Povežite se s nama

U fokusu

Evo u kojim su trgovinama najviše kupovali Međimurci i Varaždinci u 2022. godini

Foto: Ilustracija/Pixabay

Objavljeno:

- dana

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) je provela istraživanje tržišta trgovine na malo mješovitom robom, pretežno hranom, pićima i higijenskim proizvodima za domaćinstvo u Republici Hrvatskoj u 2022. godini.

U ovom istraživanju trgovine na malo mješovitom robom za 2022. godinu uzorak su činili poduzetnici, njih 45, koji prema ostvarenim prihodima, predstavljaju najznačajnije poduzetnike koji djeluju na tržištu trgovine na malo mješovitom robom.

Prihodi iz trgovine na malo mješovitom robom u RH svih trgovaca iz uzorka AZTN-a u promatranoj 2022. godini iznosili su 50,2 milijardi kuna. U 2022. bilježi se nominalan rast prihoda u iznosu od 6,8 milijardi kuna u odnosu na prethodnu 2021. godinu, u kojoj su iznosili 43,4 milijarde kuna, što pokazuje da tržište trgovine na malo bilježi rast u iznosu od 15,7 %.

Najveći trgovac na malo mješovitom robom u 2022. godini je Konzum plus. Njegov tržišni udio u promatranoj 2022. iznosio je 20-30 posto i bilježi neznatan pad tržišnog udjela u odnosu na 2021., usprkos dvoznamenkastom rastu prihoda u trgovini na malo mješovitom robom.

Na drugom mjestu je Lidl, treće su Plodine, četvrti Spar, a peti Kaufland.

Najveći nominalni rast prihoda u trgovini na malo mješovitom robom u 2022. godini bilježi Studenac, zatim Lidl, Konzum plus (sva tri bilježe rast u iznosu višem od jedne milijarde kuna). Slijede Plodine, Spar i Kaufland (nominalni rast iznosi između 500 milijuna kuna i jedne milijarde). Značajan rast prihoda u trgovini na malo mješovitom robom Studenca u 2022. godini primarno je rezultat pripajanja prije svega Lonia Trgovine i Pema, kao i Duravita i Korduna, manjih lokalnih trgovaca na malo. Također, u 2022. bilježi se značajan rast tržišnog udjela Eurospina na nacionalnoj razini i pomak sa 17. na 13. poziciju.

Po županijama

U promatranoj 2022. rast prihoda bilježi se u svih 20 županija i u Gradu Zagrebu, isto kao i u 2021. godini. Najviši prihod iz maloprodaje bilježi se u Gradu Zagrebu (8,7 milijardi kuna).

Promatrajući trgovce na malo po Gradu Zagrebu i županijama pojedinačno, Konzum plus je vodeći trgovac na malo u Gradu Zagrebu i šest županija (Zagrebačka, Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Karlovačka, Ličko-senjska te Osječko-baranjska županija), jednako kao u prethodnoj 2021. godini.

Najveći broj trgovaca na malo mješovitom robom iz uzorka AZTN-a u 2022. godini obavljali su djelatnost trgovine na malo mješovitom robom u Zagrebačkoj županiji (20), u Gradu Zagrebu (19), u Varaždinskoj županiji (17), u Bjelovarsko-bilogorskoj i Primorsko-goranskoj (16), Koprivničko-križevačkoj (15), Zadarskoj (14) te u Krapinsko-zagorskoj županiji (14).
Najmanji broj trgovaca na malo mješovitom robom iz uzorka je u Dubrovačko-neretvanskoj (7), Ličko-senjskoj (9), te u Vukovarsko-srijemskoj (10) i Međimurskoj županiji (10).

U ukupno 11 županija zabilježen je prihod u iznosu od jedne do dvije milijarde kuna i to su Dubrovačko-neretvanska, Šibensko-kninska, Sisačko-moslavačka, Varaždinska, Vukovarsko-srijemska, Krapinsko-zagorska, Karlovačka, Brodsko-posavska, Koprivničko-križevačka, Međimurska i Bjelovarsko-bilogorska županija, koja po prvi puta bilježi prihod veći od jedne milijarde kuna.

„Top 5“ trgovaca po županijama

Gdje smo najviše kupovali u 2022. godini?

Ako gledamo pet najboljih trgovaca u Varaždinskoj županiji Konzumu je pripalo prvo mjesto s 20 do 30 % tržišnog udjela. Drugi je bio Lidl s 20 do 30 % udjela, treći Spar, pa TP Varaždin, a pete Plodine.

Trgovina Krk je najveći trgovac na malo mješovitom robom u Međimurskoj županiji, a isto se temelji na pripajanju čakovečkog Metssa u 2021. godini. Pripajanjem Trgostila u 2022. godini poduzetnik Trgovina Krk proširio se na područje deset županija i Grada Zagreba s preko 400 prodajnih mjesta, ne računajući specijalizirana prodajna mjesta.

Konzum u Međimurju zauzima drugo mjesto, Lidl treće, TP Varaždin je bio četvrti, a Kaufland peti.

U fokusu

Lani je izdano čak 57 milijuna recepata, najviše za lijekove za smirenje

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Lani je hrvatskim pacijentima izdano 12,9 milijuna uputnica i više od 57 milijuna recepata za lijekove, a najčešće su se propisivali anksiolitici ili lijekovi za smirenje, lijekovi za tlak i želučane tegobe.

Od ukupnog broja izdanih uputnica, svaka druga odnosila se na dijagnostičke pretrage, uključujući i kontrolne, a njih 2,7 posto odnosilo na uputnice za hitne specijalističke ambulante. Broj izdanih recepata, kao i broj kontakata pacijenata s liječnikom povećao se od 2018. godine za oko pet milijuna, broj uputnica veći je za oko dva milijuna godišnje, dok je broj pregleda uživo pao za oko tri milijuna, prenosi Novi list.

Od ukupno izdanih 57.097.415 recepata, najveći udio imali su anksiolitici, za koje je napisano 4.457.357 recepata, što je udio od 7,8 posto svih prepisanih recepata u djelatnosti obiteljske medicine. Dodatnih je 1,5 milijun recepata izdano za antidepresive. Među ostalih deset najpropisivanijih lijekova su oni za tlak, kolesterol i povišeni šećer u krvi.

Zdravstvene usluge obiteljskog liječnika koristilo je lani 3.254.485 korisnika, a zabilježeno je više od 47 milijuna pojedinačnih kontakata, što znači da je svaki pacijent svog liječnika tijekom 2023. godine kontaktirao u prosjeku 14 puta. Prema izvješću HZJZ-a o korištenju zdravstvene zaštite u ordinacijama opće/obiteljske medicine u prošloj godini, od ukupnog broja kontakata sa zdravstvenom zaštitom, u samo 23 posto slučajeva radilo se o pregledima, a svaki treći kontakt bilo je savjetovanje, uključujući i ono telefonom.

Cijeli tekst možete pročitati OVDJE

Nastavite čitati

U fokusu

Marković: Država reagira prekasno po pitanju mentalnog zdravlja djece i mladih

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Službeni podaci govore o sve lošijem stanju mentalnog zdravlja kod djece, posebice nakon pandemije COVID-19. Dok nadležno ministarstvo problem zanemaruje, SDP-ov saborski zastupnik Miroslav Marković govorio je u raspravi kako Varaždin rješava ovo važno pitanje i zašto je ključno da se država uključi, kažu u svom priopćenju SDP-ovci.

 – Mi smo reagirali sami i još prije godinu i pol dana zaposlili dodatne psihologe u školama tamo gdje ih nije bilo. Dva psihologa rade po pola radnog vremena na nekim školama jednostavno da pomognu toj djeci koja su ostala na milost i nemilost svemu ovome što im se dogodilo za vrijeme pandemije i smatramo da je to bio jedan dobar put. Naravno da treba biti Centara za mentalno zdravlje, naravno da kasnimo s tim i država je tu trebalo puno više i puno prije napraviti, a ne čekati i sad tek neke stvari rješavati. Varaždin nije čekao, Varaždin je to napravio sam iz svojih sredstava kao i puno drugih stvari. Mislim da bi drugi gradovi, ako imaju sredstava, trebali također to napraviti bez da čekaju državu. – rekao je Marković.

Grad Varaždin je zaposlio psihologe na Osnovnoj školi u Biškupcu, Donjem Kućanu, 5. OŠ i Centru Tomislav Špoljar gdje dva psihologa rade na pola radnog vremena. Za tu se svrhu za jednu školsku godinu izdvaja 40.000 EUR.

 Važno je naglasiti da je zastupnik Marković imenovan u Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu i Odbor za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskog sabora, gdje će svojim znanjem i iskustvom pridonijeti rješavanju problema JLS-a, omogućit će da se njihov glas čuje na nacionalnoj razini i zalagat će se za daljnju digitalizaciju društva, navode u priopćenju SDP-a Varaždinske županije.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje