Proizvođači merkantilnog krumpira prošle su godine ostali zatečeni donošenjem Provedbene uredbe Europske komisije o neproduljenju odobrenja korištenja aktivne tvari klorprofam. S obzirom na dosadašnju praksu i tehnologiju skladištenja uz korištenje preparata koji sadrže tu tvar, pri čemu su u tu tehnologiju dosad uložena iznimno veliki iznosi investicijskih sredstava, promjene koje donosi Uredba traže ulazak u novi ciklus ulaganja u kratkom vremenskom roku, za što proizvođači jednostavno nemaju materijalnih mogućnosti.

– Klorprofam je djelatna tvar u sredstvima koja se koriste za sprečavanje klijanja krumpira, kao što su Tuberite i Neostop. Uredbom Europske komisije 2019/989 od 17. lipnja prošle godine u Europskoj uniji tvar se neće smjeti koristiti nakon 8. siječnja 2020., dok je upotreba u Hrvatskoj dozvoljena do 8. listopada ove godine. Radi se o inhibitoru klica i herbicidu koji sprječava klijanje konzumnog krumpira u skladištima – objašnjava predsjednik Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira, Damir Mesarić iz Belice.

S obzirom na činjenicu da se na području Međimurske županije godišnje proizvede oko 60.000 tona krumpira, što je dostatno za oko 70 posto potreba hrvatskih potrošača, ova Uredba će u narednim sezonama uzrokovati velike gospodarske štete međimurskim poljoprivrednim proizvođačima merkantilnog krumpira. Zato je Odbor za povrtlarstvo i krumpir Hrvatske poljoprivredne komore u suradnji sa Udrugom međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira Belica, Udrugom proizvođača povrća i voća „Zeljari“ Općine Vidovec i Udrugom proizvođača ličkog krumpira Gospić u studenom i prosincu organizirao pet prezentacija i stručnih skupova na području Međimurske i Varaždinske županije na kojem se okupilo više od 200 proizvođača krumpira.

Paralelno sa održavanjem prezentacija i stručnih skupova organizirani su i posjeti zainteresiranih proizvođača krumpira Njemačkoj i Austriji kako bi se na licu mjesta vidjela tehnička rješenja za hladnjače – skladišta za krumpir koja koriste poljoprivrednici u Njemačkoj i Austriji koji se bave proizvodnjom krumpira.

– Pokušavamo saznati što će se dogoditi s krumpirom koji do 8. listopada smijemo tretirati navedenim sredstvima, to jest, što će biti sa stavljanjem toga krumpira na tržište i hoće li se to smjeti. Pitanje je Europskoj komisiji poslalo Ministarstvo poljoprivrede te se na odgovor još uvijek čeka. Kemijska alternativa klorprofamu trenutno ne postoji. Jedino rješenje predstavlja izgradnja novih hlađenih skladišta. Pritom je veliki problem što su naša postojeća skladišta neadekvatna za rekonstrukciju, budući da su preniska, a za ovakav tip skladištenja potrebna su visoka skladišta visine od 7-8 metara u kojima se krumpir može spremati u boks-paletama. Izradili smo dva elaborata: prvim smo ukazali na problematiku koja se pojavila. Održali smo sastanak u Ministarstvu poljoprivrede na kojem su nam dali zeleno svjetlo da poradimo na rješenju. Potom smo izradili drugi elaborat, u kojem smo specificirali kome su skladišta u Hrvatskoj potrebna, to jest, od onih proizvođača koji su nam se javili, te smo došli do brojke od 150 milijuna kuna potrebnih ulaganja, odnosno dvadesetak milijuna eura.

Zamišljeno je da se 70 posto financira putem natječaja. I tu smo naletjeli na problem: naime, ako dolazi do udruživanja, društva s ograničenom odgovornošću moraju prethodno funkcionirati najmanje godinu dana, odnosno imati povijest. Mi smo htjeli da OPG-ovi naprave d.o.o., da njihova povijest uđe u novoosnovani pravni subjekt te da se za nj jamči OPG-om, no Europska unija to smatra umjetno stvorenim uvjetima i ne dozvoljava takvo rješenje. I na tom pitanju radimo s Ministarstvom. Dokumentaciju za natječaj trebali bi već u srpnju predati oni koji su spremni! – objašnjava Mesarić.

Dodaje da je proizvođačima krumpira Ministarstvo doista izašlo ususret, da su detektirali problem te im pružili potrebnu podršku. Hoće li se time riješiti svi ili barem većina tekućih problema krumpiraša, vidjet će se u skorijoj budućnosti.