1 %.

Indeks potrošačkih cijena (IPC) koristi se kao opća mjera inflacije u Republici Hrvatskoj, a odražava promjene u razini cijena dobara i usluga koje u tijeku vremena nabavlja, koristi se njima ili ih plaća referentno stanovništvo (privatna kućanstva) radi potrošnje. Osim navedenog, koristi se i za očuvanje vrijednosti kod ugovora s indeksnim klauzulama (npr. za indeksiranje plaća u kolektivnim ugovorima, indeksiranje mirovina i slično), usporedbu kretanja cijena unutar zemlje između određenih gospodarskih sektora, kao osnova za deflacioniranje pojedinih kategorija nacionalnih računa i drugih statističkih serija te se primjenjuje za analitičke svrhe.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje