ŠTO ČITATI SPECIAL
Predstavljanje knjige „Macbeth na fajruntu“ Ernesta Fišera u srijedu u Gradskoj knjižnici i čitaonici „Metel Ožegović“ bio je prvorazredni književni događaj, jer se radi o autorovoj zbirci „sabranih i novih kajkavskih pjesama, 1978.-2013.“, dakle o objedinjenom opusu jednoga od najvažnijih kajkavskih pera.
Knjigu je objavila Matica hrvatska (ne varaždinski ogranak, nego zagrebačka središnjica); urednik joj je akademik Tonko Maroević, a pisac pogovora prof. dr. Joža Skok – obojica su knjigu i predstavili. Zbirku je vrhunski ilustrirao Antun Boris Švaljek, nekoć varaždinski gimnazijalac i očito Fišerova „srodna duša“. Pjesme su, standardno vrsno, interpretirali glumci Ljiljana Bogojević i Zdenko Brlek, a nekoliko ih je, u vlastitoj glazbenoj obradi, posebno dirljivo otpjevao i odsvirao Dragutin Novaković Šarli.
O Fišerovom kajkavskom opusu dugo već vlada kritički konsenzus. Nema tu puno dvojbi, njegova prva kajkavska (a četvrta ukupno) zbirka „Morje zvun sebe“ iz 1978. godine već je sadržavala pjesme koje su otprije, uspjehom na zelinskom recitalu, bile antologijski vrednovane. Ta zbirka predstavlja prekretnicu jer je donijela nužno potrebni (punokrvni, a ne pozerski) intelektualistički „štih“ u razdoblju kada je kajkavska lirika, unatoč „Baladama“ ili baš zbog siline Krležine „kabanice“ (štoviše, njegovog „atomskog kišobrana“!), a s iznimkom tada možda još samo Zlatka Crneca, ponovno počela glibiti u sentimentalnoj kantileni.
Fišer je doslovce izmislio kajkavsku pjesmu u prozi te označio kajkavsku vezu ne samo s tada aktualnim „razlogovskim“ pjesništvom, nego i s europskim egzistencijalizmom, sa „čkominom“ i „mrklinom“, s Wittgensteinom i Feuerbachom, ali i s Galovićem i Rangerom, s „Macbethom“, ali i s – „fajruntom“. U novijim pjesmama iz zbirke, naročito u onima iz posljednjih godina, Fišer dodatno razvija strukturalnu vrsnoću, no njihov intelektualistički naboj sagiba se pred navalom emocija i neočekivane doslovnosti; no, čak i neke od njih, primjerice „Spovedanje čerki“, imaju potencijal upravo „vekivečnog“ klasika.
Ipak, da je koja novija pjesma izostavljena, cjelina zbirke zasigurno ne bi izgubila na kvaliteti, ali izgubila bi se cjelovitost pjesničkog portreta Ernesta Fišera. A taj portret i nadalje uzorno blješti u galeriji naše kajkaviane. Dobro je rekao Zvonko Kovač da su svi pravi kajkavski pjesnici „platili kerležinu“, a može se dodati da su mnogi „platiti i fišerinu“; na sreću, ti „nameti“ nisu nikoga ništa stajali, a svima su – itekako koristili.
Izvor:
Foto:
Bibliobus novomarofske knjižnice je nedavno predstavljen u Splitu na osebujnom festivalu bibliobusa.
Hrvatsko knjižničarsko društvo – Komisija za pokretne knjižnice i Komisija za narodne knjižnice u suradnji s Društvom knjižničara u Splitu te Gradskom knjižnicom Marka Marulića kao domaćinom, organizirali su 16. okrugli stol o pokretnim knjižnicama u Republici Hrvatskoj i 10. festival hrvatskih bibliobusa pod nazivom „Pokretna knjižnica u službi promicanja kulture čitanja“, koji je u Splitu održan posljednjega svibanjskog vikenda.
Povod ovome događaju bilo je osnivanje Bibliobusne službe Gradske knjižnice Marka Marulića Split putem prijave na EU natječaj „Čitanjem do uključivog društva“.
Kako je i novomarofska knjižnica uz pomoć istog natječaja osnovala svoju bibliobusnu službu, na događanju su razmijenjena dosadašnja iskustva i saslušani vrijedni savjeti od knjižnica koje već duže vrijeme imaju bibliobusnu službu. U navedena dva dana održana su izlaganja, što domaćih, to i inozemnih gostiju i njihovih bibliobusnih službi te razgledavanje svih prisutnih bibliobusa. Ovogodišnji festival bibliobusa okupio je knjižničare iz 9 hrvatskih bibliobusnih službi (Križevci, Rijeka, Virovitica, Bjelovar, Zadar, Zagreb, Split, Novi Marof), Pečuha, Mađarska te goste iz Bosne i Hercegovine, Finske, Nizozemske, Slovenije i Srbije.
Novomarofski bibliokombi i dalje će aktivno sudjelovati na promotivnim događanjima, pogotovo onima koji slijede u sklopu projekta „Čitanje na kotačima“.
U povodu Međunarodnog tjedna arhiva, u dvorani Državnog arhiva u Varaždinu u utorak, 6. lipnja, kulturnoj javnosti predstavljena je izložba “Književno stvaralaštvo Ivana Kukuljevića Sakcinskog“.
Izložba koju svi zainteresirani mogu razgledati do 14. srpnja, ukazuje na značaj Kukuljevićevog rada na polju književnosti, a njezin cilj je potaknuti nastavak istraživanja ovog segmenta golemog Kukuljevicevog stvaralačkog opusa i rad na objavljivanju dosad neobjavljenih radova.
U svojem osvrtu na arhivski fond HR-DAVŽ-532. obitelji Kukuljević, ravnatelj Arhiva prof. Damir Hrelja, objasnio je okupljenima na otvorenju izložbe da se u njemu između ostaloga čuvaju rukopisi objavljenih, ali i dosad neobjavljenih literarnih radova lvana Kukuljevića Sakcinskog.
– Posebnost izložbe predstavlja činjenica da su na njoj izložena i dva likovna djela, koja se tematski vezuju uz obitelj Kukuljević. Riječ je o radovima prof. dr. sc. Krešimira Frankića, odnosno o portretu Radovana Kukuljevića (ulje na platnu) i dvorcu obitelji Kukuljević u Ivancu (ulje na dasc) – rekao je Hrelja o likovnim djelima koja je Arhivu 1. lipnja 2023. godine darovala Dubravka Kukuljević, praunuka lvana Kukuljevića Sakcinskog.
Nastavak istraživanja
Dodajmo da izložba „Književno stvaralaštvo lvana Kukuljevića Sakcinskog” donosi pregled najvažnijih sačuvanih Kukuljevićevih književnih rukopisa iz spomenutog fonda. Uz originalne Kukuljevićeve rukopise koji su objavljeni, izloženi su i tiskani primjerci.
– U pojedinim slučajevima Kukuljević će zabilježiti da je nezadovoljan izmjenama koje su urednici, bez njegovog znanja, unijeli u njegove radove. Posebnu pak vrijednost i zanimljivost izložbe predstavljaju dosad neobjavljeni ili pak u potpunosti nepoznati književni radovi lvana Kukuljevića Sakcinskog – naglašava Hrelja.
I dok su u izdanju Državnog arhiva u Varaždinu 2018. i 2019. godine objavljene četiri dotad neobjavljene Kukuljevićeve drame (Beg Bele, Nenadani sastanak, Skenderbeg, Ženit se ili ne ženit se), u Obiteljskom fondu Kukuljević čuva se i određeni broj neobjavljenih Kukuljevićevih pjesama. Neke od njih se ljubavnom tematikom uklapaju u prvo razdoblje Kukuljevićevog književnog stvaralaštva, dok će dio njih prema političkom naboju i porukama pripadati samom kraju drugog ili u treće kronološko razdoblje njegovog pisanja.
– Među navedenim se rukopisima, značajem i opsegom, posebno ističe epska pjesma Bezmir spjevana 1844., a koju spominje kao „dio eposa” i Tadija Smičiklas u govoru održanom na sjednici filologičko – historičkog razreda JAZU održanom 27. siječnja 1892. godine – zaključio je Damir Hrelja.
U zoni Motičnjak u Varaždinu uskoro će s radom započeti novo reciklažno dvorište kojim će upravljati Čistoća d.o.o. Kućanstva s...
Tvrtka Leier-Leitl d.o.o., Zagrebačka 89, 42 204 Turčin objavljuje OGLAS ZA RADNA MJESTA: ELEKTRIČAR Opis radnog mjesta: Moglo bi Vas...
Nogometna akademija Lumen Varaždin namijenjena je nogometašima početnicima od 4 do 10 godina, a s ciljem okupljanja i uvođenja djece...
