Hodočašće Varaždinaca Majci Božjoj Bistričkoj nastavlja se danas zavjetnom svetom misom
Varaždinci su u subotu, 29. lipnja, po 335. puta hodočastili Majci Božjoj Bistričkoj. Nakon blagoslova u varaždinskoj katedrali mnogi su...
Za sve grane poljoprivredne proizvodnje toplički je kraj idealan, a jedna od iznimno važnih karika u doprinosu poljoprivredi i gospodarstvu svakako je pčelarstvo.
Znaju to dobro u Gradu Varaždinskim Toplicama, pa svake godine osiguravaju potpore kroz Program poticanja razvoja pčelarstva, a potpore se dodjeljuju prema broju pčelinjih zajednica, kao i za nabavu novih.
Gradonačelnica Dragica Ratković uvela je još jednu dobru praksu – tradicionalno godišnje druženje s pčelarima, a na ovogodišnjem druženju održanom u ponedjeljak moglo se čuti dosta informacija o trenutnom stanju, odnosno problemima u pčelarstvu, ali i o dobrim stranama ove grane poljoprivrede.
Josip Novosel iz Leskovca Topličkog pčelarstvom se bavi već 25 godina, a ova je godina, kaže, za pčelare bila dosta lošija od prethodne.
– Proljeće je bilo jako loše, mraz i niske temperature i pčele se nisu razvijale onako kako bi trebale i onda kad je došla zadnja i naša najvažnija paša – bagrem, bilo je kišno vrijeme i bagrem je trajao svega tri dana. Klimatske promjene jako utječu na sve, ponajviše na promjene visoke i niske temperature, što se posebice vidi u pčelarstvu i ako mi ne poduzmemo nešto da pomognemo pčelama da opstanu, bit će velikih problema – istaknuo je Novosel dodajući da su problem i bolesti pčela.
Budući da je na području Varaždinskih Toplica zasad tek 15-ak pčelara, što nije dovoljno za osnivanje udruge, toplički su pčelari članovi udruga iz susjednih gradova ili općina, pa je tako Novosel član Udruge pčelara Ludbreg.
– Moram svakako istaknuti da s Gradom Varaždinskim Toplicama imamo jako dobru suradnju. Gradonačelnica nam već nekoliko godina uskače i pomaže da prebrodimo ekstremne vremenske neprilike i druge probleme s kojima se suočavamo i doista smo zahvalni na toj pomoći i potpori – zaključio je Novosel.
Na tradicionalno druženje stigao je i Zoran Cepanec iz Varaždina.
– Nedavno sam kupio jedan voćnjak na brijegu na području Varaždinskih Toplica. To je izazovan posao, dosta je teško, treba imati dosta vremena i baviti se pčelama jer godine koje dolaze su sve izazovnije i izazovnije. Radi se o vremenskim neprilikama, a borimo se i s pčelinjim nametnikom larvom – kazao je Cepanec.
Napomenuo je kako će sljedećih pet godina pokazati što će se dalje događati s pčelarstvom jer su uvjeti postali ekstremni za pčelarenje, no ne namjerava odustati.
– Osobni motiv za pčelarenje mi je taj što volim prirodu. Uzeo sam jedan stari voćnjak i želim si gore napraviti kućicu i jednog dana se preseliti u prirodu. Vidim se u pčelarstvu, meni je to užitak – istaknuo je Cepanec.
A da pčelarenje u topličkom kraju ima budućnost, dokaz je i Dorotea Topalović koja je svoju ljubav prema pčelama naslijedila od oca.
– Gledam tatu od malih nogu kako se time bavi i uvijek mi je to bilo zanimljivo, čak mi je i on predlagao da se time bavim, ali krenula sam s građevinom pa sam to i nastavila, no nikad se ne zna. Zanima me i vrcanje i počela sam raditi svoj balzam za usne na bazi kokosovog ulja i pčelinjeg voska, a sada razmišljam o tome da za Božić počnem raditi mirisne svijeće, planiram sve to proširiti jer se svašta može napraviti od toga. Možda je pčelarstvo moja budućnost nakon građevine – kazala je Dorotea.
Iako bi voljela da i topličkih pčelara ima dovoljno za osnivanje udruge na tom području, gradonačelnica Ratković ipak je zadovoljna činjenicom da ih ima i da uspijevaju opstati zahvaljujući svojem radu, trudu, znanju i pomoći Grada
– Znamo da o opstanku pčela ovisi i opstanak ljudi i da su one važna karika prirodnog ciklusa proizvodnje hrane. Osim toga, zbog svoje uloge oprašivanja važne su za očuvanje bioraznolikosti i ekološke ravnoteže. Kao i ostalu proizvodnju na našem području, pčelarstvo treba poticati, što mi sa zadovoljstvom i radimo dodjeljujući pčelarima potpore, kako bi što lakše prebrodili probleme s kojima se, nažalost, moraju nositi. No ono što je važno jest činjenica da smo svi svjesni koliko su nam pčele važne, koliko mnogo koristi svi mi imamo od njih, zato mi je drago što su naši pčelari uporni i marljivi, a raduje me što vidim da ima i mladih koji će se, na ovaj ili onaj način, posvetiti pčelarstvu. Grad Varaždinske Toplice će i dalje pomagati koliko može, kako bismo očuvali naše pčelinje zajednice, a možda i privukli još više ljudi da se bave pčelarstvom – naglasila je Ratković.
Agresivni i gladni stršljeni postali su prava prijetnja stanovnicima Slavonije.
I na našem je području bilo problema s ovim životinjama. Podsjetimo, u srpnju 2022. godine u Gornjoj Voći muškarca je napao roj stršljenova te je preminuo.
>> Gornja Voća: 58-godišnjaka izbo roj stršljenova te je preminuo!
Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije objavio je nekoliko savjeta kako se nositi sa stršljenima.
Stršljeni i ose pripadaju porodici osa (Vespidae). To su srednje veliki do veliki opnokrilci, obično crne i žute boje. Leglicom, koja je preobražena u žalac, ubadaju plijen, ali i ljude. Neke vrste žive solitarno, dok većina živi u zajednici. Stršljeni grade gnijezda u šupljim stablima, dupljama drveća, pod strehom, krovovima, u potkrovlju zgrada ili ventilacijskim sustavima, a gnijezdo je promjera 35-60 cm.
Stršljeni su regulatori štetnih populacija kukaca, ali u voćnjacima mogu napraviti i značajne štete jer nagrizaju zrele slatke plodove (najčešće grožđe i kruške), a pored toga oštećuju koru mladog drveća (jasen, joha, breza, lipa, vrba, topola, hrast, divlji kesten, ariš) od kojeg uzimaju materijal za svoja gnijezda što može dovesti do sušenja stabala. Napadaju i pčele, a višestruki ubodi stršljena mogu biti smrtonosni za domaće životinje i za čovjeka jer mogu uzrokovati jake alergijske reakcije. Aktivni su danju i u sumrak, od kasnog proljeća do kraja jeseni.
Dosad su zabilježene 22 vrste stršljena (Vespa) širom svijeta. U Europi je najrašireniji europski stršljen – Vespa crabro, a trenutačno su prisutne još dvije vrste: orijentalni stršljen – Vespa orientalis i azijski žutonogi stršljen – Vespa velutina.
Savjeti
Do danas je opisano više od milijun vrsta kukaca, a samo manji broj vrsta uzrokuje alergijske reakcije kod ljudi. Uzrok tome su otrovi koji sadrže alergene, a izlučuju se ubodom u kožu ili sluznicu. Alergijske reakcije najčešće su uzrokovane ubodima opnokrilaca (osa, stršljena, bumbara i pčela).
Do uboda opnokrilaca uglavnom dolazi slučajno i to najčešće ljeti. Stršljeni mogu ubosti više puta jer ne ostavljaju žalčani aparat u koži žrtve. Ovi su kukci često agresivni, napadaju i kada nisu uznemireni, posebice u kasno ljeto i jesen. Otrov ose i stršljena sadrži kemijski aktivnije tvari pa su alergijske reakcije teže, osobito pri ubodu stršljena gdje je i količina otrova veća.
Na ubode opnokrilaca ljudi različito reagiraju. Reakcije mogu biti lokalne i sustavne (zahvaćen je cijeli organizam). Ubodi znaju biti vrlo nelagodni, no uglavnom su bezopasni i prvenstveno izazivaju samo blagu nadraženost s lokalnim reakcijama. Najčešće se na mjestu uboda, uz bol, javlja crvenilo i oteklina kože, svrbež ili osjećaj pečenja. Simptomi traju od nekoliko sati do nekoliko dana.
Alergijske reakcije javljaju se kod osjetljivijih osoba. Desetak minuta nakon uboda kod takvih se osoba javljaju sustavne (anafilaktičke) reakcije koje mogu biti blage (porast tjelesne temperature, crvenilo, svrbež, osip, mučnina i rinitis), umjerene (svrbež, astma, bol u trbuhu, povraćanje, proljev, promuklost, otekline, otežano disanje – početni znaci anafilaktičkog šoka) i teške (poteškoće s disanjem – edem pluća ili astma, smanjeni krvni tlak, tamnoplava boja kože i sluznica, inkontinencija stolice ili mokraće, gubitak svijesti – odnosno anafilaktički šok koji može završiti smrću – najčešće nakon uboda pčele, ose ili stršljena u područje glave ili vrata). Teške posljedice može imati i pojedinačni ubod opnokrilca u području usne šupljine zbog lokalnog nastanka otekline jezika i ždrijela što može izazvati gušenje. Većina smrtnih slučajeva javlja se pretežno zbog preosjetljivosti osobe, manji dio njih zbog mjesta uboda, a najmanji dio zbog količine ubrizganog otrova.
Općenito, u svrhu smanjenja rizika uboda potrebno je pridržavati se općih pravila ponašanja:
Prva pomoć kod uboda (prema CDC-u) u slučaju uboda pčele, ose ili stršljena:
U cilju smanjenja rizika od uboda stršljena, stanovnicima naselja gdje su primijećeni preporučujemo da:
Općina Trnovec Bartolovečki stvorila je i posljednji preduvjet za početak izgradnje novog vrtića u Trnovcu koji će moći primiti oko 200 djece, a čijom će se izgradnjom omogućiti da svaka mlada obitelj ima osigurano mjesto u vrtiću za svoje najmlađe.
Naime, Općinsko je vijeće na posljednjoj sjednici većinom glasova prihvatilo zaduženje kako bi se osigurao potreban dodatni dio sredstva za izgradnju vrtića nakon što je s nacionalne razine već ranije osigurano sufinanciranje projekta u iznosu od 1.146.726 eura.
Podsjetimo, nakon što je Općina uspješno napravila i prijavila projekt, donijeta je odluka, odnosno prihvaćanje projekta „Izgradnja i opremanje matičnog dječjeg vrtića u Trnovcu Bartolovečkom” na natječaju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Projekt je uspješno prošao procjenu kvalitete Ministarstva znanosti i obrazovanja te ukupna bespovratna sredstva iznose 1.146.726 eura. Riječ je o najvećem kapitalnom projektu u općini, vrijednom oko 4,5 milijuna eura.
– Kako bi realizirali ovaj važan projekt za budućnost, na posljednjoj sjednici većina u Vijeću pokazala je razumijevanje i spremnost da se ovaj projekt realizira. Vijeće je donijelo odluku o nužnom kreditnom zaduženju kako bismo izgradili vrtić za naše najmlađe. Mi jednostavno moramo izgraditi vrtić, a postojeći objekt prema procjeni stručnjaka nemoguće je proširivati i uređivati. Izgradnja novog vrtića je nužnost – pojasnila je načelnica Općine Trnovec Bartolovečki Verica Vitković, koja, osim što je zahvalila većini u Vijeću, na podršci za izgradnju vrtića zahvaljuje i mještanima.
Što se tiče same odluke, podržali su je vijećnici Narodne stranke – Reformisti, HDZ i HNS.
Dodajmo i da je na sjednici Općinskog vijeća većinom glasova prihvaćen rebalans ovogodišnjeg proračuna. Tim izmjenama omogućit će se nabava komunalne opreme, odnosno traktora i priključnih strojeva, za što je dio financijskih sredstava, u iznosu od 13.900 eura, osiguran preko Ministarstva prostornog uređenja i graditeljstva. Izmjenama proračuna osigurana su i sredstva za zbrinjavanje azbesta građanima s područja Općine.