Koliko su poskupjeli vrtići i ima li dovoljno mjesta? To su glavna pitanja koja se nameću roditeljima. Također, javili su nam se roditelji čija djeca nisu uspjela dobiti mjesto u gradskim vrtićima te su ih morali upisati u privatne. Oni tvrde da su pojedini privatni vrtići povisili cijene, što smatraju nepravednim u odnosu na djecu koja idu u gradske vrtiće.

Gradovi i Općine nemaju ingerencije u smislu utjecaja na cijene privatnih vrtića, ali većina njih izdvaja jednak udio sufinanciranja kao i za vrtiće kojima upravljaju lokalne samouprave. Unatoč tome, privatni vrtići u pojedinim su gradovima skuplji. Iz gradskih pak uprava možemo čuti da se mahom planiraju izgradnje novih vrtića ili dogradnje postojećih kako bi se riješio problem nedostatka mjesta za svu djecu.

Zbog svih nedoumica koje roditelji imaju, odlučili smo provjeriti kakva je situacija u gradovima u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji.

Većina gradova u svojim je proračunima izdvojila više sredstava za vrtiće, a razlog je veća ekonomska cijena.

Varaždin

– Ekonomska cijena raste na 400 eura. Roditeljima cijena treba ostati ista, iako nismo sigurni da će svi privatni vrtići biti suglasni. Razgovarali smo puno sa njima, a 90 posto ih je suglasno. Dajemo 283 eura po svakom djetetu, dižemo ekonomsku cijenu na 400 eura – to je 33,3 posto povećanje. Jedan od razloga zašto radimo nove kapacitete jest da nas privatni vrtići ne mogu ucjenjivati s višim cijenama –rekao je varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj na nedavnoj sjednici Gradskog vijeća.

Ističe i kako je Varaždin jedini veliki grad koji ima pomoćnike u dječjim vrtićima, zaposlenog kineziologa, uveden je Healthy Meal Standard, vrhunski su opremljene kuhinje dječjih vrtića, kupljen je novi dostavni kombi, a u konačnici, otvoren je i novi Dječji vrtić Hrašćica.

– U proračunu za ovu godinu, samo za materijalna prava i subvencioniranje vrtića osigurano je 7.500.000 eura, uz to imamo još 1.500.000 eura ulaganja u Dječji vrtić Hrašćica i ostale radove koje smo imali ove godine, što se penje na više od 9 milijuna eura – istaknuo je gradonačelnik Bosilj.

– Samo po pitanju vrtića napravili smo više nego prethodna vlast u 20 godina – rekao je Bosilj te dodao da su prijavljena još dva projekta – dogradnja vrtića u Gortanovoj za još pet skupina i vrtića u Dravskoj za osam skupina. Naglasio je i kako je problem što je Grad Varaždin zakinut za financiranje, ili zbog visokog indeksa razvijenosti ili pak zbog kriterija koje je postavila država u odnosu kapacitete, odnosno broj djece u vrtićima.

Prošlog tjedna potpisan je i Kolektivni ugovor za radnike u predškolskoj ustanovi Dječji vrtić “Varaždin”.

Ugovor su potpisali gradonačelnik Grada Varaždina Neven Bosilj, predsjednik Republičkog sindikata radnika Ivan Majdak i ravnateljica Dječjeg vrtića Varaždin Helena Vidović.

– Grad Varaždin danas je u potpunosti ispoštovao Uredbu Vlade RH i potpisao s Republičkim sindikatom radnika Kolektivni ugovor za Dječji vrtić Varaždin kojim svih 159 zaposlenih dobivaju uvjete i plaće kakve imaju zaposlenici u osnovnim školama. Od našeg preuzimanja upravljanja Gradom Varaždinom, kad je osnovica bila 770 Eeura, povećavali smo je postepeno do današnjih 947 eura. Koeficijent odgajateljica bio je 1,40, a danas je 2,01. Sretan sam što smo ispoštovali Uredbu, što smo osigurali sredstva, ali nisam sretan zbog činjenice da se Vlada RH u to ne želi uključiti i što donose Uredbu kojom prebacuju sve obveze na jedinice lokalne samouprave, odnosno osnivače, što je u ovom slučaju Grad Varaždin. No, mi smo odgovorni i poštujemo zakone ove države – rekao je gradonačelnik.

Ivanec

Na ivanečkom Gradskom vijeću također je nedavno donesena je o sufinanciranju predškolskog odgoja djece u dječjim vrtićima i sufinanciranju usluge čuvanja, brige i skrbi o djeci predškolske dobi koju pružaju obrti za obavljanje djelatnosti dadilja za 2025. godinu. Odluka stupa na snagu 01.10.2024.

Njome je definirana nova ekonomska cijena gradskog vrtića Dječjeg vrtića Ivančice Ivanec, a ona iznosi 399,00 eura. Omjer sufinanciranja od strane Grada za djecu upisanu u gradski vrtić i privatne vrtiće/obrte jednak je (na osnovi nove cijene DV Ivančice) i to u omjerima 30% roditelj, 70% Grad. Do sada je taj omjer bio manji i iznosio je 60% Grad, a 40% roditelji.

– Mjesečna uplata za roditelja ovisi o broju djece u obitelji i prihodima po članu kućanstva, ali i specifičnim okolnostima polaska djeteta u vrtić, međutim, nekog većeg poskupljenja za roditelje ne bi trebalo biti jer većinu troškova na sebe preuzima Grad – rekli su nam u Gradu Ivancu.

Spomenimo i da se ekonomska cijena gradskog vrtića Ivančice Ivanec u proteklih 10 godina (od 2014.) mijenjala se samo jednom, i to 2020. godine, od kada je bila važeća dosadašnja cijena od 233,00 eura.

Što se tiče problema s nedostatkom mjesta u vrtićima, u Ivancu su uspjeli riješiti projektima dogradnje i izgradnje.

Dosadašnje liste čekanja riješene su dogradnjom DV Ivančice Ivanec i izgradnjom novog vrtića u Radovanu, a njegovo otvaranje očekuje se u proljeće 2025. godine. Investitor gradnje oba objekta je Grad Ivanec, a investicije su vrijedne oko 4 milijuna eura.

Za razliku od problema koje roditelji imaju u drugim gradovima, ivanečki privatni vrtići nisu povisili cijene.

Prema službenim informacijama, ni Svijet mašte (obrt za dnevnu skrb o djeci) ni DV Bambi nemaju višu cijenu, a da bi bila važeća za rujan 2024., kažu u Gradu Ivancu.

Ivanečki gradonačelnik Milorad Batinić osvrnuo se i na Vladinu uredbu vezanu za sufinanciranje vrtića.

– Mislim da nije realno očekivati ono što neki predlažu, a to je da bi država osigurala plaće za djelatnike vrtića, dok bi materijalne troškove vrtića pokrivale lokalne samouprave, odnosno, vlasnici privatnih vrtića. Ono što smatram jest sljedeće: Vlada RH je ove godine svojom Uredbom osigurala fiskalna sredstva za ekonomsku održivost dječjih vrtića. Iako je Uredba proizašla iz dobre namjere, ona je u praksi izazvala kaos zbog tehničke provedbe, ali i diskriminaciju djece, jer su sredstva JLS-ovima bila dodijeljena temeljem indeksa razvijenosti gradova i općina. Smatram da bi država trebala roditeljima nastaviti pomagati i ubuduće u pokrivanju dijela troškova za vrtić, ali na način da za svako dijete osigura jednak iznos participacije, bez obzira na to u kom dijelu Hrvatske živi i na taj način pokazati da joj svako dijete vrijedi jednako. A razliku do pune cijene pokrivala bi lokalna samouprava i roditelji – rekao je Batinić.

Varaždinske Toplice

Grad Varaždinske Toplice je u lipnju 2024. godine povećao iznos sufinanciranja boravka djece u privatnom i gradskom vrtiću. Roditelji plaćaju iznos od 150,00 eura za boravak djece u gradskom vrtiću.

Cijena gradskog vrtića unazad dvije godine povećavala se jednom, i to ove godine u lipnju. U gradskom vrtiću nema dovoljno mjesta i postoje liste čekanja. Stoga, Grad sufinancira boravak djece u privatnim vrtićima iznosom od 150,00 eura, dok u podmirenju cijene boravka djece u gradskom vrtiću, kao osnivač sudjeluje s iznosom od 210,00 eura (105,00 eura predstavlja iznos sufinanciranja, dok preostali iznos od 105,00 eura predstavlja sudjelovanje Grada u izvršenju programa javnih potreba u predškolskom odgoju i obrazovanju za korisnike s prebivalištem na području Varaždinskih Toplica). Grad sufinancira i obrte za čuvanje djece – kažu nam u Varaždinskim Toplicama i potvrđuju da pojedini privatni vrtići jesu povećavali cijene. Stoga i oni planiraju izgradnju novog vrtića, ali i smatraju da bi se država trebala više uključiti u sufinanciranje vrtića.

Novi Marof

Grad Novi Marof sufinancira roditelju djeteta – korisniku 10-satnog programa predškolskog odgoja i

obrazovanja u Dječjem vrtiću Novi Marof, kako slijedi: 64% ekonomske cijene za prvo dijete iz kućanstva smješteno u vrtić, 72% ekonomske cijene za drugo dijete iz istog kućanstva smješteno u vrtić, odnosno za dijete samohranog roditelja, odnosno za dijete s poteškoćama u razvoju, 90% ekonomske cijene za treće i svako naredno dijete iz istog kućanstva smješteno u vrtić. Da bi se ostvarilo pravo na sufinanciranje, dijete za koje se traži sufinanciranje i barem jedan roditelj sa kojim dijete živi u istom kućanstvu moraju imati prijavljeno prebivalište na području Grada Novog Marofa.

-Iznimno, za djecu koja nemaju prebivalište na području Grada Novog Marofa, a smještena su u udomiteljske obitelji, udomitelji imaju pravo na sufinanciranje ukoliko udomitelj takvog djeteta ima prebivalište na području Grada Novog Marofa. Razliku između iznosa sufinanciranja i ekonomske cijene podmiruje roditelj djeteta – korisnika 10-satnog programa predškolskog odgoja i obrazovanja u Dječjem vrtiću Novi Marof – kažu nam u Gradu Novi Marof.

Ekonomska cijena 10-satnog programa ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u Dječjem vrtiću Novi Marof od 2021. godine do 30. lipnja 2024. godine iznosila je 1.500,00 kuna/199,08 eura, 1. srpnja 2024. stupila je na snagu nova odluka u kojoj je utvrđeno da ekonomska cijena u Dječjem vrtiću Novi Marof iznosi 350,00 eura mjesečno.

U Gradu Novom Marofu također postoji lista čekanja. Također, u Gradu napominju kako ne mogu utjecati na cijene privatnih vrtića.

Potvrdili su i da planiraju nove projekte vezane za vrtiće.

– Kada smo dograđivali dječji vrtić bili smo uvjereni da će novi kapaciteti biti dovoljni za neko vrijeme, međutim, ubrzo je opet nastala lista čekanja. Veseli nas to, jer to znači da mlade obitelji prepoznaju Novi Marof kao sredinu poželjnu za život. Ministarstvo znanosti i obrazovanja odobrilo nam je projekt “Dogradnja Dječjeg vrtića Novi Marof” i sufinanciranje istog u vrijednosti od 649.810,87 eura. Cilj projekta je osigurati dodatne infrastrukturne kapacitete koji će povećati dostupnost ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. To će se postići dogradnjom s četiri nova dnevna boravka, jedan za jasličku i tri za vrtićku skupinu i time osigurati dodatna 72 mjesta. Rok za projektiranje, dogradnju i završetak projekta je 30. lipnja 2026., a projekt će se sufinancirati iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Pred završetkom smo faze projektiranja i predaje zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole, a odmah po dobivanju građevinske dozvole pristupit ćemo postupku nabave za uslugu gradnje i opremanja – kažu u Novom Marofu.

Što se države tiče, gradska vlast Novom Marofa smatra da je dobro da se država uopće uključila u sufinanciranje vrtića.

– Svakako bi u narednim godinama trebalo razmotriti mogućnosti sufinanciranja izgradnje dodatnih kapaciteta za smještaj djece u dječje vrtiće. Također, iznos s kojim država sudjeluje u sufinanciraju djece u dječjim vrtićima bi trebao biti značajno veći – kažu u Novom Marofu.

Ludbreg

Bez obzira na vrtić koji dijete pohađa, bilo gradski ili privatni, Grad Ludbreg sufinancira 193 eura mjesečno po djetetu i to od početka 2024. godine. Ekonomsku cijenu boravka u gradskom vrtiću određuje osnivač, odnosno Gradsko vijeće dok za privatne određuje njihova Upravna vijeća. U gradskom vrtiću od početka godine ekonomska cijena boravka iznosi 273 eura mjesečno za djecu vrtićke dobi i 286 eura za djecu jasličke dobi. Ovaj iznos značajno je povećan tijekom protekle dvije godine. Svakim povećanjem ekonomske cijene je povećan i udio sufinanciranja Grada kako u gradskom tako i u privatnim vrtićima.

– Vrtić je uvijek tema oko kojeg se lome koplja kroz medije, politički. Činjenica je da je usluga brige o djeci jako složena. Dugi niz godina u Ludbregu vodimo politiku da sva djeca imaju jednak tretman, bilo da su smješteni u privatne vrtića kakva na području Ludbrega djeluju dva ili u gradskom vrtiću. Taj dio nije jeftin, to je najveći izdatak Grada Ludbrega. No, Grad Ludbreg opredijelio se da tako funkcionira. Brojni gradovi financiraju samo gradske vrtiće, odnosno one u njihovom vlasništvu i to na način da sufinanciraju boravak djece i troškove zaposlenih. Od ekonomske cijene vrtića Grad na sebe preuzima 60 posto dok ostali dio ostaje na roditeljima. Roditelji u gradskom vrtiću mjesečno za vrtić izdvajaju 85 eura dok je za jaslice cijena nešto viša i ona iznosi 95 eura. Kad pogledamo unatrag cijena vrtića za roditelje već godinama nije značajno mijenjana – kaže gradonačelnik Dubravko Bilić te dodaje kako Grad Ludbreg ima jednu od najpovoljnijih cijena vrtića.

– Što se tiče privatnih vrtića, primili smo obavijest da je Upravno vijeće jednog privatnog vrtića donijelo odluku o povećanju cijena boravka u vrtiću, ali bez konzultacija s Gradom i mi na tu odluku nemamo nikakav utjecaj. Mi i dalje sufinanciramo boravak djece u vrtiću, ali u jednakom iznosu kao i za druge vrtiće. Vrši se pritisak na nas kojim roditelji traže da se poveća ekonomska cijena, uz održavanje iste cijene za roditelje. Sagledavamo situaciju, ali hoćemo li ići u tom smjeru još ne možemo reći jer pred nama je znatno ulaganje u dogradnju vrtića – kaže gradonačelnik.

U vezi s kapacitetima, u Gradu Ludbregu svjesni su da je potreba za vrtićkim mjestima velika.

– Planiramo proširenje kapaciteta kroz izgradnju odnosno dogradnju kroz Projekt “Dogradnja, rekonstrukcija i opremanje Dječjeg vrtića Radost Ludbreg” za koji su temeljem natječaja Ministarstva znanosti i obrazovanja kroz Nacionalni program oporavka i otpornosti 2021. – 2026. dobivena bespovratna sredstva ukupne vrijednost od 487.358,15 eura, a ostatak će se osigurati iz lokalnog proračuna. Dogradnjom dječjeg vrtića povećat će se broj mjesta u vrtiću za 44 djece koja će biti smještena u 3 nova dnevna boravka (2 jaslička i 1 vrtićki). Projektom “Dogradnja i opremanje Dječjeg vrtića “Radost” Ludbreg – faza 2” kojim su također odobrena bespovratna sredstva od 487.359,00 eura osigurat će se još dodatna 3 dnevna boravka te rekonstruirati i opremiti kuhinja kako bi bila u funkciji za povećane kapacitete vrtića. Za predmetni projekt izrađen je idejni projekt te je u tijeku izrada glavnog projekta i ishođenje građevinske dozvole – kaže gradonačelnik, a smatra da bi i država mogla aktivnije sudjelovati po pitanju financiranja vrtića.

– Mislim da je važno da se država aktivnije uključi u sufinanciranje vrtića, ali na način koji jača kapacitete lokalne samouprave umjesto da centralizira moć ili resurse. Trenutno je velik teret brige za predškolski odgoj na lokalnim jedinicama, što dovodi do neujednačenih uvjeta i kvalitete vrtića diljem zemlje. U tom kontekstu, decentralizacija bi mogla biti korisna jer bi lokalne zajednice mogle bolje upravljati sredstvima prema svojim specifičnim potrebama. Međutim, ključna stvar je da država omogući veću fiskalnu autonomiju lokalnim vlastima kroz preraspodjelu poreznih prihoda. Idealan način bio bi da se upravljanje školama prepusti JLS-a, a time i decentralizirana sredstva namijenjena tome. Na taj način, osim financiranja škola sa istim bi se sredstvima osigurala i održivost vrtića te bi JLS na svom području preuzele sustav školovanja od vrtića do završetka Osnovne škole. U prilog navedenome, svakako ide i činjenica da je predškolski odgoj i obrazovanje u ingerenciji Ministarstva znanosti i obrazovanja koje nažalost, osim propisivanja pedagoških standarda koji su osnivači dužni držati, ni na koji drugi način ne sudjeluje u osiguravanju održivosti predškolskog sustava. Na taj način, umjesto da država “dijeli milostinju”, lokalne vlasti bi imale održive izvore financiranja za razvoj vrtića, škola i unapređenje usluga, stvarajući ravnomjernije uvjete za sve obitelji, bez obzira na mjesto stanovanja. Time bi se potaklo prilagođavanje obrazovnog sustava specifičnim potrebama svake zajednice.– zaključuje Bilić. Spomenimo i da Grad za vrtić izdvaja više od 26 posto ukupnih poreznih prihoda.

Čakovec

Roditelji za 10 satni redovni program u vrtićima na području Grada Čakovca plaćaju 92,00 eura, a u jaslicama 119,00 eura.

Cijena za roditelje je ista od rujna 2023. godine, nije se mijenjala niti je imamo u planu povećavati – kažu nam u Gradu Čakovcu.

Ekonomska cijena u protekle dvije godine povećana je dva puta, prvi put u rujnu 2023. godine na 266,00 eura za vrtićke te na 306,00 eura za jasličke programe, a drugi put u travnju 2024. sa 266,00 na 300,00 eura za vrtićke te s 306,00 na 350,00 eura za jasličke programe. Cijena koju plaćaju roditelji nije se mijenjala, povećanje ekonomske cijene u cijelosti je preuzeo Gradski proračun. Također, od rujna 2022. godine izjednačeni su vrtići kojima je Grad osnivač s onima kojima nije, te je u svima ekonomska cijena ista kao i iznos kojim se boravak djece sufinancira iz Gradskog proračuna.

Trenutno je u predškolske ustanove na području grada smješteno 1.337 djece, od čega 1.047 u vrtićke, a 290 u jasličke programe. Od ukupnog broja polaznika, njih 300 pohađa predškolske ustanove kojima Grad Čakovec nije osnivač (201 vrtićke, a 99 jasličke programe). Za upis u vrtićke programe ima mjesta u predškolskim ustanovama na području Grada, dok za upis u jaslice trenutno čeka 4 mališana.

– Gradnjom novih vrtićkih objekata osigurat ćemo dovoljno mjesta za svu djecu s područja Grada Čakovca, već od siječnja iduće godine – kažu u Gradu Čakovcu.

– U 2023. godini otvorili smo novi vrtić “Lepitirić” u Slemenicama (2 skupine), u rujnu ove godine smo otvorili dograđeni dio s prostorima za dvije nove skupine u “Cipelici”, a u siječnju iduće godine u sustav ulaze dvije dograđene skupine u “Cvrčku”. Također, iduće godine počinje gradnja novog vrtića u južnom dijelu Čakovca gdje će biti prostori za 4 nove skupine, a priprema se i gradnja vrtića u Totovcu (2 skupine), koju planiramo za 2026. godinu. Riječ je o područnim odjelima koji su u sastavnu predškolskih ustanova kojima je Grad Čakovec osnivač – kažu nam u Gradu Čakovcu.

– Smatramo da je predškolski odgoj sastavni i neizostavni dio obrazovne vertikale. Sve što je zakonom obavezno, a pohađanje predškolskih ustanova je nakon navršene 4 godine života, trebalo bi biti financirano iz Državnog proračuna. Model koji imamo za osnovno i srednje školstvo treba u najvećem dijelu preslikati na predškolske ustanove. Iz Državnog proračuna namirivala bi se plaće zaposlenih te “hladni pogon”, dok bi osnivači (ili roditelji, prema odluci same jedinice lokalne samouprave) financirali dodatne programe, investicijsko održavanje te dogradnju i gradnju novih objekata. Predlažemo i da vrtić bude obavezan od 3 godine života djeteta – kažu u Gradu.

Mursko Središće

Grad Mursko Središće također je povećao subvencije, a vrtić je u siječnju i rujnu besplatan za roditelje, cijena za roditelje nadalje će ostati ista.

Ekonomska cijena rasla je za 48%, a omjer sufinanciranja promijenio se s 60:40 na 70:30 u korist roditelja.

– S obzirom da roditelji dva mjeseca ne plaćaju vrtić omjer sufinanciranja je 75:25 u korist roditelja. Kako bi se osiguralo mjesto za svu djecu, Grad Mursko Središće je prijavio projekt dogradnje vrtića putem NPOO te je Gradu odobreno oko 700 tisuća eura za tu namjenu dok je cjelokupna investicija teška 1,7 milijuna eura pa će Grad pokriti razliku iz proračuna, te će se dogradnjom koja je već u tijeku osigurati mjesto za sve polaznike – kažu u Gradu Mursko Središće.

O eventualnom poskupljenju privatnih vrtića nemaju saznanja, ali navode da Grad Mursko Središće sufinancira privatni vrtić isto kao i gradski. Što se novih investicija tiče, radovi na dogradnji dječjeg vrtića su u tijeku, za još četiri dodatne skupine.

– Po prvi puta smo krajem prošle godine počeli dobivati sredstva od države što smatramo izuzetnim iskorakom Vlade RH prema olakšavanju financijskih tereta općina i gradova kod sufinanciranja rada vrtića, a zasigurno da bi nam i neka nova pomoć dobro došla – smatraju u Murskom Središću.

Prelog

Iz Grada Preloga do zaključenja broja nismo dobili nikakav odgovor. Ono što je poznato je da se mijenjala ekonomska cijena vrtića krajem prošle godine, te iznosi 320 eura za vrtićku djecu i 400 eura za jasličku djecu. Grad Prelog nastavio je sufinancirati roditeljima vrtićanaca 74,25 posto, a jasličara 70,14 posto, tako da cijena za roditelje za vrtićku djecu iznosi 86,27 eura, a za roditelje jasličke djece 119,45 eura mjesečno.

Predstavnici Glavne uprave Europske komisije za potporu strukturnim reformama (GU REFORM), Vijeća Europe i Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske sudjelovali su na uvodnom sastanku projekta iz europskog Instrumenta za tehničku potporu „Trgovački sudovi bez papira u Republici Hrvatskoj” s ciljem promicanja zajedničkog projekta modernizacije hrvatskog pravosudnog sustava, posebno trgovačkih sudova.

– Digitalizacija će dodatno ubrzati sudske postupke, smanjiti zaostatke i omogućiti uštede u vremenu i resursima, čime podižemo učinkovitost pravosuđa i usklađujemo se s najvišim europskim standardima, izjavio je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije – Damir Habijan.

– Projekt koji započinjemo nastavak je naših kontinuiranih napora koje smo zajedno uložili u digitalizaciju pravosudnog sustava i temelji se na dugogodišnjem partnerstvu između Glavne uprave za reforme Europske komisije (GU REFORM) i Ministarstva, koje je započelo 2017. godine. Hrvatska je jedna od država članica koja najviše koristi potporu iz TSI-ja, a GU REFORM spreman je dodatno poduprijeti Ministarstvo u njegovim naporima za strukturne reforme, a u skladu s preporukama iz Izvješća o vladavini prava – istakla je Nathalie Berger, ravnateljica Uprave za potporu reformama država članica – Glavna uprava za potporu strukturnim reformama.

Ovaj je projekt, u okviru kontinuirane suradnje s hrvatskim vlastima, usmjeren na modernizaciju pravosudnih postupaka, a cilj mu je poboljšati učinkovitost kroz zaštitu neovisnosti pravosuđa. Poduprijet će hrvatske vlasti u postizanju ravnoteže između razine modernizacije na temelju načela vladavine prava i zaštite ljudskih prava, naglasio je Schnutz Durr, direktor Odjela za programiranje, Uprave za koordinaciju programa, Vijeća Europe.

Od početka provedbe u kolovozu 2024. projektom se pruža potpora hrvatskim tijelima vlasti u pružanju učinkovitijih pravosudnih usluga hrvatskim građanima.

Projektom se uvodi novi val digitalne transformacije koji će optimizirati poslovanje trgovačkih sudova prijelazom na poslovanje bez papira, a pilotiranje se provodi na četiri trgovačka suda, u Dubrovniku, Splitu, Varaždinu i Zagrebu.

Projektom se podupire digitalizacija rada hrvatskih trgovačkih sudova kako bi se povećala njihova ukupna učinkovitost.

Projekt će pomoći optimizirati resurse, skratiti trajanje postupaka i smanjiti broj neriješenih predmeta, u skladu sa standardima Vijeća Europe, Europskom konvencijom o ljudskim pravima i sudskom praksom Europskog suda za ljudska prava. Projektom se podupiru hrvatski trgovački sudovi kako bi se povećala upotreba potpuno digitalnih radnih postupaka za suce i sudsko osoblje.

Specifični cilj ovog projekta je potpora Republici Hrvatskoj u osmišljavanju, razvoju i provedbi reformi.

Projekt sufinancira Europska unija putem Instrumenta za tehničku potporu i Vijeće Europe.

Više informacija dostupno je na sljedećoj poveznici: Croatia – Paperless Commercial Courts – Implementation of Human Rights, Justice and Legal Co-Operation Standards (coe.int)