Godišnja nagrada “Vladimir Nazor“ uručena Kristijanu Novaku za roman “Slučaj vlastite pogibelji“
U jubilarnoj 65. obljetnici postojanja Nagrade „Vladimir Nazor“ koja se od 1959. godine dodjeljuje kao priznanje najboljim umjetničkim ostvarenjima u...
Arheološko nalazište Gomila u Jalžabetu u Varaždinskoj županiji jedno je od najbolje očuvanih i najvažnijih nalazišta željeznoga doba u srednjoj Europi, a otkriva moć, utjecaj i bogatstvo kraljeva istočnohalštatske kulture koji su ovim prostorima vladali u 6. stoljeću prije Krista.
Ogromna drevna grobnica, koja se prostire na površini 65 puta 8 metara, jedan je od najvrednijih primjera prapovijesne grobne arhitekture tog tipa u Europi.
Zahvaljujući Varaždinskoj županiji, ovaj vrijedan lokalitet bit će očuvan i prezentiran javnosti na poseban način: kreće se u realizaciju projekta Posjetiteljskog centra Gomila.
Idejni projekt za budući kompleks izradio je projektantski ured Radionica arhitekture iz Zagreba, a 10. travnja je predan zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole.
– Koliko je moćan bio jalžabetski kralj koji je vladao na ovim prostorima u 6. stoljeću prije Krista, govore nalazi pronađeni u njegovoj grobnici, zlato s Urala i jantar s Baltika. Do ovih senzacionalnih otkrića došlo se zahvaljujući arheološkim istraživanjima koja je vodio dr. sc. Saša Kovačević iz Instituta za arheologiju, a kojima je Varaždinska županija dala punu podršku. Sada smo krenuli korak dalje, u rekonstrukciju i prezentaciju lokaliteta. Kolika je njegova važnost, dovoljno govori da je grobnica jalžabetskoga kralja pandan kraljevskoj grobnici Filipa II. Makedonskog u Vergini – ističe župan Anđelko Stričak.
Budući kompleks će se prostirati na površini od 8,79 hektara, od čega će više od 5 hektara zauzimati zelene površine, a planira se graditi u tri faze.
– Prvo će se krenuti u rekonstrukciju drevne grobnice, potom će uz nju biti izgrađena zgrada centra za posjetitelje, a u posljednjoj etapi će niknuti prapovijesno naselje iz toga doba. Grobnica posljednjeg jalžabetskoga kralja bit će rekonstruirana tako da će njezina unutrašnjost biti pretvorena u izložbeni prostor, u kojem će biti prezentiran sam lokalitet i arheološka istraživanja. Površina zatvorenog izložbenog prostora s rekonstrukcijom grobne komore i tehničkim prostorom bit će oko 800 četvornih metara. Vanjski dio grobnice će biti vraćen u izvorni oblik, prema uputama arheologa – navodi župan Stričak.
U zgradi za posjetitelje će se nalaziti suvenirnica, ugostiteljski objekt, dvorana za predavanje i izložbe te drugi prateći sadržaji. Posjetiteljski centar bruto površine 475 četvornih metara će biti prizemni objekt koji se sastoji od više odvojenih volumena povezanih prostranom nadstrešnicom.
Uređene će biti i poučne staze koje će voditi do svih sadržaja, pa tako i do prapovijesnog naselja.
– Budući da su istraživanja potvrdila postojanje naselja halštatske kulture, u budućem kompleksu Gomila bit će rekonstruirano povijesno naselje i život ljudi iz toga doba, kojima je potok Bistričak bio glavni izvor pitke vode i hrane – otkriva župan Anđelko Stričak.
U sklopu prezentacije halštadske kulture, bit će uređeni i dodatni sadržaji poput edukativno-zabavnog adrenalinskog parka te parkirališta za autobuse i automobile.
Kotoripski Kužni pil se prvi put spominje u povijesnim zapisima 1841. godine, a točna godina njegove izrade nije poznata. Službenog naziva – Pil Presvetog Trojstva – zaštićen je kao nepokretno kulturno dobro sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i upisan u Registar kulturnih dobara RH.
Općina Kotoriba krenula je, uz potporu Ministarstva kulture i medija, u njegovu faznu obnovu kako bi mu se vratio nekadašnji impresivan izgled – na stupnjevito uzdignutoj pravokutnoj plinti nalazila se baza u obliku menze, koja na svojem licu nosila jednostavan grčki križ. Iznad nje diže se četverokutni postament iz kojeg se diže obla kolumna s klasicističkim kapitelom i grupom Svetog Trojstva. Kolumnu je okruživalo pet figura koje predstavljaju Immaculatu, sv.Roka, sv.Nikolu, sv.Antuna Padovanskog i sv.Florijana koji su postavljeni na uglove postamenta. Kako je Pil potpuno uništen u prometnoj nesreći, godinama su njegovi ostaci pohranjeni u Župnom dvoru čekali obnovu.
Općina je drugu godinu za redom prijavila projekt Ministarstvu, a radovi se obavljaju stručni konzervatori i restauratori prema dobivenim sredstvima Ministarstva kulture i medija pod stručnim nadzorom Uprave za zaštitu kulture baštine, Konzervatorskog odjela u Varaždinu. Ove godine završena je pravokutna baza s grčkim križem te je Pil postavljen na svoje originalno mjesto gdje će pričekati daljnju obnovu odnosno daljnja odobrena sredstva za nastavak radova.
Iz Umjetničkog paviljona u Zagrebu stigla je nesvakidašnja pozivnica. Građani su pozvani da donacijama kristalnih predmeta sudjeluju u projektu “Svečanost” vizualne umjetnice Tanje Dabo. Autorica simbolikom kristala želi upozoriti na neravnopravni društveni status žena u Hrvatskoj. Kristalne predmete možete donijeti u galerijske i muzejske prostore diljem Hrvatske. Tako se kristalni predmeti mogu donirati i Gradskom muzeju Varaždin, javlja HRT.
– Referenca je samo simbolična jer žene su u svim društvenim područjima zapravo neravnopravne i nejednake. Ali ovo je nešto što je mjerljivo i brojivo – izjavila je Tanja Dabo, autorica projekta ”Svečanost” i redovna profesorica na Akademiji likovnih umjetnosti.
Kristal, koji je domaćicama prije bio gotovo jedina nagrada pa i stvar prestiža, skuplja se i u varaždinskoj palači Herzer.
– Mi smo objavili na stranicama Gradskog muzeja Varaždin i na facebook stranici pa molimo sve građane da se tom prilikom uključe u donaciju, izjavila je Elizabeta Igrec, kustosica u Gradskom muzeju Varaždin.
Od Osijeka, Dubrovnika do Samobora i Varaždina, kristalni predmeti se skupljaju do 30. rujna.
Cijeli tekst možete pročitati OVDJE