Povežite se s nama

U fokusu

Blaženka Divjak, Vjeran Strahonja i brojni profesori pisali Plenkoviću i Milanoviću: Moralno je i etički dvojbeno…

Objavljeno:

- dana

Grupa članova hrvatske akademske zajednice poslala je otvoreno pismo predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, predsjedniku RH Zoranu Milanoviću, zastupnicima u Saboru te članovima Rektorskog zbora i Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj.

Među njima su i profesori Fakulteta organizacije i informatike, a njihovo pismo donosimo u nastavku.

“Obraćamo Vam se povodom nedavnih slučajeva znanstveno-nastavnih napredovanja javnih dužnosnika o čemu je javnost saznala nakon pokušaja znanstveno-nastavnog napredovanja ministra obrane Marija Banožića u naslovno zvanje izvanrednog profesora (u međuvremenu je ministar pod pritiskom javnosti povukao zahtjev za izbor u naslovnog izvanrednog profesora).

U medijima je nakon toga izašla informacija da je i ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs izabran u naslovno znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora u trajnom zvanju u srpnju 2021. godine. Postupak izbora ministra Fuchsa u više znanstveno-nastavno zvanje u cijelosti je pokrenut i proveden u vrijeme njegova ministarskog mandata. Bivši ministar znanosti Dragan Primorac je od prosinca 2003. godine, kada je postao ministar znanosti, obrazovanja i športa, do srpnja 2009. godine obavio izbore u sva svoja znanstvenonastavna zvanja.

Docent je postao 2003. godine kada je postao i ministar znanosti. Tri godine kasnije, 2006. postao je izvanredni profesor, a za redovitog profesora izabran je 2009. godine kada je i otišao s ministarske dužnosti. I bivši ministar znanosti Željko Jovanović 2013. godine za vrijeme trajanja svoga ministarskog mandata izabran je na radno mjesto docenta, od čega je na kraju pod pritiskom javnosti odustao.

Ovo nisu jedini javnosti poznati slučajevi kada su istaknute javne osobe koje se nalaze na poziciji moći napredovale u sustavu znanosti i visokog obrazovanja (a možda postoje i slučajevi koji javnosti nisu ni poznati). Predsjednica saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Vesna Bedeković također je tijekom obnašanja funkcije predsjednice saborsko Odbora i ministarske dužnosti – a bila je ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku u razdoblju od 19. srpnja 2019. do 20. srpnja 2020. godine – napredovala u nizu znanstveno-nastavnih zvanja.

Postoje još brojni drugi slučajevi nižih državnih dužnosnika, državnih tajnika i bivših pomoćnika ministara i drugih dužnosnika, koji su znanstveno napredovali za vrijeme obnašanja mandata, što pokazuje da je riječ o ustaljenoj praksi, a ne iznimkama.

Moralno je i etički dvojbeno smiju li obnašatelji visokih političkih dužnosti, kao i ljudi na javnim pozicijama, u vrijeme svojih mandata tražiti izbore u (naslovna) znanstvenonastavna zvanja, odnosno po novom zakonu radna mjesta. Zakonom to nije zabranjeno, ali je akademski krajnje neetično da netko s pozicije moći zahtijeva izbor u (više) akademsko zvanje s obzirom na realnu opasnost od sukoba interesa i akademske korupcije. Njihova pozicija moći dovodi u pitanje nepristranost izbora, a istovremeno otvara i pitanje kako je netko objektivno i pošteno mogao steći uvjete za profesorsko zvanje ako obavlja najodgovornije funkcije u državi. Naime, dotične osobe ili se bave znanošću i sveučilišnom nastavom pa ne obavljaju savjesno svoje vrlo odgovorne javne dužnosti, ili pak koriste politički položaj i utjecaj kako bi napredovale u akademskoj hijerarhiji, čime se obezvrjeđuje rad, trud i zalaganje svih članova akademske zajednice koji moraju ostvariti visoko postavljene uvjete za znanstveno-nastavno napredovanje.

Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti propisuje da se nastavniku odnosno znanstveniku jamči povratak na radno mjesto nakon isteka mandata u slučaju izbora ili imenovanja na rukovodeću dužnost na sveučilištu ili u sustavu visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti te javnu dužnost u smislu propisa kojim se uređuje sprječavanje sukoba interesa, i to u roku od 30 dana od dana prestanka obavljanja rukovodeće ili javne dužnosti. Zakon nadalje predviđa i mogućnost da na zahtjev nastavnika, znanstvenika i suradnika rokovi za izbor i reizbor na radno mjesto ne teku za vrijeme obavljanja rukovodeće dužnosti na visokom učilištu ili u sustavu visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti odnosno javne dužnosti u smislu propisa kojim se uređuje sprječavanje sukoba interesa, odnosno da se na zahtjev suradnika ugovor o radu na određeno vrijeme produlji za onoliko vremena koliko je trajalo obavljanje rukovodeće odnosno javne dužnosti.

Smatramo da je s obzirom na recentne slučajeve u kojima se opravdano postavlja pitanje nedopustivog (političkog) utjecaja u svrhu izbora u više znanstveno-nastavno zvanje, te s obzirom da akademska zajednica i šira javnost nema sve relevantne informacije koje bi otklonile sumnju u bilo kakvo pogodovanje, nužno osigurati najveću moguću transparentnost kod ovih napredovanja te objaviti sve dokumente na temelju kojih su navedena napredovanja ostvarena.

Odgovornost je svakog pojedinca koji se nađe na visokoj političkoj ili javnoj funkciji da u skladu sa svojom savješću i moralom ocijeni hoće li tražiti izbor u više akademsko zvanje u trenutku kada se nalazi u poziciji moći. No s obzirom da je ovakvo ponašanje postala raširena praksa koja se u kontinuitetu može pratiti dugi niz godina neovisno o stranci koja je na vlasti, pozivamo nadležna tijela da razmotre na koji bi se način mogao osigurati zakonski i institucionalni okvir koji će u najvećoj mogućoj mjeri onemogućiti zloupotrebu (političke) moći u cilju stjecanja akademskih titula ili naprosto da zakonski onemogući napredovanja u viša (naslovna) znanstveno-nastavna radna mjesta osoba na rukovodećim ili javnim dužnostima dok obavljaju najodgovornije državne i javne poslove, kako bi se izbjegle opravdane kritike i sumnje da su navedena napredovanja ostvarena trgovinom utjecajem, a ne temeljem stvarnog ispunjavanja visokih znanstvenih i nastavnih uvjeta.

Na tom tragu pozivamo da se normativno i institucionalno ojača sustav etičke (akademske) odgovornosti te da se ponovno ustroji nacionalno tijelo za etiku u znanosti i visokom obrazovanju koje je ukinuto prošle godine donošenjem Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Umjesto da se osnažio Odbor za etiku na nacionalnoj razini, etička pitanja sada se rješavaju isključivo na razini instituta, fakulteta i sveučilišta, bez ikakve mogućnosti korektivnog djelovanja nacionalnog tijela zaduženog za akademsku etiku. Na ovaj način otvaraju se vrata akademskoj korupciji i izbjegavanju utvrđivanja odgovornosti u situacijama kada postoji opravdana sumnja na razne oblike akademskog nepoštenja.

U nadi da ćete naše otvoreno pismo shvatiti kao iskrenu brigu za budućnost sustava znanosti i visokog obrazovanja, što ono uistinu i jest, te da ćete uvažiti naše prijedloge srdačno Vas pozdravljamo.”

S poštovanjem,

izv. prof. dr. sc. Kosta Bovan, Sveučilište u Zagrebu Fakultet političkih znanosti

izv. prof. dr. sc. Dario Čepo, Sveučilište u Zagrebu Pravni fakultet

prof. dr. sc. Blaženka Divjak, Sveučilište u Zagrebu Fakultet organizacije i informatike

prof. dr. sc. Vedran Đulabić, Sveučilište u Zagrebu Pravni fakultet

prof. dr. sc. Zlatko Erjavec, Sveučilište u Zagrebu Fakultet organizacije i informatike

izv. prof. dr. sc. Vesnica Garašić, Sveučilište u Zagrebu Rudarsko-geološko-naftni fakultet

dr. sc. Pavel Gregorić, znanstveni savjetnik, Institut za filozofiju

prof. dr. sc. Tvrtko Jakovina, Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet

doc. dr. sc. Ivan Obadić, Sveučilište u Zagrebu Pravni fakultet

prof. dr. sc. Sabina Rabatić, Imunološki zavod (u mirovini)

izv. prof. dr. sc. Višeslav Raos, Sveučilište u Zagrebu Fakultet političkih znanosti

akademik prof. dr. sc. Vlatko Silobrčić, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

dr. sc. Neven Soić, znanstveni savjetnik, Institut Ruđer Bošković

prof. dr. sc. Damir Stanzer, Sveučilište u Zagrebu Prehrambeno-biotehnološki fakultet

prof. dr. sc. Vjeran Strahonja, Sveučilište u Zagrebu Fakultet organizacije i informatike

prof. dr. sc. Berto Šalaj, Sveučilište u Zagrebu Fakultet političkih znanosti

Izvor: N1 televizija

U fokusu

Milanović: Ovo nije državni udar, ovo je samo priprema. Hoće li mi uzeti putovnicu? Ti ljudi su opasni

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon što se danas oglasio Ustavni sud, reagirao je i predsjednik Zoran Milanović.

Ustavni sud: Milanović ne može biti ni mandatar ni premijer!

Prvo se oglasio na svom Facebooku gdje je objavio fotografiju te napisao: Danas u 17 sati reći ću vam što mislim o onome što je u ime Ustavnog suda danas rekao HDZ-ovac Miroslav Šeparović. A do tada pogledajte kako HDZ donosi odluke tzv. Ustavnog suda.

Potom je na konferenciji za medije istaknuo da želi umiriti građane.

– Želim umiriti građane koji su ljuti. Volja građana će odrediti izvršnu vlast, a sigurno neće suci Ustavnog suda. Prije mjesec dana mogli su prijetiti, a ja sam se držao uputa i nisam htio ugroziti šanse SDP-a. To je bila prijetnja koja je mogla prouzročiti materijalne posljedice. Međutim, na Ustavnom sudu mogu govoriti što žele, ali ne mogu ništa napraviti! – rekao je Milanović.

Dodaje da Ustavni sud ne može ništa protiv volje građana.

– Reći ću samo da protiv toga nema pravnog lijeka. To je volja građana, Ustavni sud tu ne može ništa. Drugo, ne bih se složio da je ovo državni udar, ovo je priprema za udar. Ovo je samo priprema Ustavnog suda da Plenković dobije Sabor. Prije nego što krenemo razgovarati tko je mandatar, jako je važno da se konstituira Sabor. To su dva odvojena procesa. Ja moram sazvati konstituiranje 20 dana od objave službenih rezultata – rekao je Milanović,a prenosi Jutarnji list.

– Sabor može mijenjati zakone, donositi nove zakona, može u okviru Ustava raditi što hoće – promijeniti izborne zakone, ukinuti Lex AP, ali ja tu neću sudjelovati. Pozivam sve koji su do izbora biti antikorupcijska koalicija, koji su glasali protiv skandaloznih mjera, da pokažu dosljednost. HDZ će imati barem potpredsjednika Sabora, ali predsjednika ne. Ovo nije priča o meni, ja sam predsjednik Republike, ja ću poštivati Ustav, a mandat će dobiti samo onaj sa 76 potpisa – rekao je Milanović i dodao da će volja građana biti poštivana i da se tu Ustavni sud ne može ispriječiti.

– Hoće li mi zabraniti političko djelovanje? Hoće li mi uzeti putovnicu? Što je sljedeće? Ti ljudi su opasni, tako više ne može dalje. Hrvatski ljudi su glasali protiv toga. Onaj tko skupi većinu, taj će voditi našu zemlju za koju se isplati boriti – zaključio je Milanović.

–Ja ću čekati dok se većina skupi, tu su razumni rokovi. Postoji mogućnost da se akteri dogovore, razumijem stavove stranaka, ali situacije je komplicirana i teška. Ako Sabor ne bude uspješan, može se raspustiti. Nije da prijetim. Nadam se da se to neće dogoditi – rekao je na kraju.

Nastavite čitati

U fokusu

Ustavni sud: Milanović ne može biti ni mandatar ni premijer!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Danas je održana izvanredna sjednica Ustavnog suda oko rezultata izbora i angažmana predsjednika Milanovića na njima, nakon čega se predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović obratio javnosti.

– Upozorenjem od 18. ožujka pravodobno smo upozorili Milanovića da njegovo kandidiranje te isticanje njega kao kandidata je nespojivo s ustavnim položajem i načelom diobe vlasti. Upozoren je da mora odmah podnijeti ostavku ako se kandidira ili nastupa u javnosti kao budući kandidat. Pozivao je njega i SDP da odmah prestanu s aktivnostima, u skladu s Ustavom. Rečeno je i da će cijeli proces izbora biti pod strogim nadzorom. Ustavni sud primjećuje da je 20. ožujka DIP pozvao da se predsjednik suzdrži od direktnog sudjelovanja da se suzdrži te da se vodi računa o tome. Ustavni sud utvrđuje da je SDP postupao prema uputama, a Milanović se stavio u položaj sudionika izbora – rekao je Šeparović, a prenosi Jutarnji list.

Šeparović je rekao i da Milanović ne može biti mandatar Vlade ni premijer.

– Iako nije podnio ostavku, Milanović je nastupao kao kandidat. Takvim izjavama ne samo da nije poštivao upozorenja suda, nego je doveo u pitanje vladavinu prava. Stoga Ustavni sud utvrđuje da se predsjednik svojim izjavama i ponašanjem, doveo u poziciju da ne može biti mandatar za sastav buduće Vlade niti predsjednik Vlade, rekao je Šeparović.

– Te dvije pozicije se isključuju i upozoravamo sudionike svih izbora da pri predlaganju budućeg mandatara moraju biti svjesni te činjenice. I po potrebi donijet ćemo posebnu odluku. Ustavni sud od 18. ožujka nije htio dodatno utjecati na volju birača. Ovo priopćenje i upozorenje donijeli smo na sjednici, 9 sudaca bilo je za, 3 su bili protiv, a Ingrid Antičević bila je odsutna – rekao je.

Na pitanje novinarke može li Milanović dati ostavku pa biti mandatar, Šeparović je odgovorio da je on pravodobno upozoren.

– On ostavku nije podnio i sada je gotovo. Ne može više biti mandatar, Ustavni sud bi takvu odluku mogao poništiti. Po potrebi će Ustavni sud donijeti posebnu odluku – rekao je Šeparović.

– Ako 76 zastupnika želi da bude mandatar, Ustavni sud će odlučiti hoće li tu odluku poništiti običnom većinom i to na temelju općih nadzornih ovlasti kao čuvara Ustava i na temelju prethodnih upozorenja – napomenuo je Šeparović.

Rekao je da Milanović ne može biti mandatar ni u jednom slučaju “jer nije na vrijeme dao ostavku”.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje