Povežite se s nama

Međimurje

Edukacija djece iz sigurnosti prometa stoji 50.000 kuna

Objavljeno:

- dana

PREVENCIJA

U Maloj vijećnici Međimurske županije održana je 30. sjednica Savjeta za sigurnost prometa na cestama, na kojoj su članovi, uz verifikaciju zapisnika s posljednje sjednice, prvo raspravljali o programu rada i financijskom planu Savjeta za iduću godinu.

No, zapelo je na drugoj točki dnevnog reda. Naime, izvješće Grada Čakovca o održavanju i gradnji cestovne infrastrukture na području Grada za 2015. i planu za 2016. godinu prolongirano je za sljedeću sjednicu zbog odsutnosti predstavnika Grada. Sjednici su nazočili članovi Smiljka Kovačić, Josip Topolko, Stjepan Marković, Darinka Tompoš, Marija Prekupec, Antun Šimunić i Željko Poreduš te predsjednica Savjeta Alenka Hošnjak, koja je i otvorila sjednicu. Potonja je predložila dnevni red, koji je jednoglasno prihvaćen uz dopunu članice Kovačić vezanu uz aktivnosti provođenja preventivnih aktivnosti u sklopu Europskog tjedna mobilnosti. Naime, na njezin je prijedlog istaknuta Gospodarska škola kao jedan od nositelja. Kako su na sjednici razmatrane teme od velike važnosti za zajednicu, uz članove, sjednici su prisustvovali i župan Međimurske županije Matija Posavec te pročelnik Upravnog odjela za gospodarske djelatnosti Darko Radanović.

Pripadnici prometnih jedinica i mladeži dobit će nove odore, a poligoni sigurnosne opremu i signalizaciju

Hošnjak je predstavila zadaće te predstojeće aktivnosti vezane za sigurnost i prevenciju u prometu u Međimurskoj županiji. Njima se predloženim mjerama žele spriječiti neželjene pojave s osobitim naglaskom na edukaciju predškolske djece te učenika osnovnih i srednjih škola, a osobito mladih vozača u završnim razredima, koji su u kategoriji ranjivih skupina.

Savjet za sigurnost u planiranim se stavkama pojavljuje kao nositelj projekta ili aktivni partner dionicima u procesu koji zajedničkom suradnjom čine naše društvo sigurnijim. Također, predstavljen je prijedlog plana prihoda i rashoda koji čine stavku proračuna Međimurske županije, gdje je potrebno osigurati 50.000 kuna za potrebe rada Savjeta, što je na sjednici i prihvaćeno. Kako je rečeno, spomenuta sredstva utrošit će se na natjecanja i edukaciju djece i učenika osnovnih škola, nabavu odora i troškove pripreme pripadnika prometnih jedinica i mladeži te nabavu promidžbenih materijala, sigurnosne opreme i prometne signalizacije za poligone.

Nacionalni program

Dio novca bit će utrošen i za provođenje programa „Strategija prometne preventive u dječjim vrtićima, osnovnim i srednjim školama“. U ovoj prigodi istaknuta je potreba izrade novog Registra opasnih mjesta u Međimurskoj županiji. Dokument bi se predstavio stručnim službama Županije, koje bi ga do kraja idućeg mjeseca kandidirale na natječaj Nacionalnog programa financiranog od strane fondova Europske unije.

Izvor:
Foto:

Međimurje

Povećanje sigurnosti: na području Općine Nedelišće još tri prometne kamere

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ilustracija

Prema preporuci struke i Policijske uprave međimurske te Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Općini Nedelišće odobreno je postavljanje još tri nove kamere koje bi trebale usporiti i regulirati opterećen promet kroz općinu Nedelišće, kaže nedelišćanski načelnik Darko Dania.

Navodi da će kućišta za kamere biti postavljena na trima novim lokacijama. Kućišta, od kakvih se jedno trenutno već nalazi u Varaždinskoj ulici u Nedelišću, bit će postavljena u Gornjem Hrašćanu (iz smjera Trnovca), Nedelišću (ulica Vladimira Nazora, prema Dunjkovcu) te u Pušćinama (Čakovečka ulica, u smjeru Varaždina).

Kamere će se postaviti u narednih mjesec dana, navodi Dania.

– Razlozi postavljanja kamera uključuju gustoću prometa, nepoštivanje brzine koje su zadane kroz naselje, ali i česte prometne nesreće. Kamere će služiti i za praćenje ostalih kaznenih djela na području Nedelišća – ističe načelnik.

Nastavite čitati

Međimurje

Kolumna Ve – iz pera znatiželjnih umova: Sveta tri kralja?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Piše: Lea Šprajc

Tradicijski božićni običajni ciklus u hrvatskim krajevima završava 6. siječnja, blagdanom Sveta tri kralja. Ljudi so govorili da je tie dien vekši svetek nek Božič kajti so se na tie dien došli tri kràji pokloniti malomu Jezušu. Biblijska zgoda koju spominje kazivač iz Domašinca najopsežnije je opisana u Matejevu evanđelju (2, 1-12).

Početak navedena ulomka iz Matejeva evanđelja glasi – „Kad se Isus rodio u Betlehemu judejskom, za vrijeme kralja Heroda, dođoše s istoka magi…“ Istaknuta riječ magi u drugoj je prijevodnoj inačici Novoga zavjeta zamijenjena riječju mudraci. Kod Perzijanaca i Medijaca magi su bili svećenička kasta koja se bavila zvjezdoznanstvom i proricanjem. Etimološki inventar riječi magi podnosi i značenja poput tumač snova, astrolog, mudrac, čarobnjak, liječnik i sl. Ako se u Bibliji u kontekstu o kojem je riječ ne spominju kraljevi, zašto se onda blagdan zove Sveta tri kralja? Ili zašto pjevamo Tri kralja jahahu?

Darovatelji maloga Isusa kraljevima se počinju nazivati u 6. stoljeću. Od 10. stoljeća mijena nastupa i na likovnim prikazima bogojavljenske scene, pa maloga Isusa više ne daruju magi s frigijskim kapama na glavi, već kraljevi koje prepoznajemo po njihovu najočitijem statusnom simbolu – svijetloj kruni. Zanimljivo da u Bibliji također nema traga ni imenima Gašpar, Melkior i Baltazar. Tu pojedinost, kao i preformulaciju biblijskih maga i mudraca u kraljeve, Nives Opačić tumači kao pučku nadogradnju. Ista autorica piše da su se trojica kraljeva tumačila i kao personifikacija triju razdoblja u čovjekovu života (mladić, muž, starac) ili pak kao personifikacija triju kontinenata (Melkior – Europa, Baltazar – Afrika, Gašpar – Azija).

Biblijsku scenu u kojoj trojica kraljeva pohode maloga Isusa te ga simbolično daruju, na svojstven je način obradila i međimurska usmena književnost. Kao primjer navodim nekoliko stihova pjesme Radoval se Jezuš mali, koju su Vinku Žgancu polovicom 20. stoljeća pjevale dvije pjevačice iz Pleškovca.

Radoval se Jezuš mali z Marijom i Jožefom, k jemu došli su tri krali z velikom poniznostjom.

Iz daleka k jemu idu, da bi ga poštuvali, da to dete malo vidli, da bi ga daruvali.

Navedene su stihove, bilježi Žganec, pjevali dečki (katkada i stariji i oženjeni muškarci) obučeni poput biblijskih kraljeva, za obilaska sela uvečer prije blagdana Sveta tri kralja. Potonji Žgančev opis navodi nas na trag ophodnika zv(j)ezdara, poznatih na hrvatskom sjeveru i sjeverozapadu (ophodnika nalik zvezdarima sjećaju se i neki međimurski kazivači, osobito u pridravskim selima). Osim što su bili obučeni kao biblijski kraljevi, zvezdari su nosili i rekvizit u obliku zvijezde načinjene od obruča sita i ukrašene šarenim papirićima i drugim priručnim materijalima.

Ophodi zvezdara, smatra Milovan Gavazzi, u hrvatskim su krajevima stasali pod utjecajem tradicija iz zemalja srednje Europe, napose Slovenije i Njemačke (Sternsingeri). Zvezdari se mogu dovesti u vezu i s tradicijom koja je nedvojbeno starija od spomenute srednjoeuropske – koledama, o čemu pak svjedoči pjesmovni repertoar ophodnika zvezdara, u nekim slučajevima identičan onom koledarskom.

Nastavite čitati