Povežite se s nama

U fokusu

Evo u kojim su trgovinama najviše kupovali Međimurci i Varaždinci u 2022. godini

Foto: Ilustracija/Pixabay

Objavljeno:

- dana

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) je provela istraživanje tržišta trgovine na malo mješovitom robom, pretežno hranom, pićima i higijenskim proizvodima za domaćinstvo u Republici Hrvatskoj u 2022. godini.

U ovom istraživanju trgovine na malo mješovitom robom za 2022. godinu uzorak su činili poduzetnici, njih 45, koji prema ostvarenim prihodima, predstavljaju najznačajnije poduzetnike koji djeluju na tržištu trgovine na malo mješovitom robom.

Prihodi iz trgovine na malo mješovitom robom u RH svih trgovaca iz uzorka AZTN-a u promatranoj 2022. godini iznosili su 50,2 milijardi kuna. U 2022. bilježi se nominalan rast prihoda u iznosu od 6,8 milijardi kuna u odnosu na prethodnu 2021. godinu, u kojoj su iznosili 43,4 milijarde kuna, što pokazuje da tržište trgovine na malo bilježi rast u iznosu od 15,7 %.

Najveći trgovac na malo mješovitom robom u 2022. godini je Konzum plus. Njegov tržišni udio u promatranoj 2022. iznosio je 20-30 posto i bilježi neznatan pad tržišnog udjela u odnosu na 2021., usprkos dvoznamenkastom rastu prihoda u trgovini na malo mješovitom robom.

Na drugom mjestu je Lidl, treće su Plodine, četvrti Spar, a peti Kaufland.

Najveći nominalni rast prihoda u trgovini na malo mješovitom robom u 2022. godini bilježi Studenac, zatim Lidl, Konzum plus (sva tri bilježe rast u iznosu višem od jedne milijarde kuna). Slijede Plodine, Spar i Kaufland (nominalni rast iznosi između 500 milijuna kuna i jedne milijarde). Značajan rast prihoda u trgovini na malo mješovitom robom Studenca u 2022. godini primarno je rezultat pripajanja prije svega Lonia Trgovine i Pema, kao i Duravita i Korduna, manjih lokalnih trgovaca na malo. Također, u 2022. bilježi se značajan rast tržišnog udjela Eurospina na nacionalnoj razini i pomak sa 17. na 13. poziciju.

Po županijama

U promatranoj 2022. rast prihoda bilježi se u svih 20 županija i u Gradu Zagrebu, isto kao i u 2021. godini. Najviši prihod iz maloprodaje bilježi se u Gradu Zagrebu (8,7 milijardi kuna).

Promatrajući trgovce na malo po Gradu Zagrebu i županijama pojedinačno, Konzum plus je vodeći trgovac na malo u Gradu Zagrebu i šest županija (Zagrebačka, Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Karlovačka, Ličko-senjska te Osječko-baranjska županija), jednako kao u prethodnoj 2021. godini.

Najveći broj trgovaca na malo mješovitom robom iz uzorka AZTN-a u 2022. godini obavljali su djelatnost trgovine na malo mješovitom robom u Zagrebačkoj županiji (20), u Gradu Zagrebu (19), u Varaždinskoj županiji (17), u Bjelovarsko-bilogorskoj i Primorsko-goranskoj (16), Koprivničko-križevačkoj (15), Zadarskoj (14) te u Krapinsko-zagorskoj županiji (14).
Najmanji broj trgovaca na malo mješovitom robom iz uzorka je u Dubrovačko-neretvanskoj (7), Ličko-senjskoj (9), te u Vukovarsko-srijemskoj (10) i Međimurskoj županiji (10).

U ukupno 11 županija zabilježen je prihod u iznosu od jedne do dvije milijarde kuna i to su Dubrovačko-neretvanska, Šibensko-kninska, Sisačko-moslavačka, Varaždinska, Vukovarsko-srijemska, Krapinsko-zagorska, Karlovačka, Brodsko-posavska, Koprivničko-križevačka, Međimurska i Bjelovarsko-bilogorska županija, koja po prvi puta bilježi prihod veći od jedne milijarde kuna.

„Top 5“ trgovaca po županijama

Gdje smo najviše kupovali u 2022. godini?

Ako gledamo pet najboljih trgovaca u Varaždinskoj županiji Konzumu je pripalo prvo mjesto s 20 do 30 % tržišnog udjela. Drugi je bio Lidl s 20 do 30 % udjela, treći Spar, pa TP Varaždin, a pete Plodine.

Trgovina Krk je najveći trgovac na malo mješovitom robom u Međimurskoj županiji, a isto se temelji na pripajanju čakovečkog Metssa u 2021. godini. Pripajanjem Trgostila u 2022. godini poduzetnik Trgovina Krk proširio se na područje deset županija i Grada Zagreba s preko 400 prodajnih mjesta, ne računajući specijalizirana prodajna mjesta.

Konzum u Međimurju zauzima drugo mjesto, Lidl treće, TP Varaždin je bio četvrti, a Kaufland peti.

U fokusu

Habijan o rastu plaća državnim dužnosnicima: Rad mora biti valoriziran

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Vlada je na sjednici usvojila odluku o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika, koja će se povećati za 83,45 posto, odnosno na 947,18 eura bruto, dok će predsjednicima Republike, vlade i sabora plaća narasti za oko 70 posto.

Premijer Plenković pritom je napomenuo kako se osnovica godinama nije mijenjala.

-U međuvremenu su stvoreni preduvjeti za gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, povećanje plaća u privatnom sektoru i državnim i javnim službama, praktički u svim mogućim segmentima. Na početku trećeg mandata vrijeme je da se adresira i pitanje državnih dužnosnika, a ministar Habijan ima zadaću da do kraja godine predloži cjelovito rješenje uređenja dužnosničkih plaća – rekao je premijer Andrej Plenković, a prenosi N1.

Usvojenom odlukom osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika povećat će se s 516,29 na 947,18 eura bruto, odnosno za 83,45 posto, dok će plaće predsjednicima Republike, vlade i sabora narasti za oko 70 posto.

-Radimo u uvjetima kada imamo rast BDP-a 13 kvartala zaredom, u uvjetima investicijskog kreditnog rejtinga, nikad veće zaposlenosti, odnosno manje nezaposlenosti – rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.

Dodao je kako se od 2002. postupno smanjivao omjer službeničke i dužnosničke osnovice.

-Od 2002. do 2009. godine službenička i dužnosnička osnovica su iste, rasle su s 561,74 na 718,74 eura. Godine 2009. su obje smanjene, i to dužnosnička više od službeničke, koja je ostala ista sve do 2016., dok dužnosnička nastavlja padati za čak 28,2 posto. Od 2016. službenička osnovica raste, dok dužnosnička stagnira. Usklađivanjem bi sada dužnosnička osnovica iznosila koliko i službenička – rekao je Habijan i naglasio kako su narušeni odnosi u plaćama između državnih dužnosnika i državnih službenika i namještenika.

U privatnom sektoru benefiti kakve imaju državni dužnosnici ne postoje.

-Nemamo plaćene prekovremene ni dnevnice u tuzemstvu. Ispada da živimo od povlastica. Ako govorimo o materijalnim pravima, definiranima zakonom, u privatnom sektoru ih nemaju. To je potpuno normalno i u redu jer im je status drugačiji. Vrijeme je da populistički pristup ovakvim temama više nije dobar. Rad mora biti valoriziran – rekao je Habijan.

Mjeru “6+6”, koja omogućava dužnosnicima pod aferama primanje plaće, ne vidi kao spornu te ne smatra da bi njeno ukidanje bilo antikoruptivnog karaktera.

Nastavite čitati

U fokusu

Objavljeni novi podaci. Provjerite koliko ste blizu ili daleko od službene prosječne plaće

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 324 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 832 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini. Novi su to podaci Državnog zavoda za statistiku.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2 135 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 847 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 3 109 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 1 097 eura.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 16,9%, a realno za 13,2%. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 17,3%, a realno za 13,6%.

Medijalna neto plaća za svibanj 2024. iznosila je 1 122 eura, a medijalna bruto plaća 1 520 eura.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje