Povežite se s nama

U fokusu

Bilić: sustav je trom, treba zaposliti psihologe u školama i u Varaždinu otvoriti Ured pravobraniteljice

Objavljeno:

- dana

Saborski zastupnik Nezavisne platforme Sjever i gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić u Saboru je pokrenuo inicijativu da se u Varaždinu otvori Ured pravobraniteljice za djecu. Također, apelirao je da se ulože maksimalni napori da s osigura zaštita i adekvatna skrb za djecu, te da se na razini Ministarstva obrazovanja u svim školama u Hrvatskoj omogući i osigura rad psihologa.

U raspravi vezanoj za Izvješće pravobraniteljice za djecu Bilić je istaknuo kako je taj Ured u zadnjih dvadesetak godina puno napravio po pitanju zaštite djece, odnosno zahvaljujući njihovim preporukama napravljeni su značajni pomaci na razini države.

-Pravobraniteljica se na početku izlaganja zapitala kako bi Hrvatska izgledala da ovog Ureda nema, ja se zapravo ne usudim ni pomisliti kako bi to izgledalo – rekao je Dubravko Bilić u raspravi u ime Kluba Nezavisne platforme Sjever i Centra.

Dodao je kako je sustav previše trom i ˝prezabavljen˝ samim sobom i administracijom da bi mogao na vrijeme reagirati na sve one pritužbe korisnika, bilo da je riječ o roditeljima, skrbnicima, ljudima iz obrazovnih ustanova ili samoj djeci.

-Ova institucija je tu da upozorava i savjetuje, a brojke koje su iznesene o više od 1900 prijava zapravo govori kolika je potreba. Drago mi je da nakon ovih dvadesetak godina postoji poštovanje prema ovom Uredu, a ponegdje i strah što će pravobraniteljica reći na određene slučajeve. Vidimo da se ministarstva i javne ustanove često konzultiraju, roditelji i djeca komuniciraju s Uredom pravobraniteljice i na taj način – rekao je Bilić. Pritom je spomenuo i važnost rada u dislociranim uredima koji pokrivaju Slavoniju, Istru, Dalmaciju i Zagreb.

-To je prijeko potrebno jer ne živi cijela Hrvatska u Zagrebu i ljudi ne mogu stupiti u kontakt s pravobraniteljstvom. Molio bih da se razmisli da se jedan takav ured, koji bi pokrivao sjever Hrvatske, otvori i u Varaždinu. Tamo živi 300 tisuća stanovnika u tri sjeverne županije i bez obzira što Zagreb nije toliko daleko, nisu svi u mogućnosti doći. Uz to, postojala bi i mogućnost rada Ureda na terenu, kroz promoviranje dječjih prava – rekao je Bilić.

Napomenuo je i kako se sada zapravo raspravlja o izvješću za 2022. godinu jer se iz nekog razloga o tome propustilo raspravljati na odborima u prošlom sazivu Sabora.

-Meni je žao da se nije našlo vremena da se o ovoj važnoj temi, o djeci se ne stigne progovoriti i ona postaju nečija druga briga. To je loša poruka koju mi kao ljudi, ne kao zastupnici, nego ljudi, šaljemo prema građanima, odnosno samoj djeci – rekao je Bilić.

Rekao je i kako je zabrinjavajuće jer u spomenutom izvješću stoje i podaci da današnja djeca u velikoj mjeri osjećaju zabrinutost i pesimizam, koji vodi i do anksioznosti i do depresivnih stanja.

-To postaje pandemijski problem koji nam se desio nakon pandemije i mi kao društvo na to ne odgovaramo na adekvatan način. U ovom izvješću vidjeli smo i odgovor Vlade na ove probleme – rekao je Bilić i pohvalio Ministarstvo rada koje najčešće uvažava primjedbe pravobraniteljice.

-Veseli me da se povećava broj zaposlenih u sustavu socijalne skrbi, te se tako uvažavaju potrebe samih korisnika. Ono što me jako žalosti je Ministarstvo obrazovanja čiji sustav zakazuje – rekao je Bilić.

Djeca većinu svog života provedu u sustavu obrazovanja, od predškole, pa do završetka osnovne škole i na kraju srednje škole.

-Poražavajuće je da na 850 srednjih škola imamo 190 psihologa. Poražavajuće je da se djeca koja se suočavaju sa najvećim izazovima u odrastanju često nemaju kome obratiti jer mi nemamo psihologa. I to nije zato jer ih ne školujemo. Mi psihologe školujemo na nekoliko sveučilišta u Hrvatskoj, ali ne raspisujemo natječaje jer u Ministarstvu obrazovanja i dalje stoji da nema novog zapošljavanja. I još uvijek stoji pravilo da nakon dva odlaska u mirovinu ide jedno zapošljavanje. Kad vam jedan psiholog ode u mirovinu vi ćete čekati da ode još jedan u nekoj drugoj školi pa ćete zaposliti jednoga, odnosno svaka škola će dobiti pola psihologa. U osnovnim školama još je izraženiji nedostatak psihologa. To je suludo i to se mora mijenjati. Sustav nažalost najviše voli pronaći neki veliki tepih i sve probleme gurnuti ispod – zaključio je Bilić.

Na kraju je napomenuo i da se preko lokalnih zajednica, koje su najzainteresiranije za rješavanje problema, omogući da te probleme samostalno i rješavaju, ali pravom decentralizacjom.

U fokusu

Habijan o rastu plaća državnim dužnosnicima: Rad mora biti valoriziran

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Vlada je na sjednici usvojila odluku o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika, koja će se povećati za 83,45 posto, odnosno na 947,18 eura bruto, dok će predsjednicima Republike, vlade i sabora plaća narasti za oko 70 posto.

Premijer Plenković pritom je napomenuo kako se osnovica godinama nije mijenjala.

-U međuvremenu su stvoreni preduvjeti za gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, povećanje plaća u privatnom sektoru i državnim i javnim službama, praktički u svim mogućim segmentima. Na početku trećeg mandata vrijeme je da se adresira i pitanje državnih dužnosnika, a ministar Habijan ima zadaću da do kraja godine predloži cjelovito rješenje uređenja dužnosničkih plaća – rekao je premijer Andrej Plenković, a prenosi N1.

Usvojenom odlukom osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika povećat će se s 516,29 na 947,18 eura bruto, odnosno za 83,45 posto, dok će plaće predsjednicima Republike, vlade i sabora narasti za oko 70 posto.

-Radimo u uvjetima kada imamo rast BDP-a 13 kvartala zaredom, u uvjetima investicijskog kreditnog rejtinga, nikad veće zaposlenosti, odnosno manje nezaposlenosti – rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.

Dodao je kako se od 2002. postupno smanjivao omjer službeničke i dužnosničke osnovice.

-Od 2002. do 2009. godine službenička i dužnosnička osnovica su iste, rasle su s 561,74 na 718,74 eura. Godine 2009. su obje smanjene, i to dužnosnička više od službeničke, koja je ostala ista sve do 2016., dok dužnosnička nastavlja padati za čak 28,2 posto. Od 2016. službenička osnovica raste, dok dužnosnička stagnira. Usklađivanjem bi sada dužnosnička osnovica iznosila koliko i službenička – rekao je Habijan i naglasio kako su narušeni odnosi u plaćama između državnih dužnosnika i državnih službenika i namještenika.

U privatnom sektoru benefiti kakve imaju državni dužnosnici ne postoje.

-Nemamo plaćene prekovremene ni dnevnice u tuzemstvu. Ispada da živimo od povlastica. Ako govorimo o materijalnim pravima, definiranima zakonom, u privatnom sektoru ih nemaju. To je potpuno normalno i u redu jer im je status drugačiji. Vrijeme je da populistički pristup ovakvim temama više nije dobar. Rad mora biti valoriziran – rekao je Habijan.

Mjeru “6+6”, koja omogućava dužnosnicima pod aferama primanje plaće, ne vidi kao spornu te ne smatra da bi njeno ukidanje bilo antikoruptivnog karaktera.

Nastavite čitati

U fokusu

Objavljeni novi podaci. Provjerite koliko ste blizu ili daleko od službene prosječne plaće

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 324 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 832 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini. Novi su to podaci Državnog zavoda za statistiku.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2 135 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 847 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 3 109 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 1 097 eura.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 16,9%, a realno za 13,2%. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 17,3%, a realno za 13,6%.

Medijalna neto plaća za svibanj 2024. iznosila je 1 122 eura, a medijalna bruto plaća 1 520 eura.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje