Naime, strašću prema antikvitetima prvo je Alena zarazio otac Zlatko, koji je bio strastveni filatelist, a potom je njihova ljubav prema skupljanju starina prešla i na Lanu. Na kraju je taj strastveni spoj antike i romantike urodio poslom.
Podsjećamo, u ožujku 2018. godine u Varaždinu je Lana Pintarić zaljubljenicima koji obožavaju predmete s patinom otvorila vrata antikvarijata „Kolekcionar Garestin“, jedinoga ozbiljnog koji djeluje na sjeveru Hrvatske.
– Kad sam upoznala Alena, koji je kao petogodišnjak počeo skupljati starine, nisam ni sanjala da će naša skupljačka strast prerasti u posao. Počeli smo s filatelijom, nastavili s numizmatikom i militarijom, a onda su naš interes zaokupili antikviteti. U ovoj branši smo 15 godina: put koji prolaze antikvari nije nimalo jednostavan! Morate pratiti stručnu literaturu te posjećivati specijalizirane sajmove u zemlji i inozemstvu. Najviše se nauči u većim europskim centrima, poput onih u Antwerpenu, Tongerenu, Liègeu, Amsterdamu, Londonu, Parizu… Riječ je o višednevnim sajmovima koji se najčešće održavaju u dane vikenda – ističe naša sugovornica, od koje doznajemo da s kolegama iskustva izmjenjuje na engleskom, nizozemskom ili njemačkom jeziku.
To njoj ne predstavlja problem jer, kako napominje, sa suprugom je provela 10 godina u Nizozemskoj trgujući antikvitetima. Otkrila nam je da u Hrvatskoj postoji dosta kolekcionara koji se svojoj strasti prepuštaju mimo medijske pompe. Broj im je zapravo zanemariv u odnosu na bogatije države zapadne Europe.
Trenutno je na hrvatskom tržištu najzanimljiviji stari nakit, poput srebrnih broševa i prstenja
– Njihovi stanovnici više su posvećeni svojim hobijima, što im dozvoljava standard, pa veći europski sajam antikviteta u Nizozemskoj u prosjeku posjećuje 20-ak tisuća kolekcionara. Na tržištu antikviteta u Hrvatskoj malobrojni kolekcionari uglavnom mogu pronaći predmete koje žele imati u zbirkama i niže su im cijene jer ih je teže prodati – objasnila je Pintarić.
Ponuda starina je veća od potražnje i na tradicionalnom varaždinskom Sajmu kolekcionarstva, koji ovo dvoje supružnika uvijek rado posjećuje.
– Kolekcionari u svojim zbirkama uvijek imaju predmete koje prodaju samo u krajnjoj nuždi, a trenutno je na hrvatskom tržištu najzanimljiviji stari nakit, poput srebrnih broševa i prstenja, jer za kupnju zlatnine ljudi nemaju novaca. Tražene su i stare razglednice, bodeži, sablje, odlikovanja i predmeti od kvalitetnog porculana – govori vlasnica antikvarijata u kojem ima svega – od igle do lokomotive.
Naime, police izložbenog prostora prepune su ukrasnih ili uporabnih predmeta od porculana, ručnih mlinaca za kavu i papar, svijećnjaka… a ima tu još i komoda, starih gramofona i različitih sablji. Potonje mnogi kupuju kako bi im kao ukras stajale ukrštene na zidu iznad kamina, a takvo zadovoljstvo stoji oko 3000 kuna. Skupljači odlikovanja u antikvarijatu mogu pronaći ona iz Prvoga i Drugoga svjetskog rata te ona koja su dodjeljivana pripadnicima bivše JNA.
– Među zanimljivijim eksponatima koje nudimo na prodaju je brončana kasa američke tvrtke Nacional, koja je proizvedena 20-ih godina prošlog stoljeća. Ta osebujna blagajna je teška oko 50 kilograma, a otkupljena je na sajmu u Jakuševcu kod Zagreba. Uza sve dosad spomenuto, u antikvarijatu u Draškovićevoj 8 kolekcionarima nudimo stare zidne, kaminske, ručne i džepne satove. Ako pak netko želi prodati starine ili predmete od plemenitih metala, može nas posjetiti kako bismo im procijenili vrijednost i dogovorili otkup. Najviše nas zanimaju vojna odlikovanja i oznake, sablje, bodeži, stara nalivpera, novac i satovi. Građanima uvijek savjetujemo da ne bacaju stare predmete, uvijek se bolje raspitati imaju li vrijednost i prodati ih kolekcionarima – rekla je Pintarić.
Dodajmo da su Lana i Alen privatno kolekcionari starih razglednica, vojnih odlikovanja te diploma i fotografija nastalih ili korištenih na području Hrvatske.
Budući da spomenuti predmeti imaju iznimnu vrijednost, zahvaljujući susretljivosti ovih supružnika brojni publicisti u zemlji i inozemstvu mogli su ilustrirati svoje knjige ili članke s povijesnom tematikom.
– Raduje me činjenica da su svi varaždinski kolekcionari na glasu da predmete iz svojih zbirki rado ustupaju muzejima kod pripreme tematskih izložbi, poput one iznimno zanimljive o Kovnici Sorlini. Alen i ja smo već u nekoliko navrata darovali GMV-u predmete za koje znamo da im je mjesto u muzejskim zbirkama, koje su od 1925. godine nastajale dobrim dijelom upravo od donacija plemenitih Varaždinaca – zaključila je Lana Pintarić.
Na kraju, spomenimo još i to da ova strastvena varaždinska kolekcionarka uskoro namjerava otvoriti još jedan antikvarijat u Zagrebu, gdje je tržište antikviteta puno veće.
Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković predstavila je Izvješće o komunalnom otpadu za 2023. koji pokazuje neznatno smanjenje od 0,6 posto tog otpada u odnosu na 2022., ali je istaknula kako se nastavlja trend porasta odvojeno sakupljenog otpada i iznosio je 48 posto.
– U 2023. godini je ukupno nastalo 1.833.341 tona komunalnog otpada, što je u odnosu na 2022., zanemarivo smanjenje od 0,6 posto. Godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku iznosila je u 2023. godini 474 kilograma, što je jednako vrijednosti iz 2022., ali je još uvijek značajno niža od prosjeka zemalja EU koji je prema podacima u 2022. iznosio 513 kilograma po stanovniku – istaknula je ministrica Vučković.
Rekla je da najviše otpada po stanovniku nastaje u primorskim županijama što je posljedica turizma. U ukupnim količinama komunalnog otpada, otpad iz turizma na nacionalnoj razini sudjeluje s udjelom od oko 10 posto.
Ministrica Vučković ističe kako se u 2023. nastavlja trend porasta udjela odvojeno sakupljenog komunalnog otpada koji je iznosio 48 posto. Rekla je da se 2017. godine 72 posto otpada nije odvajalo, a u 2023. 52 posto.
Od 2015. do 2023. bilježi se porast odvojenog sakupljanja otpada za 24 postotna boda.
Broj jedinica lokalne samouprave s odvojenim sakupljanjem otpada povećao se od 2017. sa 457 na 531, odnosno samo njih 25 nije uvelo odvojeno sakupljanje otpada.
Kod 65 posto jedinica lokalne samouprave, odnosno njih 363 je u 2023. rasla stopa odvojenog sakupljanja komunalnog otpada u odnosu na 2022.
Vučković ističe da 13 jedinica lokalne samouprave, od toga njih 12 iz Međimurske županije, imaju stopu odvajanja otpada iznad 62 posto, a što svjedoči o jednom dodatnom i pozitivnom primjeru u cijeloj Hrvatskoj.
U 2023. bila su aktivna 282 reciklažna dvorišta. Stopa oporabe u 2023. iznosila je 38 posto, što je u odnosu na 2022. povećanje za četiri postotna boda.
Stopa odlaganja otpada u 2023. iznosila je 52 posto, a do 2035. godine potrebno je smanjiti odlaganje komunalnog otpada na 10 posto.
U 2023. godini su najveće vrijednosti procijenjene stope oporabe otpada, kao i prethodnih godina, zabilježene u Međimurskoj županiji – 56 posto, Varaždinskoj 55 posto i Koprivničko-križevačkoj 49 posto. Najniže vrijednosti stope oporabe imaju Ličko-senjska (23 posto) i Dubrovačko-neretvanska županija (26 posto). Jednak poredak županija je i kod stope recikliranja.
Stopa recikliranja je u 2023. porasla za dva postotna boda u odnosu na 2022. i iznosila je 36 posto, a time još uvijek u Hrvatskoj nije dostignut cilj iz Okvirne direktive o otpadu koji iznosi 50 posto. Ministrica kaže da je trend pozitivan i nastojat će ga i dalje ubrzavati.
Ako se razmatra razdoblje od 2020. do 2023. vidljivo je kako se najbolji rezultati postižu kod otpadnog metala, papira i kartona te stakla, dok je značajne napore potrebno uložiti u unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadnom plastikom i biootpadom, ali i stakla, poručila je ministrica Vučković.
Najavila je da će se do kraja listopada objaviti natječaj od 58 milijuna eura za recikliranje građevnog otpada, biootpada i otpadne plastike.
Bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga, umirovljeni admiral Robert Hranj, novi je predsjednik Savjeta za obranu i nacionalnu sigurnost SDP-a
Ovo prvo kadrovsko pojačanje izglasalo je u četvrtak popodne Predsjedništvo SDP-a, piše Jutarnji list.
Medij dalje piše da je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić među svoje prioritete u vođenju stranke stavio upravo obrambenu politiku i ulogu Hrvatske unutar NATO-a, pa će mu Hranj, kao dugogodišnji iskusni časnik koji je, među ostalim, bio i zamjenik vojnog predstavnika za NATO u Vojnom predstavništvu RH pri NATO i EU u Bruxellesu, te koji je i kao načelnik stožera također sudjelovao na mnogim sastancima na vrhu NATO-a, dobro doći kao savjetnik.
JAVNI NATJEČAJza dodjelu stipendija Međimurskih vodaza deficitarna zanimanja za učenike srednjih škola upisanih uškolsku godinu 2024./2025. Međimurske vode raspisuju natječaj...
O G L A S HRVATSKE CESTE d.o.o., Zagreb, Vončinina 3, u skladu sa svojim planom i programom izgradnje cesta,...
U petak je u Trnovcu Bartolovečkom otvorena nova rođendaonica ˝Hakuna Matata˝ i to na adresi Male ledine 37. Ova će...
