Povežite se s nama

U fokusu

Cestica sve više na ljestvici mjesta poželjnih za život

Objavljeno:

- dana

DONOSIMO

Zadnjih petnaestak godina Općina Cestica je odradila projekte koji su ju svrstali na listu sredina poželjnih za život. Paralelno se radi na infrastrukturi i obrazovanju, ali i na kulturom te društvenom životu.

Iako se Cestica u jednom trenutku našla u političkoj krizi jer nije izglasan proračun za 2016. godinu, provođenje projekata i programa nije dovedeno u pitanje. Načelnik Općine Mirko Korotaj je na izvanrednim izborima velikom većinom glasova osvojio svoj četvrti mandat i realizacija svega zacrtanog je nastavljena istim tempom. Ovogodišnji općinski proračun od 22,5 milijuna kuna bazira se, veli načelnik Mirko Korotaj, na socijalnoj osjetljivosti, ambicioznosti i realnosti. Tako se istovremeno potiču ulaganja i obnavlja infrastruktura, ali i pomaže siromašnijim sumještanima. – U Cestici težimo modernizaciji, ali nikako ne po cijenu kvalitete života. Radije ćemo se odreći nečega materijalnog nego srezati prava učenicima, studentima, nezaposlenima ili umirovljenicima. Ali sve je to ionako povezano. Samo se zadovoljni i opušteni ljudi koji imaju dobre životne uvjete mogu posvetiti razvitku Općine – uvjeren je načelnik Mirko Korotaj.

Puni krug

Zbog toga se planira stipendiranje učenika za zanimanja potrebna poslodavcima s područja Općine. – Cilj je otvaranje novih radnih mjesta, a to će posredno dovesti i do vraćanja mještana koji su trbuhom za kruhom otišli u “gastarbajtere”. Povezivanje obitelji za sobom opet povlači bolju demografsku sliku, a više djece znači i put u budućnost – govori načelnik. U Cestici su svjesni da je obrazovanje iznimno važan smjer na tom putu za budućnost, pa Općina brine o mladima od rođenja do završetka školovanja. Po rođenju djeteta roditelji dobivaju novčani dar, kasnije se sufinancira boravak u Dječjem vrtiću, a školarci dobivaju radne bilježnice, atlase i mape za likovni odgoj. Za to je iz proračuna izdvojeno 188 tisuća kuna. Za sve studente druge i viših godina studija su osigurane stipendije, a prema socijalnom kriteriju se stipendira i petero brucoša. Ukupno je dodijeljeno 48 stipendija. Općina pod sloganom “Općina Cestica – partner mladima” u poboljšanje standarda i poticanje mladih na školovanje ulaže gotovo 1,5 milijuna kuna.

Svi su projekti znatno povećali općinski standard i izravno utjecali na kvalitetu života u Cestici

– Uz brigu o djeci odmalena, obrazovanju i radnom mjestu za svakodnevni život je najvažnija dobra komunalna infrastruktura. To je, zapravo, jedan puni krug – govori načelnik. Tako je Cestica zadnje četiri godine u izgradnju i unapređenje komunalne infrastrukture uložila puno novaca. Cilj je ravnomjeran razvitak svih dijelova Općine. 
Kako bi se stvorili moderni uvjeti za život i do svakoga kućanstva došla suvremena infrastruktura, asfaltirano je 40-ak dionica nerazvrstanih cesta u vrijednosti od 6,5 milijuna kuna. U većini naselja su uređena dječja i sportska igrališta te društveni i vatrogasni domovi, a postavljena je i javna rasvjeta.

 Najnoviji adut za bolju prometnu sigurnost u Cestici je novi semafor u samom središtu mjesta, kroz koje prolazi državna, D2 prometnica. – Osim velikog broja domaćih vozila, tranzitni promet je iznimno gust. U neposrednoj blizini su Osnovna škola, Vrtić i općinski kulturni sadržaji, pa smo u suradnji s Hrvatskim cestama postavili semafor. 
Uz semafor je postavljena i nova javna rasvjeta, a troškove od 450 tisuća kuna su kompletno platile Hrvatske ceste. Iako u borbi za bolji gospodarski standard, u Cestici nisu zaboravili na čuvanje kulturne baštine.  Puno se ulaže u obnovu sakralnih objekata, pa je u zadnje četiri godine za sanaciju kulturnih zdanja potrošeno više od 800 tisuća kuna. O zacrtanim ciljevima Cestice jasno govore budući veliki projekti, već prijavljeni ili oni spremni za prijavu. Od njih četiri dva su infrastrukturna – jedna cesta i park – a dva kulturno-društvena, Kulturni centar i Multifunkcionalni centar.

BAŠTINA

Sanirane su stube na kapeli sv. Lovre u Velikom Lovrečanu za 102 tisuće kuna. Radovi na crkvi sv. Barbare stajali su 263 tisuće kuna, a na  crkvi Uzvišenja sv. Križa 75 tisuća kuna. Ministarstvo kulture odobrilo je 20 tisuća kuna za obnovu kamenog raspela na groblju Cestica i 50 tisuća kuna za Natkrižovljan. Za radove na još nekoliko sakralnih objekata odobreno je 250 tisuća kuna.

Projekti: prijavljeni ili spremni za prijavu

1. Rekonstrukcija nerazvrstane ceste, dionica Falinić Breg – Prekorje, prijavljeno na javni natječaj Operacije 7.2.2., ulaganje u gradnju nerazvrstanih cesta. Vrijednost projekta 969.647, 86 kuna.

2. Obnova parka Križovljangrad – prijavit će se na natječaj Promicanje održivog razvoja prirodne baštine, a u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020., vrijednost investicije 2.998,525,99 kuna (s PDV-om).

3. Kulturni centar – prijavljen na mjeru 7.4.1. Ulaganje u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, vrijednost investicije 4.831.229,99 kuna (s PDV-om).

4. Multifunkcionalni centar (DVD Gornje Vratno) – prijavit će se za mjeru 7.4.1. Ulaganje u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, vrijednost investicije 1.752.147,00 kuna.

Izvor:
Foto: Arhiva

U fokusu

Zbog nestašice čipova dolaze nova poskupljenja! Očekuje se rast cijena mobitela

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon poskupljenja prehrambenih namirnica, goriva, građevinskog materijala i sirovina, najavljuje se novi udar na kućne budžete. Uz sve navedeno mogao bi uslijediti i val poskupljenja mobitela, ali i drugih uređaja, a razlog je nestašica čipova.

Nestašica čipova utječe na telefone, automobile, proizvodnju, kućanske aparate i na doslovno gotovo svaki aspekt ljudskih života. Nestašica čipova je trenutno najveća te će zbog toga vjerojatno mnoge stvari poskupiti, piše portal Bajtbox.

Trenutno, industrija pametnih telefona je duboko pogođena nedostatkom čipova te je samo nekoliko većih igrača ogromnim narudžbama osiguralo sebi čipove. To će uništiti manju konkurenciju koja će reciklažu starih dijelova moći vršiti samo određeno vrijeme. Inače, industrija automobila je najviše pogođena te se očekuju gubici od 110 milijardi američkih dolara kroz cijelu granu industrije samo u ovoj godini.

Prema izvješću Susquehanna Financial Groupa, globalna nestašica čipova je sada dosegla svoj vrhunac. Čak i najveći igrači na nove čipove moraju čekati nevjerojatno dugo. Točnije, od narudžbe do isporuke se čeka 21 tjedan što je najgore do sada.

Analogno tome, sve će manje biti i zalihe proizvoda kod prodavača, a to znači da će cijene očekivano rasti jer potražnja za elektronikom ne opada. Već se na proizvodima Xiaomija i Samsunga osjeti kako su pojedini modeli bili na policama samo par mjeseci prije nego što ih je kompletno nestalo.

Nastavite čitati

U fokusu

Potreban je daljnji razvoj digitalnih vještina za postizanje veće rodne ravnopravnosti u IT industriji

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U sklopu projekta ‘Promocija poduzetništva’ održan je okrugli stol na temu položaja žene u digitalnoj ekonomiji i mogućnostima podizanja svijest o doprinosu žena u tom sektoru u Tehnološkom parku grada Varaždina.

Cilj okruglog stola bio je povećanje sudjelovanja, vidljivosti i angažiranosti žena u digitalnoj ekonomiji te osvještavanje važnosti razvoja digitalnih vještina koje mogu potaknuti ekonomski rast i širi društveni napredak. Okrugli stol je moderirala Sanja Ostroški, direktorica HUP- Regionalnog ureda u Varaždinu.

– Potrebno je već tokom studija odabrati kvalitetnu stručnu praksu i usmjeriti se sukladno vlastitim interesima i onom u čemu smo najbolji kako bismo si otvorili prilike i prije nego krenemo u radni odnos. Važno je da imamo uvijek priliku napredovati bez obzira na spol, ovisno o vlastitim kompetencijama, proaktivnosti i životnim planovima – istaknula je Dajana Jeđud iz tvrtke Engagement Lead – IBM iX, ecx.io croatia d.o.o

– U našoj tvrtki svi imaju mogućnost isprobavanja vlastitih kompetencija, bilo da je riječ o developmentu, analizi, sistemskoj podršci – dakle opis poslova u IT-u je zaista širok i svi možemo naći svoje mjesto te graditi rast i razvoj, a uspjeh ovisi o vlastitom zalaganju, ne o spolu. Za sve zaposlenike imamo mentorski program koji je u skladu s područjem rada u koje novi radnik dolazi. Imamo nekoliko primjera u kojima su se kolegice uključile u mentorski rad na volonterskoj bazi, to nam se pokazalo kao lijepa praksa i zahvalni smo im na tome – rekla je Jarmila Pezo, Predsjednica Uprave, IGEA d.o.o.

– Moj tim je iz hobija krenuo u realizaciju naše poduzetničke ideje i u poslu ne radimo razliku muško-žensko, imamo 60% žena i mislim da radimo velik pomak u tom smjeru. Kod nas je fokus rada digitalni marketing koji zahtijeva dosta organizacije i komunikacije, a tu nam je dosta pomogao i FOI koji je zajedno s nama razvijao organizacijske sposobnosti. Trudimo se poboljšati work life balance s time što imamo mogućnost rada od kuće i vjerujem da to uvelike olakšava našim zaposlenicama uskladiti sve obaveze koje imaju – kazala je Martina Stričak, co-founder, Point visible d.o.o.

HUP-ova pravna savjetnica Žana Plazibat osvrnula se na novi Zakon o radu.

– HUP sudjeluje u donošenju novog Zakona o radu i osnovana je interna radna skupina u kojoj naši članovi daju komentare na pojedine odredbe Zakona, uključujući i fleksibilnost radnih odnosa. Najveći izazov rada na daljinu je usklađenje privatnog i radnog vremena te pravo na isključenje radnika. Digitalni alati će nam pri tome biti ključni, kao i razvoj digitalnih vještina za sve zaposlenike – rekla je Žana Plazibat.

– FOI pokušava djelovati već od vrtićkog uzrasta, pozivamo djecu iz vrtića i OŠ da dođu na FOI, pokazujemo im labose i naše učionice, predstavljamo profesorice, IOT lab, dronove i opremu, to im najčešće bude vrlo zanimljivo i s time vide da je uobičajeno da su i žene uključene aktivno u ovom sektoru. Vjerujem da će takvi primjeri i prakse imati najveći učinak – istaknula je prof. dr. sc. Nina Begičević Ređep, dekanica Fakulteta organizacije i informatike

– Ova tema nije aktualna samo u Hrvatskoj, već i u ostatku Europe, svi vodimo bitku za afirmaciju žena u digitalnom svijetu, a s time se očekuje i pozitivan utjecaj na BDP u iznosu većem od 16 milijardi eura. Vidimo pomake u tom smjeru, mi kao Središnji državni ured trudimo se uključiti u sve važne projekte na ovu temu, poput FER-ovog projekta za afirmaciju žena na području IT-a i otvoreni smo za sve takve buduće ideje – kazala je Kristina Posavec, Zamjenica državnog tajnika, Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje