Iz PU međimurske su potvrdili da je dovršeno kriminalističko istraživanje te je poslano posebno izvješće na Općinsko državno odvjetništvo za mladež Čakovec, a o svemu je obaviješten i Centar za socijalnu skrb Čakovec.
– S obzirom na to da su sudionici događaja mlađi od 14 godina, nisu kazneno niti prekršajno odgovorni – izvijestili su iz PU međimurske.
Više informacija o samom događaju nismo doznali ni u OŠ Vladimira Nazora Pribislavec, u koju idu spomenuti učenici. S ravnateljem škole Brunom Matotekom nismo uspjeli razgovarati. Poručeno nam je da je on o tom događaju medijima rekao sve i da škola dalje postupa prema Protokolu o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima. Doznali smo samo da učenik petog razreda koji je ozlijedio svog vršnjaka prošlog tjedna nije dolazio na nastavu i da je s njegovim roditeljem obavljen razgovor.
Iako je javnost još u šoku, nije to jedini slučaj nasilja među učenicima u zadnje tri godine na sjeveru Hrvatske. U travnju 2016. godine na Starom gradu u Varaždinu sukobile su se četiri srednjoškolke: tri učenice Srednje strukovne škole i jedna iz Strojarske i prometne škole. Učenice su se prvo sukobile verbalno, a potom se i fizički obračunale, a sukobu je prethodilo međusobno vrijeđanje na Facebooku. Da stvar bude gora, pratilo ih je i bodrilo 50-ak srednjoškolaca koji su ih snimali i fotografirali mobitelima, pa je tučnjava brzo objavljena na društvenim mrežama. Ni mjesec dana poslije, u kafiću u Hallerovoj aleji u Varaždinu,18-godišnja učenica Gospodarske škole razbijenom je čašom porezala po ruci 16-godišnju učenicu Strojarske škole Varaždin te je lakše ozlijedila.
Slučajeve nasilja škole su dužne prijaviti policiji te Ministarstvu znanosti i obrazovanja, a dužne su i postupati prema Protokolu o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima.
Nikica Mihaljević, predsjednik HUROŠ-a i dugogodišnji ravnatelj zagrebačke škole OŠ dr. Ante Starčevića, ne misli da je u školama došlo do znatnijeg povećanja vršnjačkog nasilja. – Možda se stječe dojam da se ipak radi o povećanju zato što škole redovito prijavljuju i blaže slučajeve vršnjačkog nasilja, a i mediji to redovito prate i objavljuju – smatra Mihaljević.
– Ako se nasilje ipak dogodi, važna je pravovremena i ispravna reakcija svih sudionika – rekao je Nikica Mihaljević, predsjednik Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola (HUROŠ) i dugogodišnji ravnatelj zagrebačke škole OŠ dr. Ante Starčevića, koji ne misli da je u školama došlo do znatnijeg povećanja vršnjačkog nasilja.
– Možda se stječe dojam da se ipak radi o povećanju zato što škole redovito prijavljuju i blaže slučajeve vršnjačkog nasilja, a i mediji to redovito prate i objavljuju – istaknuo je Mihaljević. Ravnateljica Prve gimnazije Varaždin Janja Banić kaže da nije sigurna je li nasilje među djecom u porastu ili samo o njemu razgovaramo otvorenije nego prije.
– Nažalost, postoji dio mlade populacije koji fizičkim nasiljem nešto pokušava izboriti – rekla je Banić.
Da znatnijeg porasta nasilja među učenicima nema potvrđuju i podaci koje smo primili od policije za zadnje tri godine. Prema podacima PU međimurske, godišnje se na području koje pokriva spomenuta policijska uprava zabilježi do 10-ak slučajeva nasilja djece do 14 godina u kojima su nanesene teže i lakše tjelesne ozljede. Međutim, ravnatelji škola i pedagozi s kojima smo razgovarali ističu da je od fizičkih obračuna puno veći problem nasilje preko interneta.
– Potrebno je stavljati naglasak na edukaciju i prevenciju nasilničkog ponašanja kroz različite radionice za djecu i roditelje u školi, pri čemu bi poseban naglasak trebalo staviti na cyberbullying, s obzirom na porast nasilja preko interneta – smatraju pedagozi.
Ipak, prema evidenciji o nasilju među učenicima koju vodi Ministarstvo znanosti i obrazovanja za škole u cijeloj Hrvatskoj, u prošloj školskoj godini evidentirano je svega 11 slučajeva elektroničkog nasilja: šest u osnovnim i pet u srednjim školama. Ukupno je bilo 135 slučajeva nasilja u osnovnim i srednjim školama Hrvatske, pri čemu su kao najčešći oblici nasilja među osnovnoškolcima i srednjoškolcima zabilježeni nasilničko ponašanje, tučnjave, međusobno ozljeđivanje te verbalno nasilje i prijetnje.
Zabrinjavajuće je što su, prema evidenciji Ministarstva, zabilježena i četiri slučaja posjedovanja vatrenoga ili drugog oružja među učenicima osnovnih i srednjih škola Hrvatske. Iako je zabilježeno 135 slučajeva nasilnog ponašanja učenika, izrečene su tek dvije opomene, dva ukora, sedam opomena pred isključenje, a jedan učenik je zbog nasilja isključen iz škole.
TRAVANJ 2016.
Na Starom gradu u Varaždinu u travnju 2016. četiri mlađe ženske osobe prvo su se sukobile verbalno, a potom i fizički: naguravanjem, navlačenjem dijelova odjeće i izmjenjivanjem udaraca rukama. Sam događaj, u kojem su sudjelovale učenice prvih razreda Srednje strukovne škole te jedna djevojka iz Strojarske i prometne škole Varaždin, pratilo je i bodrilo 50-ak srednjoškolaca koji su snimali i fotografirali mobitelima. Tučnjava je vrlo brzo objavljena na društvenim mrežama, a prethodilo joj je međusobno vrijeđanje djevojaka na Facebooku.
SVIBANJ 2016.
Samo mjesec dana nakon tučnjave na Starom gradu u Varaždinu, ponovno je došlo do vršnjačkog nasilja među dvjema srednjoškolkama, uslijed čega je jedna drugu razbijenom čašom porezala po ruci. Do sukoba je došlo u kafiću u Hallerovoj aleji u popodnevnim satima. Osamnaestogodišnja učenica Gospodarske škole Varaždin razbijenom čašom je porezala 16-godišnju učenicu Strojarske škole po ruci i pritom još prijetila da će je ubiti. Druga je djevojka pobjegla u toalet te je s lakšim ozljedama završila u Općoj bolnici Varaždin, nakon čega je puštena kući.
SIJEČANJ 2018.
Na autobusnoj stanici nedaleko Osnovne škole u Pribislavcu došlo je do sukoba dvojice učenika koji polaze peti razred, pri čemu je jedan od njih oštrim predmetom nasrnuo na svog vršnjaka. Srećom, zbog zimske odjeće, ozlijeđeni dječak zadobio je tek površinsku ranu te nije teže ozlijeđen. PU međimurska dovršila je kriminalističko istraživanje te je poslano posebno izvješće na Općinsko državno odvjetništvo za mladež Čakovec. O svemu je obaviješten i Centar za socijalnu skrb Čakovec. Iz policije su izvijestili da, s obzirom na to da su sudionici događaja mlađi od 14 godina, nisu kazneno niti prekršajno odgovorni.
U petak je u Koprivnici održana konferencija za medije na kojoj su predstavljene aktualnosti vezane za projekt Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Piškornica (RCGO Piškornica).
Na konferenciji su sudjelovali ključni akteri projekta: Mladen Ružman, direktor Piškornice d.o.o., Miljenko Muha, predsjednik uprave tvrtke Kostak d.d., izvođača radova te Nikola Martinaga, voditelj projekta. Uz njih, konferenciji je prisustvovao i načelnik općine Koprivnički Ivanec, Zoran Vrabelj, koji je govorio o koristima projekta za lokalnu zajednicu.
Projekt je do sada prošao nekoliko važnih faza. Mladen Ružman osvrnuo se na napredak projekta, ističući da su u kolovozu izdane prve građevinske dozvole, što je omogućilo početak radova na odlagalištima neopasnog i inertnog otpada. Uz to, istaknuo je važnost financiranja projekta, koje je omogućeno kroz sredstva Europske unije, a za ovu godinu iz državnog proračuna i iz sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, što je osiguralo nastavak provedbe projekta i svih aktivnosti bez zastoja.
– Ukupna vrijednost projekta je cca. 118 milijuna eura, od čega je samo izgradnja cca. 89 milijuna eura. – izjavio je Ružman.
Miljenko Muha, predsjednik uprave tvrtke Kostak, izvjestio je o trenutnom stanju radova. Dobivene su dvije građevinske dozvole te je u pripremi mehanizacija i dostatna građevinska operativa za izgradnju ovog projekta pa tako i upravo započete izgradnje odlagališta neopasnog i inertnog otpada, a plan je da se u narednim godinama (2025. i 2026.) izgrade sve građevine i potrebna postrojenja. Muha je za 2025. godinu najavio početak izgradnje hala u kojima će se odvijati mehanička i biološka obrada otpada, što je uz pročistač otpadnih voda najbitniji dio cijelog projekta. Naglasio je kako se završetak izgradnje kompletnog centra planira u 2027. godini, kada bi centar trebao početi s radom.
Nikola Martinaga, voditelj projekta RCGO Piškornica je istaknuo kako će se u centru koristiti najnovije tehnologije za obradu otpada, a dugoročni cilj je smanjenje količine otpada koji završava na odlagalištima. Sukladno europskim standardima oba odlagališta bit će opremljena naprednim sustavima za kontrolu oštećenja vodonepropusne membrane i tehnologijom za obradu onečišćenog zraka i tehnoloških voda koje će se obraditi na vlastitom pročistaću optadnih voda, a zatim ispustiti u javni sustav odvodnje, dakle, još jednom dodatno obraditi. Cijeli obuhvat centra iznosi cca. 480.000 m2, a od toga površina hala za obradu otpada iznosi cca. 25.000 m2. Paralelno s izgradnjom centra, spomenuo je i važnost edukacije lokalnog stanovništva i nastavak trenda pravilnog odvajanja i obrade otpada u primarnoj i sekundarnoj fazi, što pokazuje koliko je važna suradnja i zajedništvo svih dionika u sustavu zbrinjavanja otpada.
Budući Regionalni centar za gospodarenje otpadom Piškornica neće donijeti samo poboljšanja u smanjenju štetnih utjecaja na okoliš, već donosi i ekonomske koristi za lokalnu zajednicu. Očekuje se da će se općinski proračun povećati za gotovo milijun eura godišnje zahvaljujući prihodima od komunalne naknade, dok će gotovo milijun i pol eura biti jednokratno uplaćeno općini kroz komunalne doprinose. Ovo će imati značajan pozitivan utjecaj na nova zapošljavanja i gospodarski razvoj lokalne zajednice te podizanje komunalnog standarda, spomenuo je načelnik općine Koprivnički Ivanec, Zoran Vrabelj.
Ovaj projekt ima za cilj ispunjenje obveza iz Plana gospodarenja otpadom RH 2023.-20228. god. Trebao bi osigurati održivo gospodarenje otpadom za oko pola milijuna stanovnika iz četiri županije – Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske, Međimurske i Varaždinske županije. Piškornica će omogućiti ekološki prihvatljiv i ekonomski održiv sustav zbrinjavanja otpada, sukladan najvišim standardima Europske unije, a otvaranjem centra zatvoriti će se sva postojeća odlagališta otpada na području djelovanja.
Hrvati nikad nisu bolje živjeli, nikad veće plaće, nikad veće mirovine, nikad više zaposlenih, nikad manje nezaposlenih, Europska unija, euro, Schengen, rekao je premijer Andrej Plenković u intervjuu za HRT.
Taj je zaključak iznio u kontekstu osvrta na kampanju za parlamentarne izbore.
U intervjuu je govorio i o poreznoj reformi, poskupljenjima struje i plina, kao i o aktualnoj političkoj situaciji.
Cijeli intervju možete pročitati OVDJE.
No, živimo li zaista tako dobro. Statistike govore da su plaće rasle, ali rasle su i cijene i to nije nikakva novost niti neka komplicirana analiza. Podaci isto tako govore da je čak 56 posto zaposlenih primalo plaću manju od 1130 eura i da je čak 70 posto plaća ispod državnog prosjeka.
Prosječna mjesečna neto plaća za srpanj, isplaćena u kolovozu, zadržala se na 1315 eura, kao što je bila i u prethodnom mjesecu, no medijalna je plaća porasla 24 eura na 1130 eura, piše Poslovni.hr.
Polovica zaposlenih u pravnim osobama, a to je 745 tisuća zaposlenih, zaradilo je manje od medijalne plaće. Njima bi trebalo pribrojiti i većinu od 232 tisuće zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama. Zajedno, to bi značilo da je oko 56 posto zaposlenih zarađivalo manje od 1130 eura neto.
Ispod državnog prosjeka od 1315 eura nalazi se oko 70 posto svih zaposlenih u državi. Desetina najbolje plaćenih u tvrtkama i javnim ustanovama, negdje oko 150 tisuća zaposlenih u RH, ima prosječnu neto plaću veću od 2027 eura neto i iznad 2900 eura bruto.
Najbolje plaćeni zaposlenici u Gradu Zagrebu, njih 43 tisuće iz zadnjeg decila, zarađuje više od toga, više od 2410 eura neto i više od 3500 eura bruto!
Dakle, velika većina zaposlenih zgusnuta je od minimalca do prosječnih primanja, 20 posto svih zaposlenih zarađuje između 1315 i 2027 eura, a 10% najbolje plaćenih ima plaće od 2028 eura naviše. Hrvatsku platnu elitu uglavnom čini viši i visoki menadžerski sloj, poneki informatičar te zaposleni u javnom sektoru.
Dosadašnji su podaci pokazivali da visokoobrazovane skupine zaposlenih zarađuju 43 posto više od prosjeka. Za ovu godinu bi ta razlika mogla biti nešto veća nakon znatnog povećanja plaća u javnom sektoru, gdje je obrazovna struktura zaposlenih i najviša.
Što se tiče opće slike, prosječne su plaće u ovoj godini najviše poskočile u travnju, kada je isplaćena velika povišica u javnom sektoru, i nakon toga ili padaju ili stagniraju. Za srpanj su, primjerice, prosječne plaće u javnom sektoru pale za 20-ak eura u javnoj upravi, 35 eura bile su manje plaće u obrazovanju i gotovo 90 eura manje u zdravstvu.
Prerađivačka industrija zabilježila je povećanje neto plaće za 16 eura, građevinski sektor za 30 eura, hoteli su za srpanj isplatili samo dva eura veće plaće, a kafići i restorani šest eura manje.
U nešto duljem vremenskom periodu od sedam mjesecu najmanje su rasle plaće u telekomunikacijama, socijalnoj skrbi bez smještaja, bankama te IT sektoru, oko 3 do 4 posto, dok su prosječne plaće rasle oko 10%.
Vlada priprema neke porezne izmjene za 2025., a prema dosad objavljenim informacijama, može se očekivati povećanje osobnog odbitka na 600 eura, što će donijeti 8 eura veće plaće, proporcionalno tome povećavat će se i odbici za uzdržavane članove obitelji te se i u tom dijelu može skupiti četiri-pet eura više. Umirovljenici lobiraju da neoporezivi iznos mirovine bude tisuću eura.
Najveći dobitnici predstojeće porezne korekcije bit će desetak tisuća najbolje plaćenih zaposlenika u zemlji čije su mjesečne bruto plaće iznad 7000 eura na mjesec, te jednim dijelom ulaze u veću poreznu stopu (od 30 posto). Inače, prosječne plaće u Zagrebu su oko dvjesto eura više nego u državi i kreću se oko 1500 eura.
U petak je u Trnovcu Bartolovečkom otvorena nova rođendaonica ˝Hakuna Matata˝ i to na adresi Male ledine 37. Ova će...
Vaše dijete je talentirano za driblanje loptom po stanu, ples na zadnjem sjedalu automobila, od svega što mu je nadohvat...
U sportu se uvijek nešto događa, a predstojeći sportski događaji obećavaju uzbuđenje i nezaboravne trenutke. U nogometu, tenisu, košarki ili...
