Povežite se s nama

Kultura

Chuck i Vrak

Objavljeno:

- dana

HUMORESKA

Najte verovati onima koji vam pripovedajo da demoni ne postoje, ili da postoje sam v imaginaciji, ili da so to obične metafore. Najte verovati ni da se demoni skrivlejo v ljudima okoli nas, na primer v političnim močnikima, prebogatim tajkunima i pripadnikima zkrite „svetske vlade“.
Najte verovati Davidu Ickeu i sličnima, šteri vam pripovedaju da se predsednik Amerike i britanska kralica po noči presvlače v svoje prave, zmijske ili gušterske kože, i da se vjutro maskiraju v kakti normalne ljude.
Demoni postoje – i to zapraf.

Bili so prišli hudi cajti. Je, bili so to najgorši od vseh cajtov. Bilo je to hudo vreme, vreme devetih biblijskih kaštig: porača, pljačke, recesije, kreditov, nezaposlenosti, Sabora, Vlade, reality show-ov i Haaga (ili kak so mu domaći rekli – Vraaga).
I onda je došla deseta kaštiga, u obliku Vraga, ili kak so mu domaći rekli – Vraka.

Jen Vrak je terorezjeral Zagorje i bližnje hrvatske kraje još od zdavnaj. Objavil se je v jenemu malome zagorskom mestecu 1941. leta i onda još vu Varaždinu 2007. leta, ali malo gdo ga je zpoznal i prepoznal.
Kakti da je čakal novo šanso, gda bu zlečil stare rane i gda bu jakši, i gda budo ljudi – slabejši…

Vrak se je znovič vkazal najempot, vusred bela dana, v zagrebačkem tramvaju.
Štef se je načesal fest dobrega graha pak se sel v tramvaj. Na prvi stanici je strašno bobnul, a v istemu trenu so vsi potniki počeli grozno kričati ter zbežali vun. Štef se je obernul i spazil črnega gada.  
Pred njim je stajal Vrak.
V onemu šoku, Štef mu je rekel:  
– Jezuš Kristuš, kaj sam te skuril?!
Šalo na stran, situacija je bila skrajnje ozbilna. Vrak je zišel vun i počel haračiti po metropoli. Hitil je Kožarićevo kuglo v garažo vu Varšavskoj, zrušil je Jelačića pak sam zajahal kojna, ztrčal je na Gorni grad i rasteral gradonačelnika i vse gradske vječnike.

Za to vreme, Banski dvori so se hman evakuerjali i pobegli v podrum INE. Tam se je Vlada interventno zasela, zaselo se je i Vječe nacionalne segurnosti, stisnuli so se premijerka, predsednik, ministri obrane i policije i vsi bitni i nebitni faktori i zaklučili su da trebajo hitno izkoristiti članstvo v NATO-tu i pozvati evroatlantske partnerje v pomoč.

Na stranu kaj je predsednik tzv. Republike Srpske rekel da so „hrvatski vraki dobili kaj so i zaslužili“, internacionalna podpora bila je hitra i vglavnem jednoumna. Vječe segurnosti UN-a je oštro obsodilo „agresijo neznanega entiteta na Hrvatsko“ i dalo mandata NATO-tu da intervenijera kak mu je po voli.

Je, lahko je reči, a težje storiti. Amerikanci so rekli da nebreju hititi atomsko bombo jer da bu pol Hrvatske (i, normalno, cela Slovenija) vrit odišlo, da z konvencionalnim orožjem nemrejo selektivno bombardjerati celi grad sam zbog jenega Vraka jer da bu vnogo ljudi stradalo, i da nebrejo poslati kopnenske trupe jer da ne znajo točno kak bi njihovi vojniki mogli vkaniti Vraka.
I dok je Vrak tak trl po Zagrebu, rešenje se je vkazalo v jeni filantropski gesti.
Najjakši čovek na svetu se je sam ponudil da se obračuna z Vrakom. Bil je to Chuck Norris.

Svetski čelniki so se složili da je to najboljša solucija. Ak Chuck ne bu to mogel, ne bu mogel nigdo! Nigdo se neje vupal ni pitati se kaj bu ak to ne bu mogel čak ni Chuck. Ak ne bu mogel čak ni Chuck, pobedil bude Vrak!
Vse je na koncu na dobro zišlo, ali o temu dogodku postoje samo legende. Najmre, celi je Zagreb več bil evakjuerjan, novinarima i kamermanima zabranili so pristop, a snimke z mlažnjaka šteri so nadletali območje so preveč mutne da bi se točno vidlo Chucka kak bije Vraka.

Ipak, neje bilo sumne da bu Chuck pobedil. Za njega se je več bilo dobro znalo da vežba dva dana na dan, da je preležal najtežo bolest (smert), i da je jemput prišel dvaput. Brez problemov je prebrodil i afero gda je pojel celo rođendansko torto prejdi neg so mu prijateli rekli da je z nje trebala vunzkočiti striptizeta. Znalo se je da je popil vso vodo direktno z pipe na eks, da je z jednom muhom vubil dva udarca, da je z jabukom ogulil nož i da je prevel srpsko reč „bre“ na engleski.

„Baka vseh bitki“ je trajala kratko, a Vrak je več bežal prek Bregane. Slovenci so zčistili koridor po autocesti prema Avstriji.
Gda je Vrak prišel do Avstrije, več je bil tak zranani i zčrpani da so ga zlahka zvladali britanski specijalci, a bil je pak tak slab da so ga mogli aretjerati i avstrijski jodleri. Ztrpali so ga v pripor v Salzburgu, odkod je brezmočno klel premijerko, Chucka i vsima vse po spisko. Tak je hudo klel da to ne smemo ni napisati, zato jer bi brezgrešni mogli znovič odkazati abonman naši publikaciji, ali i zato jer to morti ni Chuck ne bi mogel poslušati. Ali vsejeno, jer vse je, iovak ionak, za Vraka več bolel k…
Hrvatski narod je odehnul. Barem na kratko, zavladalo je velko oduševlenje. Čakovec je i službeno premenil ime v Chuckovec. V Zagrebu je Chucku vpriličen doček na glavnemu placu kakti negda Janici, Ivici i Vatrenima. V drugim gradovima so dočeki bili v isto vreme, a Chuck je na vsima bil v – isto vreme.
Onaj kipar, kaj je napravil kipa Bruce Leeja v Mostaru, ve je napravil Chuckovega. (Bruce je jemput na filmu prebil Chucka, ali onda je Bruce hmrl na mišterijozni način.) Namesto Jelačića, na kojna su postavil Chuckovo skulpturo. Jelačića so poseli v dvorišče rešta v Remetincu, da pazi na domače vrake, a ze sabljom so ga obernuli v smeru Bajna Luke.
Fešta se je zkončala ekshibicijskom utakmicom v klackanju, v šteri je Chuck vuspel pobediti Jacquesa Houdeka.

Premijerka i celo politično vodstvo se je zadovolno vputilo spati.
Večina njih se je pred zpanjem presleklo v svojo guštersko kožo i zločesto se cerekalo, kakti, evo, „jednoga Vraka smo se rešili, a narod još ne zna da i med nami ima – vsakojakih“…   

    Za pervi april 2011. 

O AUTORU
  U 2016. godini, u kojoj je obilježio 30 godina književnog stvaralaštva, Denis Peričić objavio je dvije knjige, radovi su mu objavljeni u pet država, pa tako i u prijevodima na njemački i slovenski jezik, te je, za samostalne radove ili one napisane u suautorstvu sa suprugom Anitom, dobio osam književnih nagrada u osam različitih gradova u dvije države (od čega pet prvih nagrada), kao i dvije posebne pohvale žirija, a bio je i finalist još nekoliko relevantnih natječaja. Ukupno je dosad dobio 68 književnih nagrada.
U Regionalnom tjedniku objavljujemo (također nagrađenu) priču uvrštenu u Peričićevu nedavno predstavljenu 25. autorsku knjigu Techno gost; Karnevalije i fantazije, Sabrane kajkavske priče i druge kratke proze (1995. – 2016.), objavljenu u nakladi Kajkavskog spravišča iz Zagreba i uz potporu Ministarstva kulture RH (urednica: dr. sc. Božica Pažur). Knjiga sadrži 25 kajkavskih priča, većim dijelom prethodno objavljivanih tijekom protekla dva desetljeća, od kojih je čak 14 nagrađeno, a jedna je i zarana stekla dvostruki antologijski status.
Uz poseban popust za čitatelje Regionalnog tjednika (po cijeni od 75 kuna), zbirka priča Techno gost može se naručiti putem e-maila [email protected] ili na broj telefona 091/5252-622.

Izvor: RT
Foto:

Kultura

FOTO U ponedjeljak počinje preseljenje Gradske knjižnice u novi prostor

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ivan Agnezović

Varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok i Mario Šoštarić, ravnatelj Gradske knjižnice i čitaonice u petak su u prostorima novouređene Gradske knjižnice na Franjevačkom trgu potpisali ugovor o korištenju i upravljanju nekretninom.

Ugovor je potpisan na 183. obljetnicu kada je na poticaj Metela Ožegovića, osnovana Narodna, ilirska čitaonica u Varaždinu, kao prva takva u Hrvatskoj. Potpisivanjem ugovora tako je i službeno započelo preseljenje knjižnice u novouređene prostore.

Svečani čin obilježen je uz puno simbolike. Naime, gradonačelnik i ravnatelj potpisali su ugovor na radnom stolu Gustava Krkleca, na kojem je bila izložena razglednica koju je Krklecu poslao književnik svjetskog glasa Ernest Hemingway.

Štoviše,  prva službeno preseljena knjiga u novom prostoru ima naslov „Krenimo od ranog jutra“ , a riječ je o djelu varaždinskog pjesnika Zvonka Milkovića.

– Presretan sam i ponosan i smatram da svi Varaždinci mogu biti ponosni. Sama knjižnica, prva uopće u ovom dijelu Europe je osnovana 1838. godine, a nije do sada imala svoje prostore. Ta činjenica nije bila na ponos gradu Varaždinu. No, ovaj objekt koji je i kulturno – povijesni spomenik, predstavlja jednu od najljepših zgrada u Varaždinu, a i stilski najvažnijih, jer u sebi čuva sve stilove gradnje, svu arhitekturu i bogatu povijest grada, pretvoren je u suvremenu knjižnicu. Imat će i pravu multimedijsku dvoranu  ovakav kompleks može stvarno biti na ponos našim građanima – naglasio je gradonačelnik.

Dodao je da je uvjeren kako će knjiga uvijek ostati sredstvo zapisivanja kulture i sredstvo stjecanja znanja, bez obzira na digitalno doba.

– Dobro je što smo knjižnicu smjestili u ovaj reprezentativni prostor – poručio je Čehok, zahvalivši pritom na podršci Ministarstvu kulture i medijima.

Ujedno je najavio kako će dosadašnji prostor knjižnice biti pretvoren u galeriju „Malogorski Rabuzin“, koju Grad pokušava smjestiti u prikladan prostor već par desetljeća. Sada će se i to konačno ostvariti.

Novouređeni prostor od dvije tisuće metara četvornih predstavlja prvu nekretninu u 183 godine tradicije kojom će raspolagati knjižnica. Uz suvremene sustave grijanja i hlađenja, knjižnica će biti opremljena i funkcionalnim regalima u skladišnom prostoru.

Korisnici će raspolagati studijskom čitaonicom, dvoranom za prezentacije, opremom za samoposudbu, opremom za slabovidne, te onom za osobe s poteškoćama u kretanju.U zgradu koju je Grad kupio za 11,4 milijuna kuna uloženo je 15 milijuna kuna u uređenje, adaptaciju i opremu od čega je 4,2 milijuna kuna od Ministarstva kulture i medija.

Službeno otvaranje knjižnice očekuje se nakon završetka preseljenja, tijekom ožujka.

Nastavite čitati

Kultura

Varaždinski Stari Grad prijavljen za Oznaku europske baštine

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Grad Varaždin prijavio je lokalitet Stari grad za Oznaku europske baštine (European Heritage Label), odazvavši se na Poziv za prijavu lokaliteta za Oznaku europske baštine 2021. godine koja se dodjeljuje na inicijativu Europske komisije.

– Oznaka je namijenjena isticanju lokaliteta kulturne baštine te upoznavanju građana s europskom povijesti i kulturom. Proces odabira lokaliteta odvija se u dva kruga, prvi na nacionalnoj, a drugi na europskoj razini. Ministarstvo kulture i medija objavilo je početkom prosinca 2020. godine Poziv na temelju kojeg će imenovati dva lokaliteta iz Hrvatske za drugi krug na kojem se zatim biraju budući nositelji Oznake, ali najviše jedan lokalitet po državi članici. Oznaku mogu dobiti isključivo lokaliteti na području Europske unije koji ističu zajedničku povijest Europe, izgradnju EU, europske vrijednosti i ljudska prava. Temeljni kriteriji za dodjelu Oznake su simbolična europska vrijednost lokaliteta, kvaliteta predloženog projekta za promicanje europske dimenzije te kvaliteta plana rada – ističu iz Grada.  

Oznaka europske baštine dodjeljuje se od 2013. godine u okviru programa Europske unije Kreativna Europa, a dosad je nosi 48 lokaliteta. Hrvatska se prvi put prijavila 2015. godine kada je Oznaka dodijeljena Muzeju krapinskih neandertalaca.

Ministarstvo kulture i medija će nakon provedenog procesa evaluacije do 1. ožujka ove godine Europskoj komisiji dostaviti dvije odabrane prijave.

Nastavite čitati